Na misama vazmenog bdijenja nekoliko tisuća Hrvata u Berlinu dočekalo Uskrs 2018.
Vjerske kršćanske tradicije Velikog tjedna  i ove godine u Berlinu pohodilo je i u istim sudjelovalo više tisuća vjernika katolika Hrvata u Berlinu. Sve je započelo korizmenim ispovjedima  a završilo je obredima i misama, slavljenim u čast Uskrsa 2108.
Na Veliki četvrtak kršćanski spomendan Isusove posljednje večere. Služena je Misa večere Gospodnje u crkvi sv. Sebastiana u Berlinu. Poslije Obreda Velikoga četvrtka bilo je 24 satno klanjanje. Na ovaj dan do podne nema nigdje Svete mise osim one koju predvodi biskup u koncelebraciji sa svećenicima iz cijele biskupije na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje.
Navečer svaka župa slavi Misu večere Gospodnje, to je početak najsvetijih dana u godini. Kad svećenik u misi zapjeva hvalospjev “Slava”, svečano zazvone sva zvona koja se nakon toga ne oglašavaju (“zavežu”) do mise vazmenog bdijenja na Veliku subotu.

Na Veliki petak u Berlinu su vjernici katolici članovi HKM nazočili  Službi muke Gospodnje u crkvama sv. Sebastiana i sv. Bonifatiusa.
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bio bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljali razmišljajući o Isusovoj muci. Veliki petak jedini je dan u cijeloj liturgijskoj godini kada Crkva ne dopušta slavljenje euharistije. Obredi Svetog petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi, drugi dio je klanjanje križu dok je treći podjela Svete pričesti.

Velika subota, dan prije Uskrsa, bila je dan tišine i molitve. Blagoslivljala se vatra izvan crkve, na njoj se upalila uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga. Unesena je u procesiji u župnu crkvu koja je bila u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu palili su i vjernici svoje svijeće a poslije su se upalila  sva svjetla, nakon čega je slijedio svečan pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći.

Uskrsno bdijenje članovi HKM  u Berlinu u svetoj noći dočekali su na tri mise, u ckvi  sv. Sebastiana u 18 sati i u 23 sati i u crkvi sv. Bonifatiusa u 18 sati.
Sveta misna slavlja u Uskrsnom bdijenju u ckvi  sv. Sebastiana služili su župnik fra Edvard Sokol i fra Radoslav Tolić a na adresi crkve sv. Bonifatiusa misu vazmenog bdijenja služili su fra Domagoj Volarević (član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Split) uz koncelebraciju svećenika fra Tomislava Brekalo i đakona Nikole Horsta Kaya.

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom, a podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.


Župnik fra Edvard  i fra Radoslava  praćeni procesijom od šestero ministranta unijeli su uskrsnu svijeću do oltara i tri puta zapjevali „Svjetlo Kristovo“ a vjernici su odgovarali „Bogu hvala“.
Vjernici su potom upalili svoje uskrsne svijeće i tako na simboličan način pokazali da su dio Božijeg naroda koji putuje ovom zemljom, obasjani Kistovim svjetlom.
Svečani Vazmeni hvalospjev  (nazivan i Hvalospjev uskrsnoj svijeći) pjevao je fra Radoslav Tolić.
Hvalospjev uskrsnoj svijeći - Fra Radoslav Tolić

Obred je nastavljen  službom riječi a potom svečanim navještajem Evanđelja i mise koja ide svojim tijekom kako propisuju Vazmeno bdjenje.

U nadahnutoj propovjedi župnik fra Edvard je kazao. Čovjek današnjice je čovjek koji traži, koji je stalno na putu, čovjek koji  traži i svjetlo ali koji traži i smisao samog života. U toj potrazi čovjek često puta znade i zalutati, znade poći i krivim putem jer ne prati svjetlo koje mu svjetli na putu. Čovjek zna onda tim putem krenuti u slijepu ulicu iz koje više nema izlaza. Ulazi u tu slijepu ulicu i ostaje sam u svojim mukama, pitanjima i besmislu jer smisao nije pronašao.  Tako ljudski život onda i prolazi a da ne primjeti koliko se lijepih stvari u njegovom životu događa i koliko lijepih stvari kroz njegov život i prolaze.  Jer je toliko bio fokusiran i usredotočen samo na sebe. Gledao je samo sebe i nije vidio ono svjetlo koje ga može izvesti iz ove slijepe ulice u kojoj se nalazi...

...Kristovo uskrsnuće iz slijepe ulice učinilo je cestu koja ima svoj izlaz. Svojom svjetlošću i životom je probio put i za nas. Braćo i sestre i dalje možemo hodati „svojim putem“ putem bez Krista, bez svjetla, putem gdje gledamo samo na sebe i ponovno možemo ući u slijepu ulicu. Ovo svjetlo danas Krista uskrslog, koje smo danas slavili, želi nešto u našem životu i promjeniti. Želi nam najprije izvući ono lažno središte i staviti Krsita u naše središte, središte života, koje jest svjetlo koje će nam pokazati put iz slijepe ulice i iz beznađa.  Današnje svjetlo je i današnja poruka uskrsle noći koja nam želi poručiti,  čovječe ne boj se, ne boj se hodati ovim svijetom, jer je Krist taj koji je nada i uskrsnuće.  Ova noć želi nam uliti i novu nadu jer najgore je kada je čovjek bez nade, bez smisla, tada ostaje sam i luta. Ova sveta noć nam želi baš tu nadu i dostojanstvo vratiti...  Uskrs je Krsitova ponuda, evo želim te izvući na svijetlo da živiš, da živiš bez straha i da živiš u nadi... Kazao je između ostalog u nadahnutoj  propovjedi župnik Fra Edvard.   

Liturgijsko slavlje je slavljeno u četiri čina. Početak je bio službom svjetla: blagoslov ognja, paljenje velike uskrsne svijeće, svečana procesija, vazmeni hvalospjev (lat. exultet), potom je slijdila služba riječi, krsna (i potvrdna) služba i završeno je euharistijskom službom.
Nakon obreda bio je blagoslov hrane a prije toga župnik fra Edvard je svima nazožnima čestitao Uskrs 2018.

Veliki broj Hrvata katolika, članova HKM Berlin, nazočilo je ove godine vazmenom bdjenju ili Uskrsnom bdjenju, kršćanskom bogoslužju u noći između Velike subote i Uskrsa, kojim se svečano slavi Isusovo uskrsnuće.
U Rimokatoličkoj Crkvi, na vazmeno bdjenje, slavi se najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini. Njome počinje uskrsno vrijeme. Prvi se put izgovara "Aleluja" nakon korizme.
Foto galerija: Na misama vazmenog bdijenja nekoliko tisuća Hrvata u Berlinu dočekalo Uskrs 2018.

Video vijesti

Najave i termini