Razgovor o Domovinskom ratu i književnosti s Tanjom Belobrajdić i Antom Gugom.
U organizaciji veleposlanstva RH u SR Njemačkoj u Berlinu je u prostorijama Hrvatske zajednice održana  književna večer  na temu  „Razgovor o Domovinskom ratu i književnosti“  uz nazočnost hrvatskih književnika i pisaca Tanje Belobrajdić i Ante Gugo.
Dvoje književnika i sudionika Domovinskog rata Tanja Belobrajdić i Ante Gugo – govorili su o iskustvima iz Domovinskog rata koja su prenijeli u svoja literarna djela.
Književnoj večeri  nazočilo je oko 70 posjetitelja. Večer je otvorio veleposlanik RH u SR Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman. Nagalsio je da mu je drago da može pozdraviti i novu velepolsanicu BiH u SR Njemačkoj Hrvaticu, Ankicu Gudeljević, koja je nazočna ovoj večeri.  

Ideja je bila da vukovarska tragedija koja nas sve upozorava i opominje nije samo 16.,17. i 18.11.   Vukovar je padao više dana. Teška su to bila vremena za sve nas. Bilo je teških situacija i  teško je o tome govoriti. Vukovar je bio grad u kome su bili Hrvati i koji su se nadali slobodi. Vukovar su branili hrvatski dragovoljci i Vukovar nismo htjeli dati u ruke neprijatelju, međutim u nekom datom trenutku se nije moglo dalje, naglasio je između osatloga u uvodnom govoru veleposlanik RH u SR Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman.

Potom je pozdravio spisateljicu Tanju Belobrajdić, koja je živi svjedok Vukovara, koja je tada imala oko 20 godina. Veleposlanik je najavio njezin roman „Crni kaput“ koji je najnagrađivaniji prvijenac 2015.godine.
Potom je pozdravio i Antu Gugu  autora romana  „Žetva u polju otrova“.
U ime gostiju iz domovine Ante Gugo je zahvalio na gostoprimstvu u Berlinu veleposlaniku dr. Gordanu Grliću Radmanu a isto tako i veleposlanici BiH Ankici Gudeljević. OVDJE USKORO POGLEDAJTE VIDEO.


Ante Gugo je potom govorio o životu i djelu Tanja Belobrajdić koju je predstavio nazočnim posjetiteljima u Berlinu, te naglasio sljedeće: Tanja Belobrajdić, dragovoljac Domovinskog rata, vukovarska braniteljica i umirovljena časnica HV-a, rođena je 19. lipnja 1970. godine u Vukovaru. Nakon pada Vukovara 18. studenog 1991., izvukla se iz grada u teškom proboju zajedno s grupom suboraca. Zbivanja posljednjih dana opsade Vukovara bila su joj inspiracija za nagrađivani roman Crni kaput. Taj njezin prozni prvijenac, objavljen 2015.godine, dobitnik je nagrade Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti za prvijenac), te nagrade Društva hrvatskih književnika – Slavić, za najbolji prvijenac u 2015. godini. Piše poeziju i prozu. Idejni je začetnik tradicionalnog Festivala domoljubne poezije Pjesmom protiv zaborava, koji se već šest godina održava u Vukovaru u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. 2017. godine u izdanju Despot infinitusa objavljeno je i drugo izdanje romana Crni kaput.
Svoj drugi roman, psihološku dramu Žena moga muža objavila je 2017. godine i za njega je nagrađena nagradom Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti za roman). Piše za magazin Vojna povijest i Vukovarske novine, kolumnu posvećenu braniteljima koji su poginuli u Vukovaru, pod nazivom Nisu zaboravljeni. Majka je dvoje djece. Kazao je Gugo o Tanji Belobrajdić.

Tanja Belobrajdić je potom pozdravila nazočne goste i veleposlanika Dr. Gordana Grlić Radmana. Kazala je kako se posložilo niz različitih okolnosti kada je došla na ideju da napiše roman Crni kaput.  To je priča  o Vukovaru s naglaskom na dragovoljce iz cijele Hravtske i dijaspore koji su došli braniti Vukovar. Glavni junaci moje knjige su pet mladih Vinkovčana. Nismo znali kako će veliki broj naše generacije izginuti i da se nikada neće vratiti, pa tako i glavni junaci ove priče. Roman je namjenjen običnim ratnicima,  kazala je Tanja Belobrajdić, koja je to naglasila u posveti namjenjenoj Ivici Vučiću policajcu (jedan od 12 ubijenih redarstvenika u Borovu Selu) koji je svoj život dao u obrani Borovog Sela. Posvetu je pročitao Ante Gugo.

Tanja Belobrajdić je potom predstavila Antu Gugu te je iz njegove biografije izdvojila sljedeće.
Ante Gugo je rođen u Kninu 10. listopada 1963. godine. Novinarstvom se počeo baviti 1984., po dolasku na studij u Zagreb. Bio je dio skupine mladih novinara koji su pokrenuli Radio 101. Objavljivao je i u tadašnjem tjedniku za mlade Polet, a u Studentskom listu je bio urednik 1988. i 1989., u vrijeme kada su komunističke vlasti zabranile objavljivanje četiri uzastopna broja toga studentskog tjednika. Ante Gugo bio je uhićen i optužen za rušenje ustavnog poretka. Koncem 1989. ponuđena mu je suradnja u listu Danas, tadašnjem najtiražnijem tjedniku bivše SFRJ. Početkom Domovinskog rata počinje raditi kao politički komentator i ratni izvjestitelj za tjednik Nedjeljna Dalmacija, u izdavačkoj kući Slobodna Dalmacija, u kojoj je Gugo kao komentator i zamjenik glavnog urednika proveo svoje najplodnije profesionalno razdoblje. Objavio je šest knjiga. Da se ne zaboravi (1996.) i Politički labirint (2001.) zbirke su probranih Guginih tekstova o aktualnom vremenu. Roman za mlade Runo s temom Domovinskog rata objavljen mu je 2002. i 2017. godine (drugo izdanje). Povijesno istraživanje o raspadu SFRJ i Domovinskom ratu Oluja koju nismo mogli izbjeći objavio je 2015. godine (službeno izdanje MORH-a povodom 20. obljetnice Oluje). Ista knjiga 2016. godine prevedena je na engleski jezik pod nazivom In the Eye of the Storm. Povijesni roman o hrvatsko-srpskim međunacionalnim sukobima Žetva u polju otrova objavljen mu je 2017. godine.

Ante Gugo autor je nekoliko dokumentarnih filmova, a pisao je i scenarije za stripove. Dobitnik je više državnih i vojnih odličja za zasluge u kulturi te za sudjelovanje u Domovinskom ratu. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Antuna Radića za zasluge u kulturi. Nositelj je spomenice Domovinskog rata i više odličja za zasluge u Domovinskom ratu, kazala je Tanja Belobrajdić o životopisu Ante Guge, nazočnima u Berlinu.
Tanja Belobrajdić je potom čitala ulomke iz romana Ante Gugo „Žetva u polju otrova“ koji je objavljen 2017. godine.
Ante Gugo je naglasio da je radnja romana usko povezana s ovim vremenom predstavljanja u Berlinu, vremenom „Vukovara“. Radnja romana vezana je za dva grada izmišljenog imena. Ovo je u neku ruku i ljubavni roman. Zaplet romana počinje s pričom o zabranjenoj ljubavi Hravta i Srpkninje,  koja dovodi do niza kolopleta i tragedija, koje ja pratim kroz duga vremenska razdoblja, kazao je Gugo. Želio sam pokazati kako su neke povijesne okolnosti bile uvijek iste. Kako je način odnarođivanje Hrvatske, cijelo jedno stoljeće, bio isti.

Književna večer kojoj su nazočili  Tanja Belobrajdić i Ante Gugo bila je prava poslastica za ljubitelje pisane riječe ali i povod za još jedno dublje sjećanje na herojski Vukovar gdje su u Berlinu nazočni mogli u  razgovoru s autorima porazgovarati o Domovinskom ratu i književnosti, s autorima odličnih uradaka Tanjom Belobrajdić i Antom Gugom, čije su romane na kraju književne večeri mnogi od posjetitelja kupili i ponijeli u svoje domove kao uspomenu na ovu odličnu književnu večer, održanu u njemačkoj metropoli Berlinu.

Video vijesti

Najave i termini