Dr.  Miro Kovač u Berlinu – Aktualnosti i bilateralni odnosi između RH i Bosne i Hercegovine.
U prostorijama veleposlanstva RH u SR Njemačkoj održano je zanimljivo predavanje dr. Mire Kovača predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, koji je na poziv ogranka „Stjepan Radić“ - HDZ-a iz Berlina održao izlaganje na temu  vanjskopolitičkih aktualnosti, s posebnim osvrtom na bilateralne odnose između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dr. Miru Kovača na početku susreta s Hrvatima u Berlinu, gdje je nazočio veliki broj zainteresiranih za navedenu temu, u prostorijama veleposlanstva pozdravio je veleposlanik RH u SR Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman.
Moderator tribine bio je Ivan Karlo Stipić iz Berlina, član Savjeta Vlade RH - predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku. Stipić je pozdravio u ime nazočnih i organizatora dolazak dr. Mire Kovača, te naglasio kako je dr. Kovač bivši Ministar vanjskih poslova, te zastupnik 9. saziva Hrvatskoga sabora, koji aktualno obnaša dužnosti u Saboru: Predsjednik Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske poslove, član Odbora za međuparlamentarnu suradnju, te član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

Stipić je naglasio da je dr. Kovača ovih dana Politički odbor PS NATO-a izabrao za predsjednika Pododbora za NATO partnerstva čime je postao prvi član Izaslanstva Hrvatskog sabora u PS NATO-a koji obnaša neku od dužnosničkih uloga unutar parlamentarne dimenzije NATO saveza.

Među nazočnima posjetiteljima tribine pozdravljena je i nova veleposlanica BiH u SR Njemačkoj, Hrvatica Ankica Gudeljević.
 
Dr. Kovač je govorio  o aktualnim temama s osvrtom na prilike u BiH i nedavno održanim izborima. Položaj Hrvata u BiH  i odnos RH prema Hrvatima u BiH u pravcu što boljeg položaja Hrvata u BiH, bila je također interesantna tema o kojoj je dr. Kovač govorio Hrvatima u Berlinu, koje je ova tema dosta interesirala.

Hrvatska je 20 godina ispunjavali nekakve naputke, neka očekivanja koja su postojala konkertno u Brüselu, kada je riječ o EU. Sad treba početi razmišljati drugačiji. Sada smo ušli u taj krug EU i moramo shvatati da smo i mi ti koji suoblikujemo i mjenjamo stvari u EU. Imamo pravo glasa koje na kraju utječe na konačne odluke u EU.
EU koliko god bila nesavršena tjera nas na kompromis. Hrvatska je članica EU. O nama ovisi koliko će mo znati iskorsititi članstvo u EU.

BiH je zamlja od koje mi ne smijemo bježati, nastavio je Kovač. Mi smo misaono bježali od BiH. Kazao je dr. Kovač. Ljudi iz BiH dugo godina su smatrani u Hrvatskoj kao ljudi nižega reda. Ne, to je zemlja koja je isto tako domovina Hrvatima koji tamo žive. To je činjenica i to treba shvatiti. BiH je domovina Hrvtima isto kao što je i Srbima i Bošnjacima. Znači nemaju oni viša prava na BiH od Hrvata.

Druga misao, kazao je dr. Kovač je pitanje tko je spasio BiH kada je krenuo rat? BiH su spasili Hrvati. Tko su bile prve žrtve rata u BiH? Selo Ravno i Hrvati. Tko je zaustavio tenkove? Hrvati. Tko je bio presudan da referendum prođe 1992. o neovisnosti BiH? Hrvati. Hrvati su glasali za neovisnu BiH s dobrom većinom Bošnjaka.  Znači tko je spasio BiH? Hrvati. Tko su najveći demografski gubitnici rata u BiH? Hrvati. Nisu Bošnjaci. Bošnjaka je najviše ubiijeno ali najveće demografske žrtve rata su Hrvati, Hrvata je u BiH  puno manje u odnosu na 1991. To su činjenice.

Privatno mogu reći i da su Hravti u BiH platili cijenu za ulazak Hrvatske u EU i Nato. Mi smo digli ruku od Hrvata u BiH, jer to je tražio svijet, kako bi oni mogli srušiti tu njihovu konstrukciju samouprave, krajem 90.-tih godina. To se dogodilo nakon 3.siječnja 2000. godine i Hrvati u BiH su izgubili puno poluga. Time je Hrvatska mogla krenuti putem u Nato i EU. To su činjenice. To nije popularna teza ali to je istina, naglasio je dr. Kovač.

Sada je danas na nama, kada smo članica EU, da vratimo to što smo propustili učiniti. Imamo za to obvezu temeljom potpisivanja sporazuma iz Daytona. Imamo obvezu da promičemo ispunjavanja obveza koje se tiču Ustava BiH.  Ustav kaže da postoje tri naroda koja su državotvorna i konstutivna. U Hrvatskom Ustavu piše da također moramo skrbiti i o dijelovima hrvatskog naroda izvan granica RH, to se odnosi na Hrvate u BiH.

BiH je kandidat za članstvo u EU. Da bi bila kandidat mora biti država koja poštuje vladavinu prava. Da se poštuju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud BiH kaže da Hravti u BiH nisu ravnopravni prema izbornom zakonu i da se taj izborni zakon treba promjeniti. Taj se izborni zahtjev još nije promjenio. Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma mora promicati ideju da se provodi Ustav. Ustav kaže da su sve odluke Ustavnog suda obvezujuće i konačne, kazao je dr. Kovač.

U EU želimo osvjestiti naše partnere da se moraju poštivati odluke Ustavanog suda i da se mora promjeniti izborni zakon kako bi Hrvati u BiH mogli birati svoje predstavnike. Imamo tu dvije bolne točke. To je Predsjedništvo BiH i promjena izbornog zakona glede Doma naroda, gdje također Bošnjaci mogu izabrati Hrvate.  Ima tu napretka ali sve u svemu u EU ne vide u tome ništa loše jer smatraju da BiH treba biti građanska država.

Onda ih ja podsjetim na Belgiju gdje je i sjedište EU, gdje imamo tri regije i tri jezične zajednice. Svaka regija imam svoju Vladu i svoj parlament.  I nitko ne govori  o tome. Mi radimo na tome da utječemo na kolege u EU da se izvrši pritisak na BiH, te da se pristupi promjenama izbornog zakona, te da Hrvati u prvom redu biraju svoga člana u Predsjedništvo BiH.

Dok ne bude ostavrena ravnopravnost svih triju naroda i ostalih građana BiH, to je moje duboko uvjerenje, BiH neće biti stabilna država. Bit će stalno nestabilna a najbolji primjer iz povijesti jest Kraljevina Jugoslavije. Zemlja nije bila ravnopravna, bila je bazirana na neravnopravnosti, kazao je dr. Kovač.

Uslijedila su i brojna pitanja i odgovori dr. Kovača. Veliki interes Hrvata u Berlinu koji su se odazvali na ovu tribinu pokazatelj je interesa za aktualne prilike u BiH, te traženje puta k pronalaženju načina i modela riješavanja novonastale situacije u BiH, u kojoj su Hrvati sve drugo osim ravnopravan i konstitutivan narod u BiH.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma), Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (BiH). To je poenta cijele priče koja u BiH jedan narod uopće ne interesira (imaju svoju RS) a drugi narod se pravi da dobro ne čuje i ne vidi, promišljajući po onoj narodnoj „Teško meni sa tobom a još teže bez tebe“.
FOTO GALERIJA

Video vijesti

Najave i termini