Razgovor sa Savjetnikom Vlade RH za Hrvate izvan RH  Ivanom Karlom Stipićem.
Gospodine Stipiću Vi ste Savjetnik Vlade RH za Hrvate izvan RH. Jedan od tri izabrana člana u SR Njemačkoj.
Recite nam nešto o Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske?
Kao što i samo ime govori, Savjet je savjetodavno tijelo Vlade, što znači da nominalno nije obavezavajuće, ali u svakom slučaju ova trenutna Vlada Andreja Plenkovića ima itekako sluha za naše potrebe i probleme.
Naša zadaća je pomagati Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Savjet se sastoji od ukupno 55 savjetnika, a od toga trojica dolaze iz Njemačke. Kao što i sami znamo, Njemačka je trenutna domovina velikom broju Hrvata, po zadnjim podacima skoro njih 400.000 te upravo iz toga razloga dodijeljena su tri zastupnika za tu zemlju.

Određeno vrijeme već obnašate ovu odgovornu zadaću, recite nam nešto o dosadašnjim postignućima Savjeta?
Sadašnji saziv Savjeta ulazi u svoju završnu, četvrtu godinu mandata i slobodno mogu reći da su iza nas značajni rezultati. Jednom godišnje Savjetnici se nalaze na sjednici u Hrvatskoj. Konstituirajuća sjednica bila je u Zagrebu, zatim prošle godine bili smo u Šibeniku, ove godine, za mjesec dana biti ćemo u Varaždinu. Mislim da se već samim time, znači samo rasporedom sjednica diljem Lijepe Naše, može vidjeti tendencija Državnog Ureda na čelu sa državnim tajnikom Zvonkom Milasom kako je cilj senzibilizirat svaki dio Hrvatske za Hrvate izvan RH. U svim prethodno navedenim gradovima, susretali smo se sa predstavnicima županijskih vlasti, gradske vlasti i brojnih drugih. Iz tih i takvih susreta izrodili su se mnogobrojni projekti, ali istaknuo bih samo neke od najznačajnijih projekata ovog aktualnog Savjeta: a) promjena zakona o stjecanju hrvatskog državljanstva, b) omogućavanje učenja hrvatskog jezika online c) pokretanje HRT 5 Internationalmog programa  HRT-e.

Što nam  konkretno donosi ili znači promjena zakona o stjecanju hrvatskog državljanstva?
Prije svega promjenu zakona možemo zahvaliti Ministarstvu unutarnjih poslova na čelu sa državnim tajnikom Željkom Katićem, koji je sudjelovao na svim sjednicama Savjeta, te imao sluha za naše argumente. Izmjenama Zakon o državljanstvu povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života djeci rođenoj u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin.  Također, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenih Hrvata te se njih i njihove supružnike oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Omogućava se i stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu. Predlaže se i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
OVDJE POGLEDAJTE VIDEO RAZGOVOR S IVANOM KARLOM STIPIĆEN

Kakvo je stanje konkretno u SR Njemačkoj. Kakva pitanja imaju za Savjet Hrvati u Njemačkoj?
Ono što ja pokušavam naglasiti od početka svoga mandata je to kako mi ne rješavamo pojedinačne probleme naših iseljenika. Nažalost ili na sreću, enorman je broj upita koje naši državljani imaju. Sukladno tome, mnogo bi se vremena gubilo na rješavanje svih tih slučaja. Ali ono što mi kao savjetnici možemo napraviti je biti vidljivo, biti u kontaktu sa našim udrugama, zajednicama i sportskim društvima te ih upućivati na razne institucije. Konkretno u mom slučaju, pokušavam saslušati svakog pojedinca te onda grupirati pitanja ili probleme te uputiti zahtjev nadležnoj instituciji. Isto tako, na svakoj sjednici Savjeta, pokušavam sa drugim savjetnicima dijeliti mišljenja, uspoređivati upite te doći do zajedničkom rješenja. Naša grupa Savjet Europa, po tom pitanju, zaista je aktivna te svojim radom doprinosi rješavanju mnogim problema.

Spomenuli ste grupu. Kako je podijeljen Savjet, djelujete po nekim odjelima?
Kao što sam i spomenuo, Savjet je podijeljen na četiri podgrupe. Kada kažem podijeljen ne mislim doslovce, nego mislim na skupine iz kojih dolaze savjetnici. Naime, četiri su skupine od kuda dolaze Savjetnici, a to su redom: predstavnici iz prekooceanskih zemalja, predstavnici iz Europskih zemalja, predstavnici hrvatske manjine u europskim državama i predstavnici Hrvata za Bosnu i Hercegovinu. Osim toga, Hrvati izvan domovine odlični su lobisti, promotori Hrvatske te su spremni dovesti investitore u Hrvatsku. Nekoliko je inicijativa za pokretanje manjih radnih skupina unutar Savjeta koje bi se bavile stranim investicijama te pokušavale objediniti sva znanja i iskustva aktualnih savjetnika u jedno radno tijelo koje bi za rezultat imalo pokretanje ulaganja stranog kapitala u Hrvatsku.

S kime sve surađujete prilikom rada u Savjetu?
Državni Ured za Hrvate izvan RH zaista je u svakom trenutku na raspolaganju Savjetnicima. Svoju zadaću obavljaju izuzetno profesionalno, angažirano te brzo, što je u današnje vrijeme jako bitno. Slobodno mogu reći da sa skoro svim ministarstvima imamo kontakte, a posebno bi naglasio Ministarstvo vanjskih poslova i bivšu ministricu Pejčinović Burić te državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova Željka Katića. Osim ministara i državnih tajnika, lokalne uprave također su nam na raspolaganju, a u našem slučaju, u SR Njemačkoj izuzetno veliku ulogu je odigrao naš bivši veleposlanik, a sadašnji ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman koji nam je stajao na raspolaganju i podržavao naš projekt.

Gospodine Stipiću koji su daljnji planovi Vašeg rada u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske?
Prije svega koncentriran sam na završetak ovoga aktualnog mandata, nakon toga mi kao Savjet, kao tijelo, moramo vidjeti jesmo li ispunili ciljeve koje smo si zadali na konstituirajućoj sjednici. U svakom slučaju Savjet je mlado tijelo, ovo je tek drugi saziv, ali smatram kako već sada radi jako dobar posao te kako će sa vremenom biti sve bolji, a Hrvati diljem svijeta znati će kako imaju partnera i mjesto gdje mogu rješavati svoje probleme te davati savjete za poboljšanje života Hrvata izvan RH i ono najvažnije, omogućiti svim zainteresiranima povratak u Hrvatsku.

Racite nam za kraj nešto o Vama osobno, pripadate mlađoj generaciji Hrvata u Berlinu?
Tako je, upravo sâm sam predstavnik te nove generacije Hrvata u Berlinu, kao što ste i rekli i smatram da je to bio jedan dobar povod da se mene imenuje kao savjetnika koji bi upravo mogao prenositi sve poruke i potrebe koje mladi Hrvati ne sam u Njemačkoj, imaju razloge iseljavanja, razloge i probleme s kojima se muče i naravno razloge zbog kojih bi se vratili. Znamo kao što smo predhodno spomenuli da su svima vrata otborena u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH. Mnogo Hrvata se odlučuje na povratak iz preko oceanskih i eurospkih zemalja i sam mogu primjetiti tu jednu tendenciju kod pripadnika treće generacije Hrvata izvan RH posebice u SR Njemačkoj kod kojih je izrazito jaka ta želja za povratkom što smatram izuzetno korisnim i dobrim za Hrvatsku.

Video vijesti

Najave i termini