BerlinskiMagazin.Com

Berlinski Magazin - Prvi mjesečnik za Hrvate u Berlinu...

MARKO MARULIĆ U BERLINU

E-mail Ispis PDF

SPOMENIK MARKA MARULIĆA U BERLINU
27. svibnja 2000. godine Berlin je postao jedina europska metropola koja  se diči sa spomenikom jednog hrvatskog književnika ili znamenitog Hrvata u strogom centru grada.

Spomenik Marka Marulića koji se nalazi u Berlinu na adresi Brienerstr. ugao Julius-Morgenroth Platz, desetu godinu za redom obilaze znani i neznani ljudi u njemačkoj metropoli, dok se berlinski Hrvati na dan njegovog rođendana iz godine u godinu okupljaju ispred njegovog spomenika u znak zahvalnosti za njegovo dijelo, lik i hrvatsku prepoznatljivost u tuđini.

Svjetsku slavu Maruliću su donijela latinska djela: (Uputa za dobar život, iz 1506) i Evangelistarum (iz 1516). Za razliku od svoje braće, Marulić se školovao izvan Splita. Ostao je neženja. S rodbinom se parničio zbog nasljedstva. Doživio je sedamdeset i četiri godine... Jednom riječju, nije »morao« život provesti u kući svoga rođenja.


Ne znamo pouzdano je li Marko Marulić za života, u svome Splitu, bio cijenjen kao što su ga poštivali nakon smrti. Nakon smrti zaredale su pohvale i njegovu kreposnu životu i njegovu izvrsnu djelu. Pohvale na hrvatskom i latinskom jeziku, o hrvatskom i latinskom djelu, koje i danas traju. Kad bismo u tome prepoznali veličinu i ulogu Marka Marulića, i našoj bi se pisanoj i govorenoj riječi ukazali bolji, časniji i ljepši dani.

Marulićev put i dolazak u Berlin

Iz zagrebačke Ljevaonice umjetnina put Berlina krenula je odlivena skulptura Marka Marulića, rad renomiranoga kipara Slavomira Drinkovića / Spomenik, kojim se željela obilježiti 550. obljetnica rođenja hrvatskoga pjesnika i europskog humanista. Spomenik je svečano otkriven 27. Svibnja 2000. u berlinskoj središnjoj općini Wilmersdorf.  Na ovaj način proslavljena je i 30. godišnjica suradnje gradova prijatelja Splita i berlinske općine danas proširenog imena Wilmersdorf/Charlottenburg.

Tim činom je u Berlinu u biti obilježena 550. obljetnica rođenja hrvatskoga pjesnika i europskoga humanista Marka Marulića, što je i uklesano u mramorni postament spomenika (Marko Marulić 1450. - 1524. (Kroatischer Dichter und Europäischer Humanist). 

Postavljanje spomenika rezultat je inicijative dr. Ive Sanadera koji je još uprosincu 1998. godine taj prijedlog iznio u razgovorima s nekim clanovima Bundestaga, a koji je rezultirao suradnjom s berlinskom opcinom Wilmersdorf/Charlottenburg, pobratimom rodnoga Maruliceva Splita. Gradonacelnik Berlin-Wilmersdorfa Michael Wrasmann to je oduševljeno prihvatio jer se upravo 2000. godine obilježavala i trideseta obljetnica partnerstva Splita i Wilmersdorf/Charlottenburga.

U tu akciju stoga je ponajprije ukljucen Split te zajednica Hrvata u Berlinu, a potom i Ministarstvo kulture, koji su trebali zajednicki financirali cijeli projekt.
Odbor za podignuce spomenika u Berlinu- Wilmersdorf/Charlottenburg, je radio u sastavu: dr. Ivo Sanader (predsjednik), prof. dr. Mirko Tomasovic, akademik Nikola Batušic, mr. Božo Biškupic, prof. dr. Nenad Cambi, prof. dr. Ante Stamac (kojega je po izboru za predsjednika DHK zamijenio akademik Slavko Mihalic), dipl. ing. Marina Matulovic-Dropulic, dr. Zdenka Weber, dipl. ing. Josip Pavešic, dipl. ing. Venceslav Loncaric, Vladimir Malekovic te splitski gradonacelnik Ivan Škaric i njegov zamjenik Miroslav Bulicic. Oni su odabrali rad akademskog kipara Slavomira Drinkovica.

Osim Drinkovica tada (1999.) u Odbor ulazi i arh. Ljubomir Cota, koji radi rješenje postava spomenika te Srecko Lipovcan cija ce nakladnicka kuca Erasmus izdati prigodnu knjižicu o Marku Marulicu. Bila je to prva knjižica (na 48 stranica s tridesetak slikovnih priloga) na njemackom jeziku sa svim relevantnim podacima o Marku Marulicu.

U njoj se osim Marulićevih spomenika u Splitu, Zagrebu i Berlinu te njegova obiteljskog grba i nadgrobne ploče iz splitske Crkve sv. Frane kao i fotografije Cipikove kuće u Necujmu, u koju je Marulić cesto navraćao, reproducirane i naslovne stranice najvažnijih njemačkih izdanja Marka Marulića: baselsko i kölnsko izdanje Institucija, Marulićev prijevod Petrarkine kancone, primjerak Evandelistara s Marulićevim bilješkama na margini, autograf Marulićeva prijevoda dijela Danteove Božanstvene komedije, Marulićevi stihovi pronađeni u Glasgowu, primjerak Institucija koji je posjedovao Franjo Ksaverski, te naslovnica Tomasovićeve monografije o Marulu kao i sva tri izdanja Judite.

Drinkovićeva statua Marka Marulića u Berlinu, visoka je 3,10 metra, a teška oko 800 kilograma, odlivana je u bronci u Ljevaonici umjetnina gotovo paralelno sa skulpturom Miroslava Krleže kiparice Marije Ujević, te Radauševim skulpturama iz ciklusa Panopticum Croaticum. (na slici gore Hrvati iz Berlina s dr. Sanaderom i gradonačelnicom Wilmersdorfa pored spomeniak Maruliću)

Marko Marulic (1450-1524) (izvor: Bratislav Lucin)

Marko Marulic rodio se u Splitu 18. VIII. 1450. i, doživjevši za ono doba duboku starost, umro je u istom gradu 5. I. 1524. Potječe iz splitske plemićke obitelji, koja se hrvatski prezivala Pećenić (Pećinić, Pićinić), a u XV. st. počela zvati Marulus ili De Marulis. Split , tada gradić od kojih 6 tisuća stanovnika, nalazio se od 1420. godine u sklopu moćne Mletačke Republike, ali na samoj granici prema prijetećoj, golemoj turskoj državi.

Turci su u prethodnim desetljećima brzim bojnim pohodima osvojili čitavo splitsko zaleđe, a za Marulićeva života harali su i pljačkali po najbližoj okolici, dolazeći sve do gradskih zidina.
U tom malom gradu na rubu zapadnog svijeta, unatoč teškim prilikama živo se razvila umjetnost i književnost humanističko-renesansnog tipa: u gradu su djelovali ugledni slikari, kipari, graditelji, zlatari, a postojao je i krug književnika koji su pisali na hrvatskom i latinskom jeziku.

Humanističku školu Marulić je pohadao u Splitu (učitelji mu bijahu Tideo Acciarini, Girolamo Jenesio i Nicola iz Ferma), a uskoro se uključio u javni život grada te u upravljanje imetkom svoje ugledne plemićke obitelji.

Povremena putovanja u Mletke, možda u Padovu (po neki pretpostavkama i u Rim), nisu ga – koliko znamo – nikad udaljila iz rodnoga grada na dulji period. No znao je uživati u čarima splitske okolice: šetao je među ostatcima obližnjeg antičkog velegrada – Salone, a na obližnjem otoku Šolti odmarao se u idiličnom seoskom okruženju i nalazio mir potreban za književni rad.


Kao pravi predstavnik humanističko-renesansne univerzalnosti Marulić je najviše djela napisao na latinskom, ali za hrvatsku književnost osobito je važan njegov hrvatski opus (sam je pisac hrvatski nazivao svojim materinjim jezikom). Nekoliko kraćih djela (pisma, soneti) sastavio je na talijanskom.

Kao mladić istakao se Marulić izvrsnim govorničkim umijećem, te spretnim i duhovitim latinskim epigramima. U toj je kratkoj pjesničkoj formi pokazao pravu virtuoznost, ali i neke mediteranske osobine svojega temperamenta: vrlo oštar jezik, duhovitu podrugljivost i zajedljivost. Nažalost, njegov najzamašniji pjesnicki projekt, latinski ep Dauidias, ostao je nepoznat i netiskan sve do sredine 20. stoljeca, ali zato su mu europski ugled još za života donijela prozna djelima na latinskom.


Uglavnom je riječ o tekstovima s moralno-poučnom svrhom, razmišljanjima i primjerima kako valja živjeti u skladu s kršćanskim sustavom vrijednosti. Važna je ta tema bila za Marulića zbog toga što je sam bio duboko religiozan čovjek, no i zato što je pred osmanlijskom opasnošcu vidio spas ne samo u vojnom otporu, nego i u obnovi visokih moralnih načela u čitavoj Europi.

(Na slici hrvatski pisci Ivan Aralica i Josip Pavičić pored spomenika Marka Marulića u Berlinu)

O potrebi za takvim štivom najbolje svjedoče brojna izdanja i prijevodi Marulicevih knjiga, koje su u 16. i 17. stoljeću bile pravi bestseleri.
Tada su njegova djela De institutione bene uiuendi per exempla sanctorum (Upucivanje u čestit život po primjerima svetaca),  Euangelistarim (Evandelistar) i Quinquaginta parabole (Pedeset priča), doživjela više od stotinu izdanja u tridesetak europskih gradova i čitala su se od Portugala do Češke, od Italije do Velike Britanije.

Marulića su tada prevodili i tiskali na gotovo svim europskim jezicima (talijanski, francuski, njemački, engleski, flamanski, portugalski, španjolski, češki), a čitali su ga engleski kralj Henrik VIII. i njegov kancelar Thomas More, španjolski dramatirac Francisco de Quevedo, francuski leksikograf Pierre Bayle, njemački kozmograf Sebastian Münster, sveci kao sv. Franjo Ksaverski, sv. Franjo Saleški i mnogi drugi.

Medu Marulićevim djelima na hrvatskom jeziku najvažnija je Judita, spjev o starozavjetnoj udovici koja je svojom hrabrošcu i vjerom spasila rodni grad. Marulić je gradu uzeo iz Biblije, ali ju je opjevao ugledajući se na antičke epske pjesnike, tako da je stvorio pravi biblijsko vergilijevski ep u cakavskih stihovima. Samo naizgled daleka, tema je za Marulica i njegove sugradane bila i te kako aktualna: kako obraniti grad od nadmoćna osvajača. Juditina Betulija ujedno je i Marulićev Split, a Asirci koji joj prijete jesu dakako Osmanlije.

Pročitana na taj nacin, Judita svjedoči o pjesnikovoj ljubavi prema rodnom gradu i o zabrinutosti za vlastitu domovinu. Kao prvi ep hrvatske književnosti ispjevan narodnom jeziku, Judita ima ishodišnu i simboličnu vrijednost za tu književnost; no prijevodi na više europskih jezika (medu ostalim i na talijanski) potvrduju da je ona vrijedno ostvarenje  europskog renesansnog pjesništva.

Potomci su Maruliću postavili lijepu grobnu ploču u crkvi sv. Frane na obali, koja je postala kultno mjesto hrvatske književnosti. Rodni grad odužio mu se spomenikom, remek-djelom glasovitoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovica. U Splitu djeluje Marulianum, znanstveni i dokumentacijski centar koji proučava i objavljuje Marulićeva djela te prikuplja po čitavoj Europi raspršenu dokumentaciju o znamenitom Splićaninu.

NASLOVNICA PRVOG IZDANJA JUDITE
Marko Marulić u doba turskih napada na dalmatinske gradove piše djelo Judita kojim želi ohrabriti Splićane i građane ostalih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti. Spjev se sastoji od 2126 četverostrukorimovanih dvanaesteraca s cezurom nakon 6. sloga, komponiranih u šest libara (knjiga ili pjevanja).

Judita (napisana 1501., objavljena 1521.), u versi haruacchi slozhena.., religiozni je ep na hrvatskome jeziku i čakavskome narječju, nadahnut starozavjetnom junakinjom Juditom, onodobnim zbivanjima (osmanlijski prodor u hrvatske zemlje), a istodobno je i tumač kršćanskog svjetonazora.

 

Berlinski Magazin

Berlinski magazin BM 177
Subota, 01 Travanj 2017

Novi Broj Berlinskog magazina BM 177

 



Berlinski magazin - BM 176
Ponedjeljak, 20 Ožujak 2017

Berlinski magazin  - BM 176  Ožujak (03-2017)



Berlinski magazin BM 175
Subota, 04 Veljača 2017

Berlinski magazin BM 175  Veljača (02-2017)

 



Mali oglasi

MALI OGLASI BERLINSKOG MAGAZINA

 


 MALI OGLASI BERLINSKOG MAGAZINA:
 ....................................
OVDJE JE MOGAO BITI I VAŠ  MALI OGLAS?
UGOSTITELJSTVO
Kuharica iz Splita traži posao...
0176 637 489 35 (BM)
Traži se pomoćna kuharica za rad u restoranu...
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
 Ketering i kućna dostava za sve vrste svečanosti  0176 637 489 35 (BM)
 Traži se kuhar za rad u restoranu...
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
 Traži se konobarica za rad u kafiću Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
  Radio bih u kuhinji kao pomoćni radnik.  Kontakt: 00385 996908680
 Traži se pomoćna kuharica za rad u restoranu...
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
 Tražimo kuhara i pomoćnog kuhara/icu za rad u restoranu/Berlin.  Tel: 0163 6034271
GRADITELJSTVO - POSLOVI
 Tražim posao u Berlinu, pomoćni radnik u skladištu ili u tvrtki . Broj telefona: +38760 3519961
  Traži se kolona fasadera za rad u Berlinu i na terenu. 0176 637 489 35 (BM)
 Tražim posao, Govorim engleski,malo razumijem njemacki,a slabo ga govorim.
Tel.: ‪+49176 68234778‬
 Iskusna frizerka nudi usluge friziranja u vašem domu. Berlin i okolica.  Kontakt tel. 016095218165
ČIŠĆENJE, ODRŽAVANJE
 Ženska osoba traži posao ćišćenja i peglanja kod kuće ili u stanu. Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
 Traži se osoba za čišćenje i održavanje Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
  Tvrtka traži pomoćnog radnika za bauštelu.. 0176 637 489 35 (BM)    
 Gospođa 46g.vrijedna poštena sa iskustvom njegovatelj po struci traži posao kod starijih osoba.Vedre sam naravi. Možete me nazvati na viber
0049 95 8632114.
POSLOVNI PROSTOR
 Traži se stomatolog – zubar nasljednik za preuzimanje stomatološke ordinacije u stomatološkoj praksi. Moguće brzo preuzimanje prakse bez financijskog ulaganja i samostalno djelovanje  
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
IZNAJMLJIVANJE STANOVA
 Traži se dvosoban stan...
Tel.:  0176 637 489 35 (BM)
 Traži se jednosoban stan
Tel.: 0176 637 489 35
OSOBNI AUTOMOBILI
 Prodaja i kupnja polovnih automobila
+49 176 28863000
DOMAĆI KOLAČI
 Za Vaše svečane trenutke pečem tradicionalne Hrvatske kolače po recepturi naših baka (orehnjača, makovnjača,zlijevka,štrudla od jabuka ili sira, sitni suhi i kremasti kolači, breskvice ) Tel.015756197235
RAZNO
  Traže se knjige s hrvatskim naslovima... Tel.: 0176 637 489 35 (BM)
 Fotografske usluge - krštenja, vjenčanja, rođendani ...i druge prigode.  Tel.: 0176 637 489 35
... mali oglasi  Berlinskog magazina. 
E-mail pressberlin@yahoo.de   ili   Tel.: SMS 0176 637 489 35 (BM)
Mali oglasi.... Mali oglasi.... Mali oglasi.... Mali oglasi.... Mali oglasi.... Mali oglasi.... Mali oglasi.... Mali oglasi.... Mali oglasi....
www.berlinskimagazin.com   ili
Facebook  Berlinski Magazin

 

 

 



Video

Brojač posjeta