Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET iz Düsseldorfa - Za 50 naših radnika uskraćeno pravo na „Kurzarbeitgeld“.
ZORAN ANDROČEC 'Neprihvatljivo je da se hrvatskim radnicima na njemačkom socijalnom osiguranju u Njemačkoj zapriječava ostvarenje plaćenih socijalnih usluga!'
Zoran Andročec direktor je poslovnog udruženja INGRA-DET, sa sjedištem u Düsseldorfu, poslodavaca 40 tvrtki okupljenih u poslovnoj zajednici INGRA-DET koji zapošljavaju 2500 radnika u Hrvatskoj i inozemstvu. Poslovna zajednica INGRA-DET najveće je i najstarije poslovno udruženje u Hrvatskoj i inozemstvu.

Za 250 naših radnika u Njemaökoj uskraćeno je pravo na „Kurzarbeitgeld“.
Kazao je to Zoran Andročec u razgovoru za portal eMedjimurje.hr, www.emedjimurje.hr nezavisni portal u Međimurju, prvi takve vrste u toj županiji.

- Instruirao sam odvjetnika da uložimo prigovor na sva rješenja o odbijanju pomoći te planiram ogledni sudski spor radi očigledne diskriminacije od strane njemačke birokracije - kaže Andročec

Odbijanje zahtjeva od strane njemačkog Radnog ureda za refundacijom dijela plaće nekih njihovih radnika na njemačkom osiguranju u Njemačkoj, navelo je Zorana Andročeca, direktora poslovnog udruženja INGRA-DET koje okuplja četrdesetak velikih domaćih industrijskih tvrtki, na obraćanje hrvatskom veleposlanstvu i konzulatima. U svom pismu pojašnjava da je od 2.500 izaslanih radnika tog udruženja, njih oko 250 na njemačkom zdravstvenom i socijalnom osiguranju.  Za 20% njih, gdje imamo dokaze o smanjenju posla, je bio zatrazen i odbijen Kurzarbeitgeld.

- Za neke od njih, gdje imamo dokaz da je smanjeno poslovanje u zakonom propisanom obujmu, podnijeli smo zahtjev za refundaciju dijela plaća (KUG). Sada su nam stigle odbijenice, s obrazloženjem da smo firme sa sjedištem izvan Njemačke te da se zbog toga ne kvalificiramo za Kurzarbeitgeld, navodi Andročec. Tu se radi o nesporazumu, jer njemački osiguranici na njemačkom radnom pravu koji rade u Njemačkoj jesu fiktivno njemačko poduzeće u svakom pravnom smislu.

Što može biti posljedica ovog njemačkog stava? Slijedi da se hrvatski državljani, koji su njemački zaposlenici, ne kvalificiraju za socijalnu pomoć i teško zarađene zakonske mirovine, unatoč tome što su po njemačkim zakonima plaćali sve poreze, prireze, doprinose i naknade.

- Instruirao sam odvjetnika da uložimo prigovor na sva rješenja o odbijanju pomoći te planiram ogledni sudski spor radi očigledne diskriminacije od strane njemačke birokracije. Također se planiramo odlučno suprotstaviti njemačkoj birokraciji koja sprječava da se u našim podružnicama (francuskim, poljskim, hrvatskim) po njemačkom pravu zapošljavaju i ne-EU državljani. Ovo je snažan pritisak protiv kršenja osnovnih EU sloboda i realizacije socijalnih prava poslovnog nastana i boravaka za ne-njemačke državljane, piše Andročec.

U pismu se naglašava kako s jedne strane postoji retorika o potrebi za radnom snagom, dok se s druge strane snažno tolerira rad na crno svih onih koji se ne prijavljuju i ne plaćaju ni poreze niti doprinose u Njemačkoj, pa službeno ne postoje.
 
- Za nas koji službeno postojimo počinje porezna represija. Sjetimo se Gewerbesteuera, kojem se pridodaje u osnovicu trošak stanovanja za izaslane radnike koji smo zakonski prisiljeni platiti kao poslodavci, naplate PDV-a kao da pružamo uslugu stanovanja, užasnih administrativnih troškova reguliranja poreznih statusa svih radnika s naknadnim plaćanjima te retroaktivnog ispostavljanja fiktivnih računi na temelju procjene poreznih organa, umjesto da se od prvog dana i jednostavnim dogovorom uglavi pravna i porezna sigurnost, stoji u pismu.

Andročec upozorava kako hrvatska porezna uprava dodatno generira nered neznanjem i krivim savjetovanju firmi koje izvode materijalne (investicijske) radove – ne razlikujući usluge od istih - sa svojom 75 eura visokom dnevnicom za rad kraći 183 dana, pri čemu nitko ne broji kada taj rok započinje, i nitko ne kontrolira da li su ti radnici izašli iz RH, što otvara mogućnost nevjerojatne porezne evazije.

- Istovremeno se kažnjavaju tvrtke i radnici koji su radili u većini EU država naknadnim oporezivanjem u Hrvatskoj, što neminovno dovodi do iseljavanja i uzimanja drugih državljanstava. U sedam godina EU članstva prepolovio se hrvatski karakter naših firmi, postali smo fragmentirani (nestali su sustavi a postoji sijaset kvazi firmi i obrta), zbog čega se enormno pojačava  poslovni nastan u Slovačkoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, opisuje situaciju Andročec.

Usprkos takvog stanja nitko iz hrvatske porezne uprave nikad nije bio u Finanzamt Kassel-u, nadležnom za RH, kako bi za izaslane radnike dogovorio pojednostavljene procedure oporezivanja i povratka pretporeza, pa se dvije trećine povratka pretporeza izgubi u šumi njemačke birokracije.

- Mi smo svijet između Hrvatske i Njemačke koji se ne kvalificira za pomoć nijedne države, nismo kreditno sposobni jer nemamo sjedište u Njemačkoj, a naš rad nije zaštićen i izložen je sve većem pritisku na cijenu i pravnoj nesigurnosti koja će eskalirati u drugoj polovici godine povećanim brojem stečajeva, ukazuje na srž problema Andročec.

Njegovo je mišljenje da se cijela priča oko pomoći gospodarstvu, zapravo svodi na pomoć državama koje zbog toga ne provode potrebne reforme, kao i na pomoć financijskim institucijama, posebice bankama, uslijed čega bogati postaju još bogatiji. Andročec poziva HBOR da zaštiti rad i izvoz ovakvih tvrtki i pomogne kod osiguranja naplate, jer je velikim dijelom zbog toga osnovan. Također ukazuje na veliki nerazmjer u zaštiti interesa njemačkih gospodarstvenika na hrvatskom tržištu i naših tvrtki na njemačkom tržištu.

U drugoj polovici godine i početkom sljedeće godine pred nama su izazovi koje nećemo moći sami i bez pomoći države prevladati. U neravnopravnoj smo poziciji spram njemačkih tvrtki i državljani,  jer ne raspolažemo kapitalom i subvencijama kakve oni dobivaju, a nismo skloni poslovnim modelima na rubu zakona naših konkurenata s istoka.

Držim da je nužno pronaći rješenja za nas, jer su doznake koje šaljemo u Hrvatsku vitalne za preživljavanje brojnih poduzeća i obitelji u našoj zemlji, poručuje Andročec. Voljeli bismo da mjesto o ideologiji priča o radu i tehnologiji i radniku u kontekstu Europe i našeg članstva u EU!

Na kraju predlaže i rješenja.

- Mi imamo rješenja za ekonomsku situaciju i snažan razvitak do 2050. ukoliko politika bude stabilna i pametna te počne financirati infrastrukturne projekte, digitalizaciju, tehniku i tehnologiju. Imamo veze i kontakte sa svim bitnim njemačkim koncernima koji nas trebaju u povratku rada u Europu. Sve je pitanje promjene paradigme i izdizanja iznad problema u smjeru stvaranja prave republike, kao sto su svi očevi i majke naše politike u odsudnim povijesnim trenucima htjeli - kaže Zoran Andročec.

S ciljem informiranja hrvatskih državljana i tvrtki o uvjetima poslovanja u inozemstvu i unaprijeđenju rada i tehnologije u RH, najavljuje se otvaranje Savjetodajnih centara u Varaždinu i Slavonskom Brodu, što je jedina prava demografska mjera u smislu ostanka radne snage i privlačenja stranaca u RH.

Video vijesti

Najave i termini