RAZGOVOR   Darko Đurić - voditelj odjela „Recruiting für Auszubildrnde der Gesundheitsberufe“, odijela za zapošljavanje naučnika (šegrta) za zdravstvena (medicinska) zanimanja u berlinsnkoj bolnici Charité.
Kako je krenula Vaša poslovna karijera. 29 godina radite u berlinskoj bolnici Charitéu?
Od 1991. živim u Njemačkoj u Berlinu. Počeo sam raditi 1992.godine. Došao sam s završenom srednjom medicinskom školom u Berlin. U Charitéu sam dobio posao 1992.godine i dan danas sam u toj bolnici, 29 godina. Radio sam kao medicinski tehničar do 2010.godine, potom sam se dalje kvalificirao pa sam od 2010. godine počeo raditi u odjelu edukacije za naučnike, mlade u izobrazbi. 10 godina sam bio takozvani „Haupt Praxisanleiter“ za učenike u jednom velikom centru Charitéa. Nakon toga 2016. godine preuzeo sam na godinu i pol dan „Integrationsmanagement“ za internacionalne radnike. Od 2017. godine preuzeo sam djelomično upravljanje u jednom od centara kao zamjenik, te od 2020. godine radim kao „Recruiting für Auszubildrnde der Gesundheitsberufe“, odnosno voditelj odijela za zapošljavanje naučnika (šegrta) za zdravstvena (medicinska) zanimanja.

Vi  ste zaduženik za zapošljavanje naučnika u berlinskoj bolnici Charitéu. Koliko zapošljavate godišnje mladih naučnika i koja su to zanimanja?
Mi i mamo godišnji kapacitet od 150 mjesta za medicinske tehničare i medicinske sestre. Imamao još 20 mjesta za  naučnika za operaciono tehničke asistente, 10-tak mjesta za anastezijske tehničare, imamo još 50 mjesta za jednogodišnje pomoćnike u zdrastvu.

Radite kao voditelj odjela „Recruiting für Auszubildrnde der Gesundheitsberufe“, odnosno voditelj odijela za zapošljavanje naučnika (šegrta) za zdravstvena (medicinska) zanimanja u bolnici Charitéu. Koliko imate suradnika i kakvi su kriteriji za prijavu za naučnička zanimanja?
Mi koristimo razne kanale da bi pridobili mlade ljude za navedena zanimanje. Surađujemo s berlisnkim sajmovima u Berlinu i okolici, koje posjećujemo i na kojima smo uvijek prezentni, za ova zanimanja. Ja sam osobno uvijek nazočan na tim sajmovima, koristimo društvene medije i kanale i nalazimo se na svim socijalnim mrežama, gdje smo zastupljeni. Naravno koristimo i sve interne kanale. Imamo godišnje oko 1500 zahtjeva i upita za mjesta izobrazbe u našoj bolnici Charitéu, to je otprilike brojka koja je svake godine tu a primamo oko 200 mladih godišnje.

Kakvi su kriteriji za prijem naučnika za izobrazbu?
Mi imamo široke standarde. Gledamo prije svega na kvalitetu podnositelja zahtjeva. Naši naučnici kada je u pitanju starosna dob imaju od 16,5 godina do 48 godina. Bitno nam je da su formalni uvjeti ispunjeni, kvaliteno napisani i potpuni dokumenti prijave. Naravno da ne možemo pozvati svih 1500 na razgovor ali odabiremo gledajući primljene dokumente, zaključno s onim što mi smatramo kvalitetnim, pozivamo ih na razgovore, i od njih onda izabiremo. Još uvijek si možemo priuštiti da izaberemo svakog 5.-6.- tog koji će kod nas početi izobrazbu.      

Koliko je velik Vaš tim radnika?
Mi smo jedan mali tim ali koperiramo s još nekoliko timova, jer je to jedan veliki broj upita za izobrazbu, koje trebamo godišnje obraditi. Tako da smo podijelili obveze i to dobro funkcionira.

Koji su kriteriji kada su u pitanju mladi s migracijskom pozadinom. Tražite li više mladih useljeničkog podrijekla ili Nijemaca?
Charité bolnica je poznata kao vrlo internacionalna bolnic i nama je jako bitno da zastupamo diverzitet (različitost), da zastupamo internacionalnost. Evo samo podatak da Charité zapošljava trenutno 111 raličitih nacionalnosti, osoba koje imaju ugovor Charitéa. Mi imamo i suradnju s drugim zemljama gdje ciljano uvozimo radnike direktno iz inozemstva kao naprimejr iz Mexika ili Albanije i iz dijela Azije. Mi nemamo preference prema domaćima, prije svega gledamo kvalitetu prijavvljenih i mogu reći da je od ukupnog broja od oko 200 zaposlenih godišnje, da je jedna trećina ili najmanje četvrtina internacionalnog podrijekla.

U Berlin ste došli 1991. godine. Rodom ste iz Našica iz Slavonije. Imate li neku suradnju s Hrvatskom, kada gledamo da ste Vi Hrvat?
Da to je nešto što mi je vrlo blisko. Kontakt s Hravstkom naravno da imama. Tamo su mi roditelji i braća mi žive u Slavoniji. Tako da sam redovno u Hravtskoj. Suradnju s hrvatskim bolnicama nemam ali sam sudjelovao u raznim projektima koji su bili u zadnjih 20.-tak godina i pogotovo za vrijeme rata koji je bio 90.-tih. Pokušavao sam humanitarno pomoći, glede medicinski aparata ili drugom pomoći, imao sam humanitarni kontakt s osiječkom bolnicom i nekim zagrebačkim institucijama. Ali evo sada trenutno nemamo ni jedan projekt.

U Berlinu ste krenuli od početka kada gledamo medicinska zvanja a evo danas ste zaduženik bolnice Charité za zapošljavanje naučnika gdje ste voditelj odijela. Koji su daljnji ciljevi ili ostajete na ovoj poziciji ili imate još neke ciljeve?
Znate šta, evo 29 godina sam u Charité i nikada nije bilo dosadno. Uvijek sam gledao da se dalje razvijam, da se dalje krećem. Jako me zanima taj edukativni dio. Tako da trenutno pored moga posla studiram  „Pädagogik im Gesundheitswesen“, Zdrastvenu pedagogiju. Pomalo naporno ali kada postoji cilj onda je to vrlo lijepo. Za jedno godinu i pol dana ću s tim završiti pa će mo vidjeti kuda će me put odvesti dalje.

Nalazimo se u vremenu pandemije Corone. Kako se Vi čuvate i kakva su Vaša gledišta?
To je vrlo škakljivo pitanje. Na internetu i u medijim postoje takozvani stručnjaci koji jako malo znaju o toj temi. To je meni jako žao što se onda stvara jedno javno mijenje koje možda i nije prava istina. Ja sam to vrlo iz bliza doživio, koliko je taj virus opasan, pridržavam se svih pravila koje na kraju krajeva određuje i država Njemačka. Nažalost sam doživio i u svom krugu prijatelja isto tako vrlo kobne posljedice tog virusa.
Naravno da pokušavamo raditi i od kuće i držimo jedno zdravo odstojanje jedni od drugih, što za socijalizaciju nije dobro. No dadam se da će se to uskoro i još ove godine se potpuno smiriti, tako da možemo opet preći na nekakav normalan život koji je bio prije toga. Međutim vrlo ozbiljno shvaćam taj problem koji imamo.

Imate li kontakte s Hrvatima u Berlinu?
Imam, družim se s prijateljima. Imam dosta prijatelja sa svih strana svijeta s kojima sam dosta dugo godina u poznanstvu i priajteljstvu. Međutim Hrvatska mi je uvijek u srcu kao i ovo hrvatsko licitarsko sce koje visi na prozoru u mome uredu. Tako da mi je Hrvatska i u srcu i na prozoru. Sentimentalno sam vezan za Hravtsku i za sve Hrvate ovdje u Berlinu.

Mislite li jednoga dana na povratak u Hrvatsku?
Znate šta! Ja mislim da ću poslovnu karijeru ako Bog da definitivno završiti u Berlinu a vrlo sam rado i na hrvatskom primorju i na moru i kod rodbine, tako da će te veze sigurno ostati i do moje smrti a hoću li tamo kada živjeti to sada ne bih mogao reći...

…Poznati Klinički Centar ”Charité” osnovana je 1710. godine kao karantenska bolnica namijenjena za liječenje oboljelih od kuge i nalazila se izvan gradskih vrata.
Obzirom da “Crna smrt” nikada nije stigla do Berlina, pretvorena je u vojnu bolnicu u kojoj su se liječili siromašni, beskućnici i samohrane majke. Kralj je tada donio dekret da bolnica nosi ime “Charité” ili u prijevodu Mijesto milosrđa.
U XIX vijeku postaje svjetski centar medicinske nauke jer su vrhunski liječnici ostavili  svoj trag poput  liječnika Christoph Wilhelm Hufeland-a najistaknutijeg praktičnog liječnika svog vremena u Njemačkoj, oftalmologa Albrecht Von Graefe-a, Otto Heubner-a začetnika pedijatrije i Rudolfa Virchow-a “oca moderne patologije”…  
(Razgovor objavljen u tiskanom izdanju Berlinskog magazina za travanj 2021.)

Video vijesti

Najave i termini