(Video + Foto) Dr. Miro Kovač „U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije“ -Promocija knjige u Berlinu.
Bivši ministar vanjskih i europskih poslova RH te hrvatski veleposlanik u SR Njemačkoj od 2008.-2013.,  dr. sc. Miro Kovač predstavio je u Berlinu svoju novu knjigu pod nazivom “U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije – Hrvatsko pitanje u očima francuske politike, 1914.-1929.” Promocija je održana u prostorijama Veleposlanstva RH u Berlinu, uz nazočnost određenog broja posjetitelja, koliko su zadavale epidemiološke mjere.
Uvodne riječi na početku promocije knjige, govorio je veleposlanik Gordan Bakota.
Pozdravio je dr. Kovača, te uzvanike večeri. Među uzvanicima nazočio je apostolski nuncij u SR Njemačkoj, nadbiskup dr. Nikola Eterović, župnik HKM Berlin fra Zvonko Tolić, Kristijan Tušek generalni konzul RH u Hamburgu, Zoran Andročec, direktor gospodarsko-interesnog udruženja GUI INGRA-DET iz Düsseldorfa uz članovi udruge Dražena Klikića iz njemaökog Bad Sodena i Tonći Vanjak iz Berlina.

Promociji je nazočio i dr. Veselko Jovanović, član saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predstavnici i predsjednici hrvatskih udruga iz Berlina. Među uzvanicima bio je i Prof. Dr. Miralem Pašić, ugledni liječnik koji danas živi i radi u Berlinu, gdje je profesor na Humboldt svučilištu i zamjenik direktora Klinike za srčanu, torakalnu i vaskularnu hirurgiju ugledne bolnice za bolesti srca Deutsches Herzzentrum Berlin

VIDEO: Promocija knjige u Berlinu - Dr. Miro Kovač „U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije“


U ova komplicirana vremena  čast mi je i zadovoljstvo da ste se okupili u veleposlanstvu da nazočite ovom događaju koji je interesantan za Hrvate u iseljeništvu ali i za širu publiku. Dr. Kovač je vama svima dosta poznat kao diplomat i političar ali i čovjek koji je namravio i zavidnu znastvenu karijeru. U knjizi se ima šta čuti i naučiti i u razdobljima bitnim za razvoj naše domovine. Mislim da je u hrvatskom izdavaštvu nedostatak ovakvih knjiga i ovakvih znastvenih radova.

Nedovoljno se poznaje kod nas u Hrvatskoj da se upravo u tom razdoblju stvarala hrvatska nacionalna svijest i hrvatski indentitet. U paralelama s današnjim vremenom čini mi se da postoji puno paralela iz toga vremena s današnjim složenim vremenima u Europi i cijelom svijetu.

Zahvalio je Kreši Urbanu čelniku HDZ ogranka „Stjepan Radić“ iz Berlina  na suorganizaciji promocije predstavljanja knjige.
Dr. Kovač je večer prije nazočio proslavi krasnog događaja i predstavljanje Berlinskog magazina, koji je bio po mome skromnom mišljenju izniman događaj. Drago mi je da je dr. Miro Kovač ovdje imamo ponovo mogućnosti ga vidjeti večeras u Berlinu, gdje je ostavio zaista kao veleposlanik duboke kvalitetne tragove, kazao je između ostalog veleposlanik Gordan Bakota.
 
Dr Kovač je napočetku pozdravio nazočne goste. Prvo je govorio o genezi svoga dijela. Za ovaj naslov odlučio sam se nakon razgovora s jednim našim povjesničarom. Prvo sam se ograničio na razdoblje od 1914-1929 godine. Prvi svjestki rat i formiranje prve Jugoslavije kraljevina SHS i zaustavio sam se na šesto siječanjskoj diktaturi, to je čin kralja Aleksandra kojim je on ukinuo parlamentarni sustav i suspendrirao Vidovdanski ustav, kazao je dr. Kovač.

Glede strukture knjige rekao je da ima tri djela. Prvi se tiče tema položaja Hrvata do 1.Svjestkog rata. Drugi dio tematski obuhvaća razdoblje od 1. Svjestkog rata i rađanje Kraljevine SHS, dok je u trećem dijelu opisan odnos Francuske i Kraljevine SHS prema hrvatskom pitanju (1918 -1929).

Dr. Kovač je predavnje započeo iznošenjem tri glavne teze a potom je iste razradio i pojasni posjetiteljima predavanja.

Kazao je kako do 1918. godine praktično nema hrvatskog pitanja, pogotovo u međunarodnim odnosima, postojalo je samo jugoslavensko pitanje…

“U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije”, koja je izašla u povodu stogodišnjice Vidovdanskog ustava, koji je izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, dr. Kovač naglašava kako su Francuzi reagirali na pojavu hrvatskog pitanja te kako je francuski utjecaj i stav imao dalekosežne posljedice na Hrvate i šire sve do današnjih dana.

Dr. Kovaču, diplomatu i bivšem ministar vanjskih poslova koji je doktorirao je povijest međunarodnih odnosa na Sorboni, a predmet njegova interesa – odnosi Francuske i Hrvata, posebice između dva svjetska rata – pretočeni su u upravo objavljenu knjigu “U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije”.

Izdana u povodu stogodišnjice Vidovdanskog ustava, pokazuje kako su Francuzi reagirali na pojavu hrvatskog pitanja te kako je francuski utjecaj i stav imao dalekosežne posljedice na Hrvate i šire sve do današnjih dana.

Prvi svjetski rat doveo je do nestanka četiriju carstava, Njemačkoga, Ruskoga, Turskoga i Austro-Ugarskoga, i potom do uspostave novog svjetskog poretka. Za Hrvate je pak značajno što su 1918. naglo prekinute državnopravne veze s Habsburgovcima i Mađarima, a koje su trajale gotovo četiri odnosno više od osam stoljeća. Versajski poredak, čiji je glavni jamac bila Francuska, omogućio je formiranje nove južnoslavenske državne zajednice, u koju su ušli i Hrvati kao bivši konstitutivni element Austro-Ugarske, ali u kojoj je Srbija kao francuski ratni „junior” partner preuzela i vodila glavnu riječ.

Nastanak prve Jugoslavije nosio je, međutim, u sebi sjeme nesporazuma i razdora: Hrvati su naivno vjerovali da će se moći nacionalno emancipirati, dok su Srbi bili uvjereni da su oslobodili svoju južnoslavensku braću i da im bivši austro-ugarski teritoriji pripadaju kao nagrada za goleme žrtve koje su podnijeli za vrijeme rata. Smatrali su da su ostvarili svojevrsnu Veliku Srbiju.

Nameće se, dakle, teza da su Hrvati kao nacija sazreli tek u prvoj Jugoslaviji! Tu sam tezu, kao i uvjerenje da su Hrvati predvođeni Antom Trumbićem spasili velik dio hrvatskih zemalja ulaskom u Kraljevinu SHS, svojedobno prezentirao i Franji Tuđmanu, koji se složio da je to u tadašnjim nepovoljnim okolnostima bila jedina moguća pragmatična politika.

Za francusko stajalište odlučujuće su bile tri stvari: politički i vojni savez sa Srbijom; strah da će bivša habsburška područja zbog svoje prevelike heterogenosti ponovno pasti pod germanski utjecaj; i naklonjenost unitarističkoj i centralističkoj državi, u skladu s vlastitom upravnom tradicijom starom pet stoljeća koju je blagoslovilo i jakobinstvo.
U Francuskoj je prevladala privrženost Srbiji, čije su glavne aktere poput predsjednika vlade Nikole Pašića francuski dužnosnici osobno poznavali i uvažavali. U francuskim arhivima pronašao sam dokumente koji potvrđuju ono čemu je kasnije svjedočio parlamentarac Ernest Pezet: “Pašić je teška srca potpisao deklaraciju; potom je uskočio u vlak za Pariz. Bio je u prijateljskim odnosima sa Stephenom Pichonom, našim ministrom vanjskih poslova, koji uopće nije poznavao jugoslavensko i općenito dunavsko pitanje; nije mu bilo teško uvjeriti Pichona da je njegova politika solidnija od Trumbićeve: tako je pansrbizam, koji se nije takvim prikazivao, odnio pobjedu nad jugoslavenstvom.”

Da je Francuska tada prihvatila stajalište Amerikanaca i Britanaca (na koje je utjecao Ante Trumbić), bilo bi najvjerojatnije došlo do formiranja jugoslavenske (kon)federacije, a ne do centralizirane države sa srpskom dominacijom.

…Odnos se promijenio kada je Hrvatska izvojevala svoju neovisnost, a posebno nakon što je vlastitim snagama oslobodila okupirana područja i priključila se, temeljem svoje volje, političkom Zapadu. Djelotvorna hrvatsko-francuska vojna suradnja postojala je inače već u Domovinskom ratu. U zadnja tri desetljeća su se odnosi između Hrvatske i Francuske temeljito transformirali, od slabog međusobnog poznavanja došli smo do partnerskih odnosa unutar političkog Zapada, zaključuje dr. Kovač po pitanju koliko se odnos Francuske prema Hrvatima mijenjao tijekom vremena.
FOTO GALERIJA: Promocija knjige u Berlinu -  Dr. Miro Kovač „U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije“

Video vijesti

Najave i termini