Službeni posjet Njemačkoj predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i susret s Hrvatima u Njemačkoj povdom Dana državnosti i Dana oružanih snaga RH.
U Berlinu se održao prvi službeni susret njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.
Njemačka pruža punu podršku nastojanjima Hrvatske da početkom sljedeće godine uđe u šengenski prostor kao i u eurozonu, rečeno je nakon susreta njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića koji je boravio u radnom posjetu Berlinu.
"Mi u potpunosti podržavamo napore koje Hrvatska čini u ostvarenju ovih ciljeva. Ja sam posebice kao ministar financija pomno pratio događaje oko ispunjenja uvjeta za ulazak u europodručje", rekao je njemački kancelar Scholz nakon razgovora s hrvatskim premijerom.
 
Plenković je zahvalio njemačkom kancelaru na pozivu da se sastanu po prvi puta u Berlinu istaknuvši da Hrvatska i Njemačka imaju bliske i razgranate odnose u političkom pogledu, gospodarskoj suradnji, turizmu, činjenici da u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata te da gotovo tri milijuna njemačkih turista dolazi u Hrvatsku.

Konferencija za novinare Scholz - Plenković. Berlin 01.06.2022.

Suradnja Hrvatske i Njemačke
 
''Prema jako dobrim signalima za ovu turističku sezonu, vjerujem da će ti podaci biti upravo takvi, ako ne i bolji, osobito iz Bavarske i Baden-Württemberga s kojima Hrvatska već desetljećima ima i posebne oblike i okvire suradnje kroz bilateralne komisije'', rekao je Plenković.
 
Naglasio je visoki stupanj suglasja između Njemačke i Hrvatske o nizu globalnih, europskih i regionalnih pitanja te izrazio zadovoljstvo što je kancelar Scholz odlučio nastaviti suradnju u okviru Berlinskog procesa koji okuplja zemlje jugoistoka Europe, čime je, kako je rekao, problematika zemalja zapadnog Balkana ostala na listi interesa Europske unije.
 
''Veselim se participaciji Hrvatske na konstruktivan način u tim sastancima, a prvi očekujemo krajem ove godine.''
 
EU jedinstvena i odlučna u pomoći Ukrajini
 
Glede ruskog napada na Ukrajinu, Scholz je istaknuo potrebu da Europska unija i dalje pokaže visoki stupanj jedinstva kako u političkom tako i u humanitarnom smislu te se zahvalio Hrvatskoj na angažmanu po tom pitanju.
 
"Zahvaljujemo se Hrvatskoj na primitku velikog broja izbjeglica iz Ukrajine", rekao je Scholz.
 
Hrvatski premijer je također istaknuo brzinu, jedinstvo i odlučnost Europske unije u reakciji na rusku agresiju na Ukrajinu, između ostalog i kroz dogovor oko šest paketa sankcija protiv Rusije, ali i kroz val solidarnosti i podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu.
 
"Usuglasili smo se u političkoj osudi ovoga čina kojim je prekršeno međunarodno pravo, kojim su prekršene sve norme i vrijednosti međunarodnoga poretka uz koje stoje i Hrvatska i Njemačka. Nastavljamo s pružanjem pomoći u svakom smislu i spremni smo i dalje davati svoju potporu, kako financijsku tako i vojnu. Zato mi je drago da smo na ovom Europskom vijeću postigli dogovor o šestom paketu sankcija", rekao je predsjednik hrvatske Vlade.

Bundeskanzleramt. Hrvatska zastava - Berlin 01.06.2022.


Cilj Hrvatske – ulazak u Schengen i eurozonu 1. siječnja 2023.

 
Govoreći o ključnim koracima Hrvatske – prema članstvu u šengenskom prostoru i europodručju, istaknuo je da je Europska komisija i Europska središnja banka u svom izvješću o konvergenciji vrlo pozitivno ocijenila Program konvergencije hrvatske Vlade.
 
''Time se zaokružuje vrlo sustavan rad naše Vlade na provedbi Strategije za uvođenje eura koju smo prihvatili u svibnju 2018. godine, koju smo kroz Vijeće za uvođenje eura vodili na jedan transparentan i sustavan način s uključivanjem svih dionika i gdje smo nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II i u Bankovnu uniju u srpnju 2020., s ovim izvješćem ušli zaista u ciljnu ravninu zadnjih institucionalnih koraka za članstvo Hrvatske u europodručju.''
 
Dodao je da ovakva jasna, čvrsta i snažna pozitivna ocjena Europske komisije čini jako dobru podlogu da najprije države članice europodručja, potom i države članice EU, budu isto tako pozitivnog mišljenja i da prema očekivanjima Hrvatska dobije konačnu odluku o članstvu u eurozoni već sredinom srpnja.
 
''Na taj način ispunit ćemo jedan od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europskoj uniji. Drugi je šengenski prostor gdje smo također ispunili sve kriterije, dobili pozitivnu ocjenu Junckerove Komisije krajem 2019., potom prošle godine pozitivnu ocjenu Komisije Ursule von der Leyen kada smo još jednom od stručnjaka dobili ocjenu da je Hrvatska ispunila sve kriterije. Očekujemo u sljedećim danima, za vrijeme francuskog predsjedništva, da odluka o članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru također dođe na dnevni red'', rekao je hrvatski premijer.
 
Ponovio je da je cilj i ambicija Hrvatske da članstvo u šengenskom prostoru i u europodručju bude realizirano 1. siječnja sljedeće godine.
 
''U tom pogledu imamo kontinuiranu i konzistentnu podršku Njemačke, osobito kancelara Scholza koji je u svojoj ranijoj ulozi ministra financija detaljno pratio cijeli proces i osobno je upoznat s hrvatskim postignućima", istaknuo je Plenković.
 
Stabilnost zemalja jugoistoka Europe
 
Scholz i Plenković razgovarali su i o situaciji u Hrvatskoj susjednim zemljama pri čemu je Hrvatska posebno zainteresirana za stabilnost zemalja jugoistoka Europe.
 
''Želimo da one ispune sve kriterije prema članstvu u Europskoj uniji i u tom pogledu im dajemo našu potporu. Imamo određena očekivanja, prije svega u svjetlu raspisanih izbora u Bosni i Hercegovini, želimo da se stvore svi preduvjeti za njihovu organizaciju, da se nastave napori kako bi se riješilo pitanje da ti izbori budu pošteni i pravični te da se na temelju takvog izbornog sustava svim konstitutivnim narodima  nakon izbora omogući formirati vlast kako je predviđeno Ustavom, a to je aneks Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.''   
 
Europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana
 
Na sastanku Scholza i Plenkovića bilo je riječi i o nastavku Berlinskog procesa kojem je cilj približavanje zemalja regije zapadnog Balkana Europskoj uniji te su dali punu podršku nastojanjima tih zemalja za punopravnim članstvom.
 
Oba državnika su naglasila potrebu da pregovori Sjeverne Makedonije i Europske unije o punopravnom članstvu započnu što prije.
 
''Hrvatska već godinama snažno podržava i zagovara da Sjeverna Makedonija otvori pregovore o članstvu. Smatramo da je loše da jedna zemlja koja ima europsku ambiciju već punih 17 godina čeka da započne pregovore o pristupanju. Hrvatska je tu potporu davala kontinuirano i mislim da bi trebalo dati šansu Sjevernoj Makedoniji, a i Albaniji, da počnu te pregovore i da krenu naprijed prema EU. Mi ćemo im na tom putu i dalje pomagati'', kazao je Plenković.
 
Uloga Hrvatske u energetskoj neovisnosti zemalja srednje i istočne Europe
 
Hrvatska bi trebala odigrati posebnu ulogu bi u ostvarenju energetske neovisnosti zemalja poput Mađarske, Slovačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
 
"Odlukom Vlade investirali smo u terminal za ukapljeni plin na Krku i želimo jednom brzom investicijom povećati postojeće kapacitete i tako doprinijeti diversifikaciji opskrbe. To je šansa da Hrvatska da potporu i Sloveniji i Bosni i Hercegovini, osobito kroz južnu interkonekciju, ali i prema Mađarskoj i dalje", rekao je Plenković dodavši da se isto može s malom investicijom učiniti i s JANAF-om.
 
Scholz je rekao da bi povećanje kapaciteta bilo važan signal za zemlje u regiji kada je u pitanju stvaranje većeg stupnja neovisnosti o ruskim energentima.
 
Premijer Plenković je razgovore ocijenio vrlo konstruktivnima i korisnima, kao nastavak dijaloga i doprinos kancelara Scholza osobno da odnosi dviju zemalja budu još čvršći i snažniji te da gospodarska razmjena i ulaganja između Hrvatske i Njemačke budu još intenzivniji.


SUSRET S HRVATIMA U NJEMAČKOJ POVODOM DANA DRŽAVNOSTI I DANA ORUŽANIH SNAGA RH

Hrvatski premijer Plenković radni posjet Berlinu završio je susretom s predstavnicima hrvatskih iseljenika u veleposlanstvu RH u Berlinu.
 
U delegaciji s premijerom u njemačkoj prijestolnici su boravili i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar financija Zdravko Marić.

Nazočne uzvanike u veleposlanstvu RH u Berlinu pozdravio je 8. veleposlanik Republike Hrvatske od osamostaljenja u SR Njemačkoj, Gordan Bakota i vojni ataše Zdravka Barbarića te djelatnici veleposlanstva.

Susretu je nazočilo oko 150 uzvanika iz javnog, kulturnog, gospodarskog, društvenog, športskog i političkog života Hrvata u SR Njemačkoj, kao i brojni hrvatski mediji iz RH i Njemačke.

Među nazočnima bili su papinski nuncij, nadbiskup Nikola Eterović veleposlanik Pape Franje u SR Njemačkoj, Josip Juratović zastupnik u Njemačkom Bundestagu, zastupnica Hrvatske u EU parlamentu Željana Zovko, predsjednik HSK u Njemačkoj Franjo Akmadža, dr.Veselko Jovanović sa suprugom, vanjski član Obora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Sabora Republike Hrvatske, župnik i voditelj HKM Berlin fra Zvonko Tolić, te brojni predstavnici hrvatskih društava, kao i brojni uspješni hrvatski ugostitelji.
 
Veleposlanik Gordan Bakota na početku je kazao, da mu je osobna čast da sve nazočne pozdravi na ovom prijemu povodom Dana državnosti i Dana Oružanih snaga RH.

Hrvatska himna u veleposlanstvu RH - Berlin 01.06.2022.


Susret je započeo izvedbom najljepše hrvatske pjesme, hrvatske himne, koju je izveo pijanist Džon Lovrić zu pratnju svih nazočnih uzvanika.


Veleposlanik Bakota je rekao kako je ovo jedan veliki dan za RH  i za povijest RH. Danas slavimo Dana državnosti i Dana Oružanih snaga RH. Slavimo 20. Slavimo obljetnicu međunarodnog priznanja RH i 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa izmežu RH  i SR Njemačke. Posebno mi je zadovoljstvo da na ovom našem prijemu imamo kao posebnoga gosta predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića s visokim hrvatskim izaslanstvom.

Danas je Republika Hrvatska imala važan dan i zbog toga što je predsjednik Vlade Plenković održao svoj prvi  radni sastanak s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i zaista mogu s zadovoljstvom reći  kako je bilo riječ o jednom vrlo sadržajnom, kvalitetnom bilateralnom razgovoru, koji  će svakako puno toga značiti i daleko više od hrvatsko-njemačkih odnosa u jednom europskom svjetskom kontekstu u situaciji u kojoj se svi mi nalazimo.

Stoga osobno je veliko zadovoljstvo da ste prihvatili poziv da budete s nama s visokim hrvatskim izaslanstvom ovdje u Veeleposlanstvu RH, jer je to pokazatelj Vaše nazočnosti, nazočnosti ovako visokih gostiju, članova Vlade, koliko je hrvatsko iseljeništvo važno za Vas osobno, također i za hrvatsku Vladu.

Ne propuštate nikada priliku, čini mi se, kada ste u SR Njemačkoj i Berlinu da se ne susretnete s našim ljudima. To je važna poruka na koju sam Vam ja osobno zahvalan, jer je to pokazatelj koliko je iseljiništvo bitno za RH i za Vladu na čijem se čelu nalazite već više godina.

Pozdrav gostiju-Veleposlanik Gordan Bakota- Berlin 01.06.2022.


Veleposlanik Bakota je potom najavio Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih i europskih poslova RH i nekadašnjeg veleposlanika RH u Berlinu.


Kad smo dolazili sijećam se 28. kolovoza 2018. godine, vrijeme brzo leti, bio je Predsjednik Vlade Andrej Plenković tada s Angelom Merkel ali danas isto tako vrlo ponosno s drugim „Bundes Kanzelarom“.

Jedna zemlja, ponosna zemlja, mala zemlja, u jednom istom danu tri postignuća.
Govorim o Europskoj pučkoj stranci EPP i našoj velikoj pobjedi i po prvi puta da zapravo nakon 18 godina da imamo potpredsjednicu Europske pučke stranke Dubravku Šuicu, koja je među 11 kandidata osvojila visoko peto mjesto. Prva je žena i potpredsjednica Europske komisije to je isto zasluga našega premijera Plenkovića. EPP je jedna velika obitelj koja kreira i vanjsku politiku i daje jedan poseban narativ našoj Europi, našoj krščanskoj-demokratkoj Europi. To je jedan važan korak naprijed.

Naravno današnji dan je sisto vezan s Europskom pučkom strankom, budući da smo na jedan poseban način, vidljivi način, htijeli istaknuti hitnu važnost donošenja jedne rezolucije o Bosni i Hercegovini i potrebi što skorijeg, žurnijeg mijenjanja izbornog zakona i ustavnih promjena, kako bi se osigurala jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i kako bi izbori bili legitimni, pravični i demokratski.

I danas, treće još dostignuće, ovjde je i potpredsjednik Vlade i Ministar financija, stvarno ova vlada je odradila veliki posao, dobili smo čestitke i od kancelara Scholza koji je bio Vize Kanzelar i sjedio je zajedno s našim dragim ministrom financija Zdravkom Marićem. Mi se poznamo svi skupa nekako odavno.

Dakle Hrvatska je stvarno „muster“, kad pogledate, sve što je napravila, napravila je čisto, jasno, odano, radno, disciplinirano, što je zapravo naša prepoznatljivost, da sve ono što radimo, radimo temeljem našeg kućnog odgoja, a onda sve ono dalje. Zato i jesmo ovdje priznati u Njemačkoj. To je naše treće postigniće.
 
Ja se sjećam nekako s osjećajem nostalgije Berlina. A moguće da nije Berlina nebi bilo ni poziva PredsjednikaVlade koji me je iz Berlina pozvao za Ministra vanjskih poslova RH. O meni mogu govoriti moja dijela a ne ja sam. Ova Vlada je zaslužila da je mi podržavamo a Vi hvala Bogu, kako god hoćete, dobro ste došli, jer vi ste naši. Mi smo uključivi i mi svoje Hrvate ne zaboravljamo gdje god jesu i gdje žive.  Kazao je između ostaloga ministar Grlić Radman.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić pozdravljajući nazočne uzvanike kazao je sljedeće.

Nakon ovako inspiriranog i nadahnutog govora mog kolege a prije predsjednika Vlade, ja zaista neću puno ni dugo duljiti. Kao ministar financija, ovako obraćajući se Hrvatima u Njemačkoj, u Berlinu, moja jedina poruka je bit će novaca i nemam ništa drugo za reć.

Ipak, jedna dodatna crtica. Evo meni je danas izuzetno drago kad me predsjednik Vlade pozvao da idem s njim u pratnji danas na ovaj sastanak kod kancelara Scholza. U svibnju 2019. godine bio sam ovdje u Berlinu, kad je kancelar Scholz bio tada ministar financija. To je bio moj prvi, ja bih rekao možda i glavni posjet, kako smo se i dogovorili, kad smo krenuli u kampanju lobiranja, za naš proces uvođenje eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Berlin 01.06.2022.


Dva mjeseca nakon toga poslali smo pismo namjere za ulazak u devizni tečajni mehanizam, ispunili sve uvjete i kriterije a danas je došla ova zaista sjajna potvrda od Europske komisije,  Uuropske središnje banke, da Hrvatska od svih zemalja koje su analizirane ispunjava apsolutno sve kriterije i EK i ESB daju preporuku ono što idemo u sljedećih nekoliko tjedana u formalne procedure prema zamljama članicama, EP, odnosno Vijeću, koje bi trebao formalizirati i potvrditi naš uspješan put i nadamo se svi skupa formalnoj odluci sredinom srpnja, da Hrvatska ulazi u Euro zonu s 1. siječnja 2023. godine. Više nego dovoljno sam rekao. Kazao je Ministar Zdravko Marić.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, pozdravljajući nazočne kazao je sljedeće.

Sve vas sve skupa pozdravljam koji ste se okupili ovdje u hrvatskom veleposlanstvu, hrvatskoj kući koja ima za cilj da vibrira, poveznica Hrvata koji žive u Njamačkoj s Domovinom. Čestitam vam svima Dan državnosti, čestitam i Dan Hrvatske vojske, Hrvatske kopnene vojske i naravno, 30. obljetnicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.

Sve su to događaji koji su vezani na ono što se zbivalo `90 .ili `92. a mi smo evo ih prema riječima i Gordana i Zdravka prelili u jednu konkretnu nadgradnju u ovom našem vremenu u vremenu 2022., i sa današnjim susretom s knacelarom Scholzom ali i sa ovim sjajnim vijestima  iz Europske komisije, Europske središnje banke, o ispunjavanju kriterija, kriterija koji su zaista bili zahtjevni, na kojima smo dugo radili, provodili strategiju za uvođenje eura od 2018. pa do danas, pune četiri godine preciznoga rada na  reformama, na odgovornom upravljanju javnih financija, na smanjivanju  javnoga duga, na promjeni trenda odlaska iz vječnog proračunskog manjka u čak proračunski višak ili suficit, do korone, pa do dizanja Hrvatske na investicijski kreditni rejting.

Plenković s članovima Hrvatske zajednice u SR Njemačkoj


Neki dan kompletnog izlaska iz makroekonomskih neravnoteža a  sve to u vremenu kriza bez preseda, i kriza Covida 19 i sada posljedica ove brutalne ruske agresije na Ukrajinu, na članicu Ujedinjenih naroda, na kršenje svih normi međunarodnoga prava, svih načela međunarodnoga poredka uopće, kojeg dijelimo i koja za posljedicanu ima ne samo tragediju ukrajinskog naroda, jer ono što Rusija želi, želi negirati identitet Ukrajinaca.

Nama je nešto poznata ta situacija od prije tridesetak godina, pa imamo brži proces i shvaćanja i razumijevanja i reakcije nego mnogi drugi. Ali isto tako, ta agresija ima velike posljedice na cijeli svijet. Vidite što se dogodilo sa velikim i brzim rastom cijena energenata, cijena sirovina, cijena građevinskog materijala, cijena hrane, inflatornih pritisaka i općenito jednog kriznog upravljanja, ne samo na nacionalnoj, europskoj, nego na svjetskoj razini.

I činjenica  je da će ta situacija  trajati, to nije  nešto što je neki kratki hir ili trend, to je proces s kojim ćemo se morati naučiti živjeti, promijeniti neke navike, osigurati energetsku sigurnost i neovisnost na druge načine i sve to vodeći računa o temeljnim, strateškim nacionalnim interesima i izbjegavajući društveno raspuknuće, kako ja volim reći, ili socijalnu frakturu jer važno je u krizama zadržati sve na okupu.

Važno je da radnici imaju plaću, važno je da naše kompanije premoste ove krize i ostanu na nogama, važno je da egzistencije naših obitelji ne dođu u pitanje. I to su načela kojima smo se vodili u našem djelovanju proteklih godina i kojima se vodimo i danas.

A to govorim posebno imajući na umu činjenicu da u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata, što hrvatskih što njemačkih državljana, što Hrvata porijekom iz Bosne i Hercegovine, svih vas koji osjećate hrvatsko srce, hrvatsku domovinu, koji dolazite u Hrvatsku, koji podupirete vaše obitelji, vaše rođake, investirate u Hrvatsku, dolazite i predstavljate onu ključnu poveznicu između Njemačke i Hrvatske.

Nije to samo skoro 3 milijuna njemačkih turista godišnje, niti 6 milijardi eura trgovinske razmjene, to su prije svega ljudi koji čine male poveznice, male kotačiče, male dijelove mozaika koji čine jednu lijepu, veliku sliku prijateljskih, kvalitenih i dobrih odnosa između Hrvatske i Njemačke.

I zato vam želim zahvaliti na tom doprinosu, svakom u svojoj domeni, želim zahvaliti našem veleposlaniku, naravno i ministru i bivšem veleposlaniku. Kad je Gordan  Grlić Radman došao u Vladu, prvih šest mjeseci bilo je “Bei uns in Deutschland”, onda je tek išao na temu, tako da smo se mi jako veselili tom jednom iskrenom i vezanom pristupu na ovu zemlju u kojoj su stvari dosta uređene, predvidljive i imate kalendar događaja dosta mjeseci unaprijed.

Mi se još polako uhodavamo da to tako bude i kod nas ali mislim da svakim korakom, sve dubljom integracijom u Europsku uniju i usvajanjem standarda, većim gospodarskim standardom, boljom socijalnom situacijom, uređenijom pravnom državom, i Hrvatska kroči upravo tamo gdje vi živite svaki dan.
I to je ono što je važno, upravo ta jedna kultura djelovanja, rada, života, poštovanja i prema drugome ali i prema institucijama države i pravnog poretka, vrlo je važna da bude i dio našeg ozračja i našeg funkcioniranja.

To su naše ambicije za hrvatsko društvo četvrtog desetljeća u kojem smatram da ćemo i našim naporima ili ovom sinergijom tih veliki financijskih sredstava o kojima je govorio Zdravko koje smo zaista osigurali, omogućiti da dosegnemo onu razinu razvoja koja je prosjek Europske unije, koja je slična u zemljama srednje i istočne Europe i tako nadoknadimo one godine, a to je prije svega devedesete godine kad su se druge zemlje srednje i istočne Europe brzo prilagođavale zapadnim demokracijama a naš je put bio nešto usporeniji.

I zato, vjerujem da ćemo kad prođu tih prvih petnaestak, sedamnaest godina članstva Europske unije, pogledati i okrenuti se, kakva je Hrvatska bila prije 2013. i kako će izgledati 2030. Tek tad ćemo u miru moći rezimirati sva ona postignuća i koristi koje nam je to članstvo donijelo a naravno, vodeći pri tom računa o našem identitetu, našoj kulturi, našoj povijesti, našim vrijednostima, svemu onome što nas povezuje, uz naravno, nezaobilaznu, ključnu ulogu Crkve u Hrvata koja je održala hrvatski narod i koja ga je vezala sva ova stoljeća bez obzira koliko nam je teška i burna prošlost bila.  

Sada smo riješili sve ono to je glede nacionalnih interese za nas ključno. Želimo pomoći našim Hrvatima u Bosni i Hercegovini da se i tamo njihov položaj ustabili, da budu u potpunosti ravnopravni sa ostalim konstitutivnim narodima i svim drugima koji tamo žive, na jedan konstruktivan način, suradnjom, dogovorom, argumentima, s potporom cijele zemlje, to je jedini dugoročni, pravi put, kako Hrvati a i svi drugi koji žive u Bosni i Hercegovini mogu biti zadovoljni.

S tim  na umu, zahvaljujem vam svima na dolasku, jako cijenim da vas se u sredini tjedna ovoliko puno okupilo i veselim se razmjeni mišljenja i ponekoj kritici da budemo još bolji, ako se to može, ja mislim da se uvijek može. Hvala vam lijepa! Kazao je predsjednik Hrvatske Vlade Andrej Plenković u veleposlanstvu RH u Berlinu, nazočnim posjetiteljima koji su ga pozdravili velikim pljeskom.

Zahvala veleposlanika Gordana Bakote i poziv na prigodni domjenak- Berlin 01.06.2022.


Na kraju pozdravnih govora velepolsanik Gordana Bakota zahvalio je svima na dolasku i pozvao nazočne na prigodan domjenak i zajedničko druženje u prostorijama veleposlanstva RH u Berlinu.


FOTO GALERIJA

Video vijesti

Najave i termini