Hrvatski dizajner Stjepko Rošin nagrađen u Berlinu s nagradom Grand Prix Red Dot u sklopu Red Dot Design Award 2025. (Brands & Communication Design)
Splićanin Stjepko Rošin nagrađen je u Berlinu s nagradom Red Dot: ” Grand Prix” za projekt zbirke pjesama “Triptih na Ce” autora Jerka Rošina, a što znači proglašen je najboljim od najbojih.
Jedna od najdugovječnijih i najutjecajnijih institucija za vrednovanje radova u dizajnu i kreativnim komunikacijama, Red Dot Design Award, nagradila je splitskog dizajnera Stjepka Rošina najtraženijom globalnom oznakom kvalitete
FOTO GALERIJA: Hrvatski dizajner Stjepko Rošin nagrađen u Berlinu s nagradom “Red Dot Grand Prix” u sklopu Red Dot Design Award 2025.
Red Dot: ” Grand Prix” koja je uručena Stjepku Rošinu nagrada je za vrlo visoku kvalitetu dizajna. Ovu nagradu dobivaju samo radovi koji osvoje žiri svojom vrlo visokom kvalitetom dizajna i kreativnom izvedbom.
Nagrada Red Dot slovi Grand Prix za najtraženiju međunarodnu oznaku kvalitete dizajna. A kad je uz to ” Grand Prix” s kojom se i u Hrvatskoj rijetki mogu pohvaliti onda to ima vanredan značaj.
RAZGOVOR: Hrvatski dizajner Stjepko Rošin nagrađen u Berlinu s nagradom Red Dot: ” Grand Prix”
U obrazloženje ovogodišnje nagrade navodi se: “…Otvaranjem korica čita se dio standardnog jezika, koji trenutačno djeluje poput misteriozno sačuvanih dijelova arheoloških natpisa koje tek treba dešifrirati, u cijelosti tek dijalektom jedino na dnevnom svjetlu. Time dinamika nastajanja-nestajanja sadržaja u odnosu na sunce komunicira nematerijalnost baštine, krhkost i ovisnost očuvanja stoljetnog dijalekta o svakodnevnoj uličnoj komunikaciji na statistički jednom od najsunčanijih mjesta na Jadranu…”
VIDEO: Hrvatski dizajneri nagrađeni u Berlinu s nagradom Red Dot 2025.
Radi se o publikaciji zbirke pjesama na dijalektu malog otočnog mjesta, na jednom malom otoku preko puta Splita, koji je prije nekoliko godina zaštićen kao kulturno, nematerijalno dobro.
Zbirkka pjesama je na dijalektu koju je inače napisao moj otac Jerko u izdanju Naklade Bošković. Sunakladnik knjge „Triptih na Ce“ je HKD Napredak Split.
Kad sam dobio ponudu da dizajniran tu knjigu, smatrao sam da je dobro da se da naglasak upravo na tom dijalektu, da se da dodatna poruka kako je taj jezik ugrožen, da ne ostanemo samo na zanimljivim pjesmama, koje su zanimljive za čitanje i koje će se poslije staviti u biblioteku, nego da se na neki način da upozorenje da taj jezik može opstati jedino ako se on govori na ulicama.
I s te strane sam upotrebio jedno kratkino rješenje koje nije običajeno i koje je na takav način skrenulo pozornost na bit stvari, a to je da taj jezik moramo zbilja govoriti na ulicama, a ne samo ga imati u bibliotekama, na policama, jer protivnom će biti samo tema nekih značajnih radova.
FOTO GALERIJA 2: Hrvatski dizajner Stjepko Rošin nagrađen u Berlinu s nagradom “Red Dot Grand Prix” u sklopu Red Dot Design Award 2025.
Radi se o tome što knjiga kad se otvori u zatvorenom prostoru, vi praktički ne možete pročitati pjesme. Vi vidite samo neke slova koje ne daju suvislu neku riječ i na kraju ni pjesmu, nego tek kad stavite na sunce tu zbirku pjesama, tada se počinu pojavljivati ta slova koja ne dostaju.
A radi se o tome da ta slova koja se pojavljuju su dio one riječi koji je dio dijalekta. A poruka je u principu da taj dijalekt je krhak. On je toliko krhak i toliko osjetljiv na utjecaj standardnog jezika da on vrlo lako nestane.
I kako vi stavite na svjetlo te pjesme, kako se one pojave, tako kad vi maknete sa svjetla tu istu zbirku pjesama, istovremeno taj dijalekt i nestaje kako nema utjecaja sunca. A poruka je ne samo da je taj jezik osjetljiv i krhak, nego da ga mi trebamo koristiti svaki dan na ulicama simbolično ispod sunca da bi on mogao ostati. I upravo zbog toga je upotrebna ta bojaka i osjetljivana svjetlo što je jako interesantno.
Istovremeno osim pjesama koje se pojavljuju na tom dijalektu, pojavljuju se i fotografije nekoliko generacija mještana koji su također utkali svoj život u razvoj toga dijalekta. Istovremeno se prikazuju na unutrašnjoj naslovnici nekoliko tipičnih okvira umjetničnog razdoblja, povjesnog razdoblja koji se inače koristi kao okvir na naslovnicama koji se preklapaju u nekakvim slovima. Htio sam reći da je sve to utkano, sve govori o vremenu, o protoku vremena, a sve je to utkano na neki način i u taj dijalekt.
Sve to skupa čini knjigu jednim velikim simbolom koja ima jednu duboku poruku u sebi.
Za to je meni bilo iznenađenje i ogromno zadovoljstvo da sam ušao praktički između 8000 kandidata, među svega nekoliko najboljih radova na svijet za ovu godinu. Što je veliko priznanje, velika obaveza, ali i očekivanje na neki način u samom razvoju moje kreativnosti i mojeg daljnjega rada. Jer je očito neko rekao da dovoljno vrijedim i da na neki način moram se nastaviti na isti način kreativno izjašnjavati, da budem ohrabren u želji da se istražuju i neki novi elementi u kreaciji, hrabro, bez straha.
Žiri iz cijeloga svijeta prepoznao je tu poruku, to znači da je na neki način dio univerzalnog jezika i to je meni nekakva poruka da sam na dobrom putu. Kazao nam je u Berlinu Stjepko Rošin.
Hrvatski dizajner Stjepko Rošin, rođen 1972. godine, karakterizira ga nekonvencionalni, slobodni duh i oduvijek je s velikom strašću pristupao kreativnim izazovima. Iako je tijekom studija pokazao posebnu snagu u industrijskom dizajnu, na kraju je odabrao grafički dizajn.
Gledajući unatrag, njegov se izbor pokazao ispravnim: brojni nagrađivani projekti odražavaju njegov osjećaj za teme, medije i ljude. Njegov cilj ostaje kontinuirano razvijati svoje vještine i stvarati djela koja imaju sadržaj i značenje.
Samo radi, ne boj se griješiti i iskoristi svaku priliku za učenje. Ali prije svega: Budi svoj. Naglasio je Stjepko Rošin, te dodaje u osvrtu na nagradu.
Tiha, ali snažna knjiga ima za cilj sačuvati dalmatinski dijalekt od izumiranja. Pojedinačni idiomi unutar pjesama isprva su nevidljivi, pojavljuju se tek kada sunčeva svjetlost dotakne stranice. Čista poezija susreće se s moći tiska.
Knjiga pjesama je izašla u izdanju Naklade Bošković, Split, Hrvatska u dizajnerskoj izvedbi Stjepka Rošina.
Rođen 1972. godine, dizajner Stjepko Rošin oduvijek je bio slobodnog duha, privlačen projektima koji su zahtijevali malo više truda. Tijekom interdisciplinarnog studija dizajna u Zagrebu, brzo je postalo jasno da njegova snaga leži u industrijskom dizajnu – no ipak je odabrao grafički dizajn.
“Ne tvrdim da je moj put pravi, ali oduvijek sam bio previše kreativan da bih slijedio konvencije drugih. Od samog početka odlučio sam se za izazovniji put freelancera.” Gledajući unatrag, čini se da je to bila ispravna odluka:
Danas se Rošin može osvrnuti na bezbroj projekata koji odražavaju njegov istančan osjećaj za teme, medije i ljude. “Nisam boem, nisam tipičan dizajner, i nije mi bitno biti prvi ili najbolji. To je samo prolazno iskustvo. Za mene uspjeh leži u kontinuiranom procesu rasta i zadovoljavajućem osjećaju činjenja nečeg dobrog i vrijednog”, objašnjava.
Ovom snažnom knjigom pokazuje da dizajn ne mora uvijek biti glasan: koristeći osjetljivu tipografiju i iznenađujuću tehniku tiska, on iskorištava moć tiska kako bi emocionalno prenio sadržaj. Pjesme imaju za cilj sačuvati dalmatinski dijalekt od izumiranja, a korišteni idiomi mogu se čitati samo kada se stranice drže prema sunčevoj svjetlosti. Interaktivno iskustvo koje potiče razmišljanje i usidrava jezik u sjećanje.
Moj otac, Jerko Rošin, napisao je ove pjesme kako bi sačuvao dalmatinski dijalekt za potomstvo, naglašava Stjepko. Želio je uhvatiti bit naroda kroz njihov jezik i lokalne svakodnevne događaje. Dijalekt pojačava autentičnost i istovremeno je štiti od zaborava. Slobodna forma pjesama također odražava slobodan duh naroda, za koji su jezična duhovitost i melodična priroda rima važni.
Cilj je bio skrenuti veću pozornost na prijeteću prijetnju zaborava i predstaviti knjigu kao čuvara nematerijalne kulturne baštine. Klasičan pristup dizajnu ne bi to postigao – cilj nije bio promovirati pjesnika ili pokazati moje dizajnerske vještine, već zaštititi dijalekt i sam medij knjige. Ovdje je dizajn dio poruke, jer tinta osjetljiva na svjetlost igra ključnu ulogu…
Općenito se ne upuštam u trikove. Naprotiv, uvijek se trudim osigurati da svaki redak u mom radu nije sam sebi cilj. Ideja o korištenju tinte osjetljive na svjetlost nastala je tek nakon što mi je zadatak bio jasan, a ne obrnuto. Dok sam se uranjao u karakter ovog dalmatinskog grada – najsunčanijeg na Jadranu – i njegovih opuštenih stanovnika, shvatio sam da moram stvoriti nešto ekspresivno kako bih privukao pažnju.
Štoviše, moralo je biti autentično kako bi se stvorila dublja veza s ljudima. To sam pronašao u suncu, odnosno u efektu koji pruža senzualni užitak – poput čarobnog trika koji dotiče našu unutrašnjost i budi dijete u nama. Na taj način knjiga istovremeno zabavlja, opisuje, informira i upozorava, Naglašava Stjepko Rošin.
Budući da se knjiga čita po danu, džepni format je lakši za nošenje, uvijek lako dostupan i općenito upotrebljiviji. Nadalje, oblik pjesama nije zahtijevao veći format – to bi bilo bacanje papira. Tema ne zahtijeva bijeli prostor, već sunčevu svjetlost.
Ono što me općenito privlači kod dizajna tradicionalnih medija je autentičnost percepcije i time taktilno iskustvo. U grafičkom dizajnu često se usredotočujemo isključivo na osjetilo vida. Međutim, bilo bi poželjno razmišljati šire i dublje kako bi se angažirala sva osjetila.
NOVI RED DOT-OVI U BERLINU I ZA TVRTKU KREATIVNOG STUDIA SONDA IZ VIŽINADA
Kreativni Studio Sonda iz Vižinada općine na zapadnom dijelu Hrvatske, na sjeverozapadu Istre, osvojio je prestižnu Red Dot Award: Brands & Communication Design 2025 za redizajn pakiranja Orakete, slovenskog multivitaminskog instant napitka u vlasništvu Radenske, dodatno obogativši svoj portfelj renomiranih međunarodnih priznanja, sada već s 21 Red Dot nagradom. Tvrtku su u Berlinu predstavljali Jelena Fiškuš i Sean Poropat vlasnici i kreativni direktori tvrtke Sonda.
Razgvor: Jelena Fiškuš i Sean Poropat vlasnici i kreativni direktori tvrtke Sonda.
Oraketa time, nakon značajnog zauzimanja tržišnog udjela, te osvojenog priznanja i regionalnom natjecanju Balcannes, nastavlja svoj uspješan put i izvan granica regije, naglasili su Jelena Fiškuš i Sean Poropat.
Veseli me što u općenitoj svijetu komunikacije imamo sve vrijednije radove od onih koji su komercijalnije prirode koji svake godine dižu sve više dizajnerske i komunikacijske standarde pa do radova koji zaista utječu na nekakve društveno socijalne probleme i ajmo reći da zaista mijenjaju svijet. Mogli smo vidjeti večeras i takvih radova i stvarno su ono odlični i daju snagu tome čime se mi bavimo.
Sam šef ove organizacije, gospodin Zec, kaže da je ponusan da Hrvatska se ovako predstavlja u Berlinu. Što se tiče našeg rada, veselje mi je reći da smo mi u stvari prvi Red Dot donijeli trima velikim regionalnim brendovima. To su i Ledo, i Radenska, i treći je Kraš.
„Oraketa“ je prisutna na slovenskom tržištu od 2020. godine, a osobito nakon redizajna, u kratkom je vremenu postala prepoznatljiv brend u kategoriji multivitaminskih napitaka. Novi dizajn ambalaže usmjeren je na očuvanje zaigranog identiteta proizvoda, jasnu vidljivost na polici te komunikaciju aktivne i zabavne dimenzije brenda.
Dinamične grafičke linije i upečatljive boje, uz atraktivne voćne motive, jasno prenose okuse, dok posebno 19 g HoReCa pakiranje svojim oblikom evocira raketu i pojačava brendov identitet pun pokreta i energije.
Sama dodjela – Red Dot Award Awarding Gala održana je 7. studenog 2025. u Konzerthaus Berlin, a Oraketa je od 8. studenog 2025. izložena u Muzeju komunikacije u Berlinu te, od proljeća 2026. i u Red Dot Design Museum Essen. Osim Orakete, žiri je prepoznao vrijednim Red Dot nagrade i Sondin projekt Rawino
Hrvatske predstavnike na Red Dot 2025.godine u Berlinu u ime Gordana Bakote veleposlanika RH u SR Njemačkoj pozdravila je Marina Perković.druga tajnica veleposlanstva u Berlinu.
Red Dot Award: Brands & Communication Design jedna je od najprestižnijih svjetskih nagrada za komunikacijski dizajn i brendiranje, a njezin žiri međunarodnih stručnjaka evaluira radove prema originalnosti, kreativnosti, dizajnerskoj kvaliteti i komunikacijskom utjecaju. Dodjeljuje se od 1955. godine.
Profesor dr. Peter Zec je inicijator i izvršni direktor tvrtke Red Dot godine 1991. preuzeo je upravljanje Dizajnerski centrom Sjeverna Rajna-Vestfalija u Essenu, koji je organizirao dizajnersko natjecanje od 1955. Peter Zec razvio je dotad isključivo nacionalno natjecanje u međunarodnu platformu za ocjenjivanje dizajna te uspostavio njegov globalni fokus i širenje brenda “Red Dot”.
Naglasio je kako je iznimno ponosan na hrvatske dizajnere koji su prepoznatljivi nositelji nagrada na Red Dot-ovima u Berlinu te dodao.
VIDEO: Profesor dr. Peter Zec je inicijator i izvršni direktor tvrtke Red Dot
Srdačno pozdravljam Hrvatsku zajednicu. Ove godine smo ponovno bili domaćini vrlo uspješnog natjecanja Red Dot Design Award, s preko 8000 prijava. Naša najveća priznanja su nagrade Best of the Best.
One predstavljaju otprilike 0,5 posto svih prijava. Ali dobiti Grand Prix, kao što je upravo dobio jedan hrvatski rad, nešto je zaista posebno. To je 0,1 posto svih prijava.
Dakle, to je zaista najveća čast koju netko može postići. Žiri ne dodjeljuje Grand Prix u svakoj kategoriji projekta, već samo tamo gdje su uvjereni da je rad zaista izniman. Iz iskustva znamo da Hrvatska ima bogatstvo talentiranih dizajnera.
I u prošlosti smo dosljedno imali pobjednike iz Hrvatske. Nadam se da će odnos između hrvatskih dizajnera i naše nagrade Red Dot i dalje biti pozitivan i trajati. I naravno, svim dizajnerima u Hrvatskoj želim puno uspjeha i mnogo, mnogo nagrada Red Dot u budućnosti. Kazao je Profesor dr. Peter Zec inicijator i izvršni direktor tvrtke Red Dot.
Grand Prix, po prvi put dodijeljene za rad nekog dizajnera u Republici Hrvatskoj
Stjepko Rošin, grafički dizajner iz Splita, dobitnik je nagrade The Red Dot: Grand Prix, po prvi put dodijeljene za rad nekog dizajnera u Republici Hrvatskoj. Uručena mu je, kao iznenađenje, na završnoj svečanosti međunarodnog natjecanja dizajnera Red Dot Design Award, održanoj protekle subote, 7. studenog 2025., u Berlinu, gdje su se dodjeljivale nagrade za najbolje radove na području dizajna brendova i komunikacija.
Rad Stjepka Rošina, u grafičkom oblikovanju knjige pjesama „Triptih na Ce“, pisane na odumirućem dijalektu naselja Milne, na otoku Braču, već je u kolovozu ove godine odabran za nagradu The Red Dot: Best of the Best, za koju se natjecalo oko 8 tisuća dizajnera iz 30 zemalja.
Međutim, odluku o dobitnicima nagrade The Red Dot: Grand Prix, za najboljih 5 od svih u kategoriji najboljih, međunarodni žiri otkrio je tek na samoj dodjeli u berlinskoj koncertnoj dvorani.
Time je splitski dizajner Rošin postao prvi Hrvat, nositelj toga najprestižnijega priznanja za dizajnere na svjetskoj razini, u povijesti, odnosno, od 1955. godine, kada se žiri prvi put okupio, kako bi ocijenio najbolje dizajne svog vremena.
Uz njega, kao jedinoga samostalnog umjetnika među nagrađenima, ostali dobitnici nagrade The Red Dot: Grand Prix su redom agencije – TEAMBBDO iz Njemačke, za Aktivacijsku kampanju Brenda Ukrajina, s umjetnom inteligencijom „Oživljeni“, potom HEUREKA, također iz Njemačke, za Gewobag Online godišnje izvješće i izvješće o održivosti – „Impulse of time“, Work & Co iz SAD-a, za ponovno pokretanje web stranice „Obama Foundation“ te Accenture Song, iz SAD-a i Builders Club iz Ujedinjenog Kraljevstva za TV oglašavanje „Age of Intelligence“.
Kriteriji međunarodnog žirija natjecanja Red Dot Design Award, u odabiru radova za nagradu Grand Prix su iznimna kreativnost, kvaliteta dizajna i utjecajna komunikacija.
Stjepko Rošin zavrijedio ju je grafičkim oblikovanjem koji, nestajući cakavski dijalekt, u stihovima Jerka Rošina i u izdanju Naklade Bošković, tiskan posebnom tehnikom, oživljava tek izlažući knjigu suncu, čime se komunicira poruka o nužnosti očuvanja naše bogate ali, u suvremenim okolnostima, osjetljive i ugrožene jezične kulturne baštine.
Njegov rad, kao i svi ostali, ove godine nagrađeni radovi, mogu se razgledati na izložbi pod nazivom „Najbolji brendovi i komunikacijski dizajn – Izbor pobjednika Red Dota 2025.“ u Muzeju komunikacija u Berlinu, do sredine siječnja 2026. godine.
