Neki od suosnivača društva, koji se još uvijek nalaze u Berlinu, dobro se sjećaju zimske večeri 19. prosinca 1980. kada su se odazvali pozivu tadašnjega hrvatskog župnika fra Rafaela Begića, da bi porazgovarali o tome što bi trebalo učiniti za kulturni život Hrvata u Berlinu. Taj datum se uzima kao osnivački dan najstarijega hrvatskog kulturnog društva u njemačkoj prijestolnici «Vladimira Frana Mažuranić».
Suosnivači nisu tada ni sanjali da su, podržavši fra Rafinu inicijativu, postavili čvrste temelje društvu na kojega su mnogi sa skepsom gledali i zbijali šale na račun utemeljitelja, jer tko je, po njihovom, vidio da radnici, bauštelci, čistačice i domacćce razgovaraju o kulturi i da nemaju, u tako šarenom sastavu, šanse opstati.
Hvala Bogu, članovi društva su na čelu sa župnikom i prvim predsjednikom, fra Rafom i subraćom fra Mirkom i fra Stipicom zasukali rukave i prionuli poslu. Priređivale su se književne veceri na kojima su se čitala, krasnoslovila i dramski izvodila djela hrvatskih književnika i dramaturga, govorilo se o vjeri i štetnom utjecaju sekte a bilo je govora i o postanku u razvoju hrvatskoga književnog jezika.
I tako, prolazile su godine, mijenjali se župnici (fra Ivan Dotur, fra Vinko Marović) da bi koncem 1988. vođenje društva prepustili demokratski izabranoj Upravi. Krajem osamdesetih počela su sudbonosna politička previranja u zemljama tzv. Socijalističkoga (Komunističkoga) bloka, uključujuci i Jugoslaviju, u čijem se sastavu nalazila i Hrvatska.
Rad društva našao se na velikoj prekretnici tj. postavljalo se pitanje: treba li i dalje priređivati kulturne večeri ili početi raditi na nacionalnom i državotvornom buđenju Hrvata i organiziranjem polititickih tribina pripremiti ih za burne događaje i vihor rata kojim je jugosrpska soldateska prijetila da izbriše Hrvatsku sa povijesne zemljopisne karte?
Val nacionalnog zanosa nije mimoišao Upravu i čanove društva pa su se počele priređivati, uz svekoliku potporu i razumijevanje tadašnjega župnika fra Nediljka Norca-Keve, političke tribine na kojima su, između ostalih, nastupili: dr. Franjo Tuđman, dr. Marko i Vladimir Veselica, dr. Šime Ðodan, Ante Paradžik i Dobroslav Paraga, general Martin Špegelj, dr. Zdravko Tomac, dr. Franjo Gregurić, dr. Ivan Cesar i mnogi drugi.
Tribine su bile izuzetno dobro posjećene i umnogome su doprinijele da se berlinski Hrvati oslobode straha i da zdušno počnu pomagati Domovinu u borbi protiv srbočetnicke agresije. Tijekom Domovinskoga rata naše društvo prikupilo je znatna novčana sredstva i humanitarnu pomoć, bilo je i suosnivač Kriznog stožera za pomoć Hrvatskoj a jedan od dopredsjednika bio je i autor ovih redaka.
Vojno-redarstvenom akcijom «Bljesak» i «Oluja» pobijeđen je jugosrpski agresor pa se je aktivnost društva vratila u svoju «normalu». Opet su se počele priređivati književne i zabavne večeri a čelnici društva ulagali velike napore kako i na koji način zainteresirati mlade da se uključe u redove Frana Mažuranića i da, kada za to dođe vrijeme, zamijene starije i preuzmu vođenje društva.
Kao što smo već spomenuli, HKD «V.F.Mažuranić» niklo je u krilu Hrvatske katoličke misije i s njom je do dana današnjega ostalo najuže povezano. Ta povezanost i suradnja umnogome je doprinijela da «mažuranićevci» mogu s ponosom reći da su radili (i rade) na očuvanju i unapređenju hrvatske kulturne baštine.
Valja spomenuti da su osnivači društvu dali Franovo ime zbog činjenice da je on živio, radio i umro (1928.) u Berlinu.
Ime tog stradalnika, pisca i pripadnika loze velikih Mažuranića, koji na potresan način oličuje sudbinu hrvatskih radnika i iseljenika nije zaboravljeno: na groblju St. Michael hrvatski radnici 1974 podigoše Franu nadgrobni spomenik a 1986. Hrvatska kulturno-umjetnička i športska zajednica spomen ploču u Dieffenbachstr. 67, u berlinskoj općni Kreuzberg. Njegovim imenom diče se ljudi koji su u prosincu 1980. osnovali društvo i dali mu ime vinodolskog velikana.
2015. godine društvo je obilježilo 35 godina postojanja i djelovanja. Do sada su društvo vodili: fra Rafael Begić, fra Ivan Dotur, Ivan Milčec, Mate Bajić, Ana Wegener i Stjepan Lozančić.
Stjepan Škorić – Predsjednik društva Vladimir Fran Mažuranić
Društvo djeluje u prostorijama Hrvatske katolicke misije (HKM) Berlin.
Adresa:
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO
Vladimir Fran Mažuranić
Predsjednik Stjepan Škorić
Feldstr. 20,
13555 Berlin
Tel.: 0049 (0)17676109413
Počasni predsjednik društva Stjepan Lozančić ispred spomen ploče koju su 1986. postavili članovi Hrvatska kulturno-umjetničke i športske zajednice na adresi u Dieffenbachstr. 67, u berlinskoj općini Kreuzberg.
