Predavanje dr. Ivana Bulića u Berlinu. 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva Kralj Tomislav – između stvarnosti i mita
Hrvatsko kulturno društvo „Vladimir Fran Mažuranić“ iz Berlina bilo je domćin i organizator predavanja povodom velike obljetnice: 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva Kralj Tomislav – između stvarnosti i mita, koje je održano u prostrorijama misijske dvorane Hrvatske katoličke misije Berlin.
Predavanje je održao dr. sc. Ivan Bulić, povjesničar i generalni konzul Republike Hrvatske u Düsseldorfu a u glazbenom dijelu večeri nastupila je Evelin Novak – sopranistica i Marin Limić – pijanist.
FOTO GALERIJA:Predavanje dr. Ivana Bulića u Berlinu. 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva Kralj Tomislav – između stvarnosti i mita
Uprava HKD-a „Vladimir Fran Mažuranić i predsjednik Stjepan Škorić zahvalili su svima nazočnima na dolasku kao i predavaču dr. Buliću te uzvanicima večri, Nadbiskupu dr. Nikoli Eteroviću, izaslaniku veleposlanika Gordana Bakote, Mladenu Nimcu prvom tajniku veleposlanstva RH u SR Njemačkoj, kao i domaćinima župniku Fra Zvonku Toliću i svećeniku Dejanu Međugorcu. Domaćini su pozdravili i Tamaru Janković kordinatoricu Hrvatske nastave u Berlinu
Prije početka predavanja hrvatsku himnu otpjevala je sopranistice Evelin uz klavirsku pratnju pijanista Marina Limića.
Prigodnim riječima nazočne je pozdravio svećenik Dejan Međugorac te pozdravnom govoru naglasio.
Hvaljen Isus i Marija! Prije svega rečenoga želio bih ispričati župnika i voditelja naše emisije Frau Zvonka, koji je trenutno odsutan zbog kašnjenja leta, ali nadam se da će stići do kraja ovog našeg večerašnjeg susreta.
VIDEO: Predavanje dr. Ivana Bulića u Berlinu. 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva Kralj Tomislav – između stvarnosti i mita
Sve vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem što ste se odazvali u ovako lijepom broju na večerašnje predavanje i događanje u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Vladimir Fran Mažuranić, na čelu s gospodinom Stjepanom Škorićem, predsjednikom naše kulturnog društva Fran Mažuranić, kojeg od srca pozdravljam.
Srdačno pozdravljam doktora znanosti Ivana Bulića, povijestničara i generalnog konzula Republike Hrvatske u Düsseldorfu, koji će održati ovo večerašnje predavanje povodom velike obljetnice 1100. godina Hrvatskog kravljevstva pod naslovom Kralj Tomislav između stvarnosti i mita.
U ime veleposlanstva Republike Hrvatske pozdravljam gospodina Mladena Nimca.
Pozdravljam i doajena diplomatskog zbora apostolskog nuncija u Saveznoj Republici Njemačkoj doktora Nikolu Eterovića. Ugodno se osjećajte u prostorijama naše misije u ovoj večeri naše slavne velike hrvatske povijesti, zajedništva, glazbe i kulture. Naglasio je svećenik Dejan Međugorac.
Stjepan Škorić predsjednik HKD-a „Vladimir Fran Mažuranić u pozdravnom govoru naglasio je sljedeće.
Dragi prijatelji, večeras obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskog kravljevstva i prisjećamo se vremena u kojem se Hrvatska država oblikovala kao samosvjesna i međunarodno priznata zajednica.
To je trenutak u kojem gledamo unatrag 1100. godina sa zahvalnošću, ali i unaprijed s odgovornošću za ono što nas kroz stoljeća povezuje. Predavanje pod naslovom „Kralj Tomislav između stvarnosti i mita“ upravo će održati prof. dr. znanosti Ivan Bulić, povijesničar i generalni konzul Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, koji nam svojim znanjem i pogledom iz povijesne perspektive pomaže jasnije razumijeti lik i ulogu prvog Hrvatskog kralja.
S nama je tu večeras i apostolski nuncij nadbiskup Nikola Eterović, čija prisutnost ovoj večeri daje dodatnu svećanost, osobito nakon njegova nedavnog izlaganja na istu temu u Europskom parlamentu gdje su ga pozvali EU parlamentarci Davor Stier i Karlo Ressler.
Želio bih napomenuti da glazbeni program izvode sopranistica Evelin Novak, koju ste imali prilike čuti i koju većina vas iz Berlina poznaje, i pijanist Marin Limić, unosići toplinu i dostojanstvo u ovo naše večerašnje zajedništvo. A dopustite mi i riječi zahvale gledajući ovu proteklu godinu unatrag.
Ova je godina iza nas bila doista lijepa godina suradnje. Od večari posvećene hrvatskim ženama do programa u okviru godine Marka Marulića, za koji je hrvatskim društvima u Berlinu, Hrvatskoj zajednici, Fran Mažuraniću, zatim Hrvatskom glasu Berlina, dodjeljena Večernjakova domovnica za događaj godine.
Suradnja naših društava, Hrvatske dopunske nastave, koju također želim istaknuti s gospođom Tamarom Janković. Suradnja sa Hrvatskim glasom Berlina i novinarkom Sonjom Breljak. I naravno zahvaljujem se na medijskom praćenju od strane Berlinskog magazina koji je nazočovao našim aktivnostima, gospodinu Željko Matić.
Što želim ovim reći, suradnja ostataka naših sve malobrojnih društava, škole i medija danas je sve rijeđa i sve malobrojnija i pokazale se ne samo mogućom nego plodonosnom i prepoznatom, što nas, radi navedenog, osobito raduje.
Naš zajednički rad bio je podržani od veleposlanstva Republike Hrvatske, što nam je dalo dodatnu snagu i vidljivost svemu što smo stvarali. Naime, veleposlanstvo nam je za ovih nekoliko navedenih manifestacija ustupilo prostor za održavanje zajedničkih manifestacija i u to ime se, u ime svih hrvatskih društava, zahvaljujem veleposlanstvu Republike Hrvatske i gospodinu veleposlaniku Bakoti, koji je ovdje predstavljen, kojeg predstavlja gospodin Nimac.
Zato večeras, još jedan put pred svima, želim izreći otvorenu i srdačnu zahvalnost Hrvatskom zboru, Hrvatskom društvu i društvima na povjerenju, uloženom trudu i na tome što smo ovu baštinu nosili zajedno.
Napominjem da nastavno na manifestaciju baština koju smo održali proljetos, odnosno pred početak ljeta u veleposlanstvu, gdje je također bilo riječi o obljetnici 1100.godina Hrvatskog kraljevstva, koja je bila svoje vrstni kolaž, mislili smo da za konac godine, za završetak godine, nedostaje još jedan završni nastup koji bi produbio tu povjesnu vertikalu i koji bi ukazao na izvjesna povjesna vrela i prijepore koje postoje u našoj povijesti oko krunidbe ili ne krunibe kralja Tomislava.
Je li možda krunjen u Duvnu ili u kod Trilja ili negdje drugdje, odnosno je li uopće krunjen i razna takva pitanja u vezi „de administrando imperio“ i tih carskih kronika, o tome će nam sada više reći gospodin doktor Bulić. Naglasio je predsjednik Stjepan Škorić.
PRVI HRVATSKI KRALJ TOMISLAV – IZMEĐU MITA I STVARNOSTI
Potom je uslijedilo predavanje koje je održao dr. sc. Ivan Bulić, povjesničar i generalni konzul Republike Hrvatske u Düsseldorfu. Dr. Bulić u Berlinu je naglasio.
Na početku predavanja je dr. Bulić nazočne upoznao s činjenicom da je za rana razdoblja hrvatske povijesti Crkva ključni čimbenik povijesti. Iz perspektive sačuvanih dokumenata bez razumijevanja crkvene povijesti bilo bi nemoguće razumjeti ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest, pa tako i sva pitanja koja su u izuzetnoj poveznici s knezom i prvim hrvatskim kraljem Tomislavom.
U tom smislu su Splitski crkveni sabori održani 925. i 928. godine od tolike vrijednosti jer potvrđuju tezu da je Tomislav doista bio prvi hrvatski kralj. Spomenuta tvrdnja počiva na izvorima koji se odnose na 2 pisma pape Ivana X. koji po svojim poslanicima šalje splitskom nadbiskupu Ivanu te ostalim dalmatinskim biskupima dok je drugo pismo bilo upućeno hrvatskom kralju Tomislavu i zahumskom knezu Mihajlu Viševiću.
Pritom dr. Bulić naglašava s kojom preciznošću djeluje papinska kancelarija, a što se očituje i samim tituliranjem vladara u istom pismu jer se jednom obraća terminom kralj, a drugom knez. Konačno posjedujemo i dva bloka zaključaka oba sabora koji su popraćeni potvrdama spomenutih u ovim pismima. Posebnost splitskih crkvenih sabora je što se u sadržajnom kontekstu postali elementom integracije Hrvatskog kraljevstva i onodobnih dalmatinskih gradova koji su se nalazili pod upravom Bizanta.
Za dr. Bulića Tomislav je neprijeporno bio prvi hrvatski kralj. Političku, gospodarsku i vojnu snagu naslijedio je od prethodnika, hrvatskih knezova, a poradi činjenice da su oni spomenutu snagu stekli od onodobnog Franačkog carstva tj. kao poluovisna kneževstva „utopljena“ u Franačko carstvo.
Tvrdnju je obrazložio činjenicom kako je upravo na području ranosrednjovjekovne države između Cetine i Zrmanje pronađen doista veliki broj karolinških mačeva i ostruga proizvedenih na području Porajnja te upozorio na činjenicu kakose za ono vrijeme radilo o doista skupim proizvodima koji su uključivali i posjedovanje konja, a što osnažuje argument o gospodarskoj snazi onodobnih hrvatskih kneževina.
Spomenuta gospodarska i vojna progresiju je održana, pa i preživjela krizu Karolinškog carstva 829-834.Hrvatska je bila drugačija, bolje organizirana u odnosu na druge slavenske Sklavinije jer je 100 godina bila pod franačkom dominacijom, pa je sukladno navedenom hrvatska elita obnovom stanja franačkog političkog sustava uspjela preživjeti te nasljednicima, a to je bio knez Tomislav omogućiti toliku vojnu snagu, poraziti Mađare i Bugare.
Obzirom da je onodobna Europa bila napadnuta sa svih strana: sjevera Normana, istoka: Mađara i Bugara te juga Saracena i Maura pobjeda kakvu je izvojevao mladi hrvatski knez Tomislav dobro je primljena od pape Ivana X. Upravo će na Tomislavom poziv papa Ivan X. sazvati Crkvene sabore u Splitu 925. i 928. te će u pismima upućenim crkvenim dostojanstvenicima Tomislava nazvati kraljem te humskog kneza Mihaela knezom.
Dr. Bulić je nazočne podsjetio kako je nemoguće u praksi papinske kancelarije da nekome pripiše dostojanstvo ili dužnost koju ne obnaša. Uostalom vidljiva je i razlika, jer papa Tomislava naziva kraljem dok Mihaela knezom. Argumentaciju da je Tomislav bio doista prvim hrvatskim kraljem dr. Bulić je obrazložio s još dva primjera.
Jedan je manipulativna te općenito nelogična tvrdnja nekih od „relevantnih“ hrvatskih povjesničara kako je benediktinac Gotschalk, heretik koji je našao utočište 70- ak godine ranije Trpimira nazvao kraljem. Usporedba spisa i tvrdnji heretičkog prebjega kojem je učinjena usluga s funkcionalnošću papinske kancelarije doista je suprotna elementarnoj logici za dr. Bulića.
U konačnici je prvi kanon Splitskog crkvenog sabora izuzetna potvrda kako su dalmatinski gradovi i Hrvatsko kraljevstvo postali jedan državni entitet, a očituje se tvrdnjom da Split bude sjedište crkvene pokrajine za sve tadašnje biskupije tadašnje Dalmacije i cijelog Hrvatskog kraljevstva pod Tomislavovom vlašću. Štoviše, splitski sabori predstavljaju prekretnicu koja je obilježila političku i religijsku povijest jer je u sklopu slavenskog kruga ubrzan proces pozapadnjenja i latinizacije hrvatskog prostora, jedinog među slavenskim narodima.
I spomenuta činjenica doista je važna kada se promišlja o značaju prvog hrvatskog kralja Tomislava. Upućenost u doprinose i više od 150 godina osporavanja, štoviše jednog od najosporavanijih hrvatskih ranosrednjovjekovnih vladara za dr. Bulića nije slučajna.
Represivni režimi suprotni ne samo hrvatskim vrijednostima nego i istini nastojali su kralja Tomislava ili zloupotrijebiti u svezi promicanja nepostojećih ideoloških obrazaca ili jednostavno negirati minucioznim dovođenjem u pitanje svakog detalja ili obrazlagati na način koji nije u skladu s elementarnom logikom.
Generalni konzul dr. Bulić izlaganje je završio tvrdnjom kako je u konačnici prvi hrvatski kralj Tomislav “stekao smiraj“ na mjestu koje mu i pripada u sklopu jedino i isključivo hrvatskog nacionalnog identiteta.
