(Video-Foto) Berlin: Promocija romana „260 Dana“ autora Marijana Gubine u Veleposlanstvu RH u SR Njemačkoj u Berlinu
U Veleposlanstvu RH u Berlinu održana je promocija knjige Marijana Gubine „260 dana, povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
260 dana, naziv je knjige Marijana Gubine koji je kao desetogodišnjak bio zatočen 260 dana u srpskom logoru. U knjizi opisuje logorske dane stradanje svoje obitelji u vrijeme domovinskog rata. Ovom knjigom Gubina odaje počast žrtvama rata, skreće pažnju na besmislenost rata s porukom da se tako što ne smije nikada i nigdje ponoviti.
Autobiografija 260 dana djelo je malog čovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti oči i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Ključan element bio je odvojiti srce od mozga, osjećaje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim leđima.
VIDEO: Berlin: Promocija romana „260 Dana“ autora Marijana Gubine u Veleposlanstvu RH u SR Njemačkoj u Berlinu
Bilo je i više nego zanimljivo čuti u Berlinu dijelove sadržaja knjige a svakako i vidjeti i čuti razmišljanja i poruke i samog autora.
Na samom početku večeri nazočne je pozdravio Gordan Bakota veleposlanik RH u SR Njemačkoj te naglasio.
Poštovani Oče nadbiskupe, poštovani gospodine Državni tajniče, poštovani Fra Zvonko, drage dame i gospodo, dobrodošli u veleposlanstvu Republike Hrvatske na komemoraciju dana Vukovara i Škabrnje, žrtava Vukovara i Škabrnje, koji tradicionalno svake godine organiziramo u našem veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu.
„KULTURA ZABORAVA, NE SMIJE POBJEDITI KULTURU PAMĆENJA“
Hvala da ste došli u tolikome broju, zaista sam počašćen, a mislim da ćete i imati razloga danas biti zadovoljni imajući u vidu da imamo zaista jednu privilegiju i čast da je ovdje s nama autor knjige 260 dana, gospodin Marijan Gubina i da tu priliku imamo upravo u trenutku kada je film Jakova Sedlara, koji je po njegovom knjizi napravljen i snimljen, ima toliko uspjeha.
FOTO: Berlin: Promocija romana „260 Dana“ autora Marijana Gubine u Veleposlanstvu RH u SR Njemačkoj u Berlinu
Imao je svoju premijeru neki dan diljem Hrvatske i to je pokazatelj koliko je ova knjiga zanimljiva, interesantna, potresna i važna i koliko smo zapravo imali sreću, pa ja bih rekao i Božju providnost da je Marijan Gubina danas sa nama upravo u jednom trenutku koji je toliko interesantan i važan za Republiku Hrvatsku imajući u vidu film Jakova Sedlara, koji zaista mogu u svakom slučaju preporučiti.
Na početku, u razmišljenju o ovome danu koji ima posebno značenje za sve Hrvate diljem svijeta, želio bih citirati jednog autora, poznatog njemačkog filozofa i osnivača fenomenologije, Edmunda Husserla, koji je zjavio davne 1905. kada je tada Europa bila u jednoj uspavanoj javnosti i u uspavnom raspoloženju, kada je on upozorio da kultura zaborava, ne smije pobjediti kulturu pamćenja.
To je ono što mi svi radimo uvijek kada obilježavamo žrtvu Vukovara, Škabrnje i svih drugi gradova, jer nam je bitno znati, prisjetiti se i žrtava s jedne strane i s druge strane, činjenice da je upravo u Domovinskom obrambenom ratu i upravo na žrtvama Vukovara, Škabrnje, tim strahotama koji su se događale u jesen 1991. godine, nastala pobjednička Hrvatska, ponosna Hrvatska, zemlja koja je postigla toliko uspjeha i bitno nam je upravo da u prisjećanju na te žrtve iz toga razdoblja o čemu je pisao i piše gospodin Gubina, imamo svijest o tome koliki je znak bio i koliki je bio doprinos žrtava Vukovara i Škabrnje i svih drugih gradova Republike Hrvatske da bi danas mi mogli biti ovdje i da bi danas mi mogli izgrađivati našu domovinu na najbolji mogući način kako to činimo.
„POBJEDNIK KOJI NE ZNA PRAŠTATI, TAJ SIJE KLICE NOVIH RAZDORA I BUDUĆIH ZALA, A HRVATSKI NAROD TO NE ŽELI“.
U ovom trenutku koristim prigodu i dajem si na neki način mogućnost da citiram izjavu prvog predsjednika Republike Hrvatske, doktora Franju Tuđmana u svom povijesnom govoru u Vukovaru 1997. godine. Predsjednik kaže: Pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi.
Ovaj citat sam odabrao upravo zato što me asocira na knjigu gospodina Gubine. Knjiga je potresna, pokazuje nevjerojatnu patnju njega i njegove obitelji, zaista jednu nevjerojatnu žrtvu koju je ta obitelj imala u tih godinama, u tih 260 dana, a i poslije, a koji se uspio izdignuti u svom daljem životu i radu i posvetio se humanitarnim aktivnostima, aktivnostima širenja ideje i mira upravo među nama, a i šire, i zbog toga je on danas sa nama. Po meni, misao, ta povijesna izjava doktora Franje Tuđuna na najbolji način je utkana u ono o čemu piše gospodin Marijan Gubina.
VIDEO: Berlin: Promocija romana „260 Dana“ autora Marijana Gubine u Veleposlanstvu RH u SR Njemačkoj u Berlinu. Razgovor s autorom Marijanom Gubinom.
Jer ne smijemo zaboraviti, upravo na tragu žrtava Vukovara, Škabrnje i svih drugih gradova, svih Hrvatica i Hrvata, svih naših građana, uspjeli smo napraviti pobjedničku Hrvatsku, ne smijemo zaboraviti, mi smo pobjednički narod, ali mi smo isto tako i tolerantan demokratski narod koji u svakom slučaju zna sagledavati koliko je bitno u današnje doba da tu tradiciju demokracije, mirotvorstva, humanosti širimo dalje na naše nove buduće generacije.
Uvjeren sam da ćete imati divnu večer večeras, čućete potresne stvari, sasvim sigurno, ali bitno je danas kada obelježavamo Vukovar, Škabrnju i druge hrvatske gradove i žrtve da se prisjetimo od toga dana i da idemo prema naprijed upravo u tom duhu mira, tolerancije, demokracije, a to je današnja Hrvatska.
Hvala vam lijepo da ste došli u ovolikom broju, uživajte večeras, ali isto tako idemo na dostojanstvena način komemorirati sve žrtve naših heroja 1991. do 1995. godine. Hvala vam lijepo. Naglasio je u pozdravnom govoru Gordan Bakota osmi veleposlanik diplomacije RH u SR Njemačkoj.
Nakon toga u programskom dijelu večeri Sonja Breljak je naglasila.
Za misao vodilju ove večeri biram. Kako se svijetli i kad si zapljusnut čistim zlom, ili pjesnički rečeno. Sada bih pitao nešto važno, ako smijem pitati, Bože. Kako nešto toliko strašno u ljudsko srce uopće stati može…
…Ostvaruje se večeras i obostrana naša želja vidjeti Marijana u Berlinu i predstaviti njegovu potresnu knjigu. Marijan je rođen 23.veljače 1981. godine u Vinkovcima. Kada je 1. kolovozo 1991. zajedno s roditeljima i sestrom zatočeno u srpskom logoru, imao je tek 10 godina. Njihovo zatočeništvo trajalo je 260 dana gladi, straha, poniženja i boli. Ali i 260 dana u kojima je dječje srce naučilo najtežu lekciju o mržnji i oprostu.
Danas je Marijan suprug i otac četvero djece. Čovjek koji ne nosi mržnju, već svjedoči o moći oprosta, vjere i čovječnosti. Osnivač Udruge Mirotvorac, nagrađen nagradom za mir Krunoslav Sukić i odlikovan redom Hrvatskog pletera.
Njegov roman, 260 dana, koji je doživio više izdanja, preveden je na desetak i više jezika, nije samo priča o nekoj brutalnosti. To je putovanje kroz bol, strah i tjeskobu, ali i svjetlo nade oprosta ljudskosti…
O romanu Marijana Gubine potom su govorili novinar Adrian Stjepan Kostre i Tamara Janković koordinatorica Hrvatske nastave Berlin.
ADRIAN STJEPAN KOSTRE U SVOME OSVRTU JE NAGLASIO
Knjigu Marijana Gubine, 260 dana, ne mogu vam tek tako preporučiti. Volio bih da ju nisam pročitao, točnije da ne postoji ni ona ni razlog za nju.
I još više, volio bih da ništa od onog što u njoj piše nije istina, da je cijela knjiga tek gomila bolesnih laži. Ali, pročitao sam ju i vjerujem njenom autoru i da je istinito sve što je opisao i zbog toga vam tu knjigu ne da mogu, nego moram i tu od sveg srca iz dubine duše preporučiti. Jer će vas njen sadržaj istodobno strašno zaboljeti i u vama pobuditi sve ono najplemenitije što pripisujemo čovjeku.
Iako je riječ o nepoštedno vjerodostnom knjižnom dijelu, napisanom na samo nešto više od stotinjak stranica, trebalo mi je nekoliko dana da dođem do posljednje. Mučio sam se čitajući jer su me Gubinine riječi boljele, pogađale ravno u utrobu. Lomile mi srce i radovao sam se svakom povodu koji me odvlačio od danjeg čitanja te literature, teže od Dostojevskog, Kafke ili Konrada, jer je sve u njoj ispisano neupitno, proživljeno i opisano iz prve ruke.
Znao sam da ću večeras upoznati glavnog junaka te knjige. Mogao sam ga nazvati i glavnim likom te priče, ali nažalost nije riječ o priči, već o strašnoj istini. A činjenica da ju je preživio i način kako ju je na papir stavio njen autor, od Marijana Gubine u istinu čini junaka… Naglasio je između ostaloga Adrian Stjepan Kostre.
TAMARA JANKOVIĆ KOORDINATORICA HRVATSKE NASTAVE BERLIN
Tamara Janković koordinatorica Hrvatske nastave Berlin naglasila je u svome obraćanju sljedeće.
Najljepše je imati djecu. Jer djeca su budućnost, ona su nada u boljo sutra. Poručio nam je Siniša Glavašević u pričama iz Vukovara. Sluteći nezamisljivo zlo, no ipak do pred sam slom Vukovarske obrane, okupaciju grada i vlasteti kraj, zapisao je poruke poput ove. Zaustavite svijet, zaustavite vrijeme, ako ne stignete dati djeci sve što im treba da odrastu u čistoj ljepoti, jer za ono što se događa nisu kriva djeca.
Sudbina djece u ratu. Rat krši svako pravo djeteta, pravo na život u obitelji i zajednici, pravo na zdravlje, osobni razvoj, pravo na odgoj njegu i zaštitu, pravo na život. Umjesto svakodnevnih igara i škole, i danas su milijuni djece suočeni sa svim oblicima ratnih opasnosti.
Prema UNICEF-ovim podacima, više od milijardu dječaka i djevojčica živi na teritorijima pogođenim oruženim sukobom, a preko 300 milijuna njih pripada starostnoj skupini ispod pet godina. Tijekom posljednjih desetljeća zaštita i dobrobi djece za vrijeme oruženog sukoba zauzimaju visoko i važno mjesto u političkoj agendi međunarodne zajednice. Kao rezultat stvorena je značajna pravna osnova koja proizlazi iz međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, te čini pravni okvir za zaštitu djece u kontekstu suvremenog oruženog sukoba….
…Međutim, učinkovita implementacija standarda i dalje predstavlja izazov u mnogim dijelovima svijeta, čemu smo i mi u Hrvatskoj ratnih 90-ih godina i sami svjedočili.
Već 1996. dakle neposredno nakon završetka Domovinskog rata, na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda pročitano je izvješće uticaju oruženih sukoba na djecu. Istaknuta je potreba za boljem prepoznavanje kršenja ljudskih prava kada su u pitanju djeca i mladi, te uspostavljanje mjera zaštite u zaračenim područjima…
…Sudbina djece u Domovinskom ratu.
Jedna je od najbolnijih tema novije hrvatske povijesti. Pitanje sudbine djece u ratu kao njegovih najmlađih žrtava još uvijek je nedovoljno istraženo. No u novije vrijeme vide se napredak u stručnim istraživanjima, posvećenost ovoj temi češća je u književnosti, dokumentarnim filmovima, diplomskim radovima, različitim događanjima koja svojim sadražajem nastaje odati pijetet poginuloj i ranjenoj djeci.
Ovo je godine trećeg svibnja prvi puto obilježen dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u domovinskom ratu. Usjećan je na jedan od najokrutnijih dana u povijesti Slavonskog Broda, kada je ubijeno najviše djece u jednom danu, njih šestero. U Slavonskom Brodu, gradu koji je postao simbol stradanja djece u domovinskom ratu, nalazi se spominik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo…
…Danas u mirnoj i slobodnoj Hrvatskoj čuvanje sjećanja je velika odgovornost, no kultura sjećanja ne smije se svesti samo na deklarativno iskazivanje počasti stradalima. Pored komemorativnih događanja potrebno je i nadalje nuditi mehanizme za prevladavanje traumatične prošlosti…
…Na kraju svoje knjige 260 dana Marijan Gubina objašnjava svoju potrebu da iznese svoje svjedočanstvo.
Kaže da je stavio svoje iskustvo na papir da bi smo se svimi uvjerili kako pojedinac ima sposobnost prevladati čak i najdublje moguće trauma, te nastaviti život posvećen kulturi mira, svijetu bez diskriminacije, svijetu uvažavanja raznolikosti i međusobnog poštovanja. Naglasila je između ostaloga Tamara Janković.
Nakon toga uslijedilo je listanje knjige 260 dana Marijana Gubine. Odlomke su čitali Adrian Stjepan Kostre, Sonja Breljak i učenik hrvatske nastave Lovro Nimac. Autobiografija 260 dana dijelo je malog čovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti oči i realnom bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva…
MARIJAN GUBINA AUTOR ROMANA I PROJEKTA 260 DANA U BERLINU JE NAGLASIO.
…Ono što sam danas doživio 2025. godine tjerat će me sigurno minimalno još 15 godina da budem aktivan i da ne odustajem bez obzira ma koliko god bilo udaraca, koliko god bilo teško…
…Ja sam osoba koja ne voli kritičke osvrte Zato što danas su svi u ulozi odnosno prevelik broj ljudi u ulozi kritičara i ako imam potrebu kao i svaki čovjek kritizirati, isticati negativno…
…No vođen razvojem kulture mira vođen pozitivnim ciljevima gledam uvijek isticati ono pozitivno. Ukazujem na potrebu da razvijamo kulturu mira. Zašto molim? Ne tražim, nego molim, da se potrudite činite isto ono što činimo mi koji smo proživjeli koncentracijske logore. Više od 20.000 ne Srba je prošlo kroz srpske i crnogorske koncentracijske logore. Više od 500 djece. 402 je ubijeno. Najmlađe dijete koje je bilo u logoru je imalo mjesec dana. Zašto vas molimo da ne mrzite, da se potrudite ne mrziti.
Prirodno je kada se upoznate sa ovakvim životnim iskustvima Kada pogledate neki dokumentarac, kada vidite te strahote koje je proživio Hrvatski narod u Domovinskom obrambenom ratu. Prirodno je da se prvo rodi tuga, iz tuge se rađe gnjev i ljutnja i onda na žalost na zlo vuče i ka nekoj osveti.
Nužno je da budemo svjesni da je zlo prisutno na zemlji i da će iskoristiti svaku našu slabost da nas odvede na krvi put… Naglasio je između ostaloga Marijan Gubina u Berlinu…
VELPOSLANIK BAKOTA ZAHVALIO SVIMA NA ODLIČNOJ ORGANIZACIJI
Velposlanik Bakota je zahvalio svima koji su pridonjeli organizaciji komemoracije Vukovara Škabrnje i svih drugih gradova i našeg Domovinskoga rata. Prije svega bi se htjeli zahvaliti Klapi Pavorelo, našoj dragoj opernoj divi Evelin Novak Sopranistici i Ivanu Turšiću Tenoru, Sonji Breljak, Tamari Janković i svim mojim kolegicama i kolegama iz veleposlanstva koji su doprinijeli organizaciji ovoga događaja.
Ja bih se posebno htio zahvaliti gospodinu Marijanu Gubinu. Mislim da je dao snažne poruke danas. Upravo ono što treba i svijetu i Europi i Hrvatskoj a to je da iskoristimo moć oprosta iskoristimo moć naše predaje mirotvorstva ali također i duh tolerancije. Da ga razvijamo i da to prenosimo na druge mlađe generacije.
To nam je iznimno potrebno da u ovim vremenima koja su turbulenta prenosimo pozitivne lijepe misli iako je Marijan Gubina a i mnogi Hrvatice i Hrvati prošli zaista teška vremena i stradanja tijekom Domovinskog rata.
Hvala na divnim riječima To nam treba. Ovakav optimizam i ovakve poruke kršćanske su iznimno bitne.
Prije kraja i prije zadnjeg nastupa Klape Pavorelo, veleposlanik Bakota je zamolio oca Nadbiskupa i nuncija Eterovića da blagoslovi sve žrtve Vukovara Škabrnje, žrtve Domovinskoga rata i da blagoslovi našu domovinu Republiku Hrvatsku i da se nazočnima obrati prigodnim riječima.
NADBISKUP ETEROVIĆ „OPRAŠTAMO VAM, OPROSTITE NAM“
Prije 60 godina 1965. na završetku 2. Vatikanskog sabora Poljski biskupi su napisali jedno pastorano pismo njemačkih biskupima. Glavna ideja tog pisma je bila opraštamo vam, oprostite nam.
Jedan od mladih biskupa tada je bio i Karol Wojtila, kasnije papa Ivan Pavo II.
Njega je to toliko oduševilo ta kršćanska popruka da je to bio jedna od glavnih ideja njegovog pontifikata.
I kad je 1994. došao prvi put u Zagreb, Hrvatska je još bila u ratnim okolnostima To je bio kao lajt motiv Njegove propovjedi osobito na hipodromu. Opraštamo, oprostite nam. I to je krćanska poruka…
…Po toj formuli oprostite, opraštamo, bez toga nema izlaza iz začaronog kruga nasilja Pa evo drago mi je da je cijela ova večer išla u tom smislu U duhovnom smislu opraštanja, to je sila jakih. A na to nas potiče Evanđelje i Božja milost koja nam daje tu snagu. Oprostiti i započeti jedan novi život…
Kazao je između ostaloga nadbikup Nikola Eterović te završio obraćanje pozivom nazočnima da se puni vjere pomole za naše preminule.
U glazbenom dijelu večeri nastupili su članovi Klape Pavarello iz Berlina i operna diva Evelin Novak.
