Milan Bandić bio je jedan od najomiljenijih političara kod Hrvata u Njemačkoj. Povodom iznenadne smrti zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandić Hrvati u Njemačkoj primili su ovu tužnu vijest s nevjericom. Milan Bandić je često posjećivao iseljene Hrvate diljem Europe ali posebno u Njemačkoj je imao simpatije velikog broja iseljenih Hrvata, bez obzora na političku orijentaciju.
Neki su ga voljeli, neki su mu se divili, neki su ga mjerili svojim metrom, ali svi su se slagali da je bio univerzalan, unikatan i čovjek iz naroda, koji se rado odazivao na pozive iseljenih Hrvata od Berlina, Stuttgarta, Frankfurta, pa do mnoštva drugih gradova u Njemačkoj, gdje je pozivan kao gost i uzvanik, te poveznica između iseljene i domovinske Hravtske.
U jednom od naših razgovora kazo je sljedeće. „Čovjek radi svoj posao ali na poziv našim ljudima gdje god bili, ako se nađe i isplanira dobro vrijeme, mora se doći. Ja to osjećam volim ljude i dobro je da sam s našim Hrvatima u iseljeništvu. Ja bih otišao na kraj svijeta kada me naši ljudi zovu. Frankfurt i Berlin su tu sat leta od Zagreba, to je blizu. Jer ti su ljudi bliski srcu a kad je nešto blisko u srcu i ljubavi onda ništa nije teško. Što manje glume a što više iskrenosti i zajedništva bit će nam bolje svima.
Ja sam gradonačelnik hrvatske metropole Zagreba. To je druga izvršna politička funkcija u Hrvatskoj. Sigurno da je to odgovorna funkcija ali kad čovjek to voli, kad radi i osjeća i nađe tim ljudi koji to zanju, koji žive svaki dan s problemima građana onda ništa nije teško. A dok ljudi daju povjerenje do tada ću i raditi taj posao koji izuzetno volim. Zagreb je bio i prije 1. srpnja 2013. europska metropola. On je to i danas i bit će svakog dana sve više. U Zagrebu se nije ništa posebno promjenilo. Zagreb je tamo gdje je, Zagreb je imao europske standarde i prije 1. srpnja 2013, ali možemo i mi još bolje i više. Možemo učiti i raditi od najboljih ali mi smo već skoro došli u tu razinu najboljih u Europi. Ali imamo još puno, puno posla obaviti. Da svjedočimo još bolje, još više i odgovornije, da bi ljudi bolje živjeli. Ja mislim da mi nismo 50% iskoristili potencijala Hrvatske u Hrvatskoj a isto od preko 2/3 od naših ljudi vani.
Za to snosi odgovornost uvijek vlast u Republici Hrvatskoj. Ja se nadam da će konačno doći do vlasi u RH koja će znati značajnije iskoristititi potencijale kako u zemlji tako i van Hrvatske“. O avetima prošlostima govorio je sa se u mrtvog konja ne treba pucati, treba se okrenuti budućnosti. A to sve što se danas događa u Hrvatskoj je bijeg od surove stvarnosti od krize, recesije, teškoće življenja.
Treba se okrenuti budućnosti, gospodarskom prosperitetu Hrvatske, ljudskim potencijalima i hrvatskom napretku a što manje se okretati avetima prošlosti. Ja se nadam da će to uskoro biti praksa u Hrvatskoj. Tako je razmišljao Milan Bandić do zadnjeg dana svoga života.
Milan Bandić u Berlinu je potpisao pismo namjere o suradnji Grada Zagreba i Berlina
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izrazio je zadovoljstvo što je zajedno sa svojim berlinskim kolegom, bivšim gradonačelnikom Berlina Klausom Wowereitom, potpisao i pismo namjere o prijateljskoj suradnji Berlina i Zagreba. “Neka živi prijateljstvo dvije europske metropole”, kazao je Bandić. Berlinski gradonačelnik Wowereit tada je poručio da Berlin i Zagreb, dva grada moraju učiti jedan od drugoga, te da imaju obvezu razmjenjivati znanja i ideje. “Zagreb je prava prilika za to”, kazao je tada Wowereit.
Pismo namjere o suradnji Grada Zagreba i Berlina ima sljedeći sadržaj. – Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske i Berlin, glavni grad Savezne Republike Njemačke, europske su metropole i središta dinamičnoga i inovativnoga razvoja.
S ciljem razvoja i jačanja odnosa između dviju zemalja i njihovih glavnih gradova, a na korist građankama i građanima i upravljanja tim gradovima, Zagreb i Berlin utvrdit će konkretne projekte u kojima bi trebalo uspostaviti suradnju u korist obiju strana, u sljedećim područjima od zajedničkog interesa: – suradnja u programima i projektima Europske unije koji se financiraju iz fondova EU-a; – strategija razvoja grada, posebno u vezi s temama: urbanistički razvoj, prometna i tehnička infrastruktura te postupanje s kulturnim nasljeđem; – zaštita okoliša posebno u vezi s temama zaštita klime, održivo upravljanje energijom, energetska učinkovitost, smanjenje buke i svjetlosnog onečišćenja, te gospodarenje otpadom i vodama; – suvremeni administrativni menadžment – obrazovanje; – kultura; – turizam.
Zadaću utvrđaivanja projekata i razradu aktivnosti potrebnih za uspostavu suradnje preuzimaju nadležne uprave tih dvaju gradova, a koordinaciju će vršiti Ured gradonačelnika Grada Zagreba i Ured Senata Savezne zemlje Berlin. Sastavljeno u Berlinu, 26.studenog 2012. Na hrvatskom i njemačkom jeziku.Milan Bandić gradonačelnik Zagreba. Klaus Wowereit grdonačelnik Berlina… Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iznenada je u nedjelju rano ujutro preminuo u 66. godini života od posljedica srčanog udara.
O detaljima, terminu pogreba, održavanju komemorativnog skupa, kao i ostalim informacijama, javnost će biti obaviještena naknadno.
“Živio je za svoj grad, za Zagrepčanke i Zagrepčane koji su mu u svemu što je radio bili na prvom mjestu, za posao koji je s ljubavlju i energijom, unoseći cijeloga sebe – bez ostatka obavljao 21 godinu”.
Milan Bandić rođen je 22. studenoga 1955. u zaseoku Bandića Brig, Cerov Dolac, Donji Mamići, općina Grude u Bosni i Hercegovini, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a godine 2000. upisao poslijediplomski studij na tom fakultetu.
Od 1980. do 1983. radio je u tvornici Ledo, a od 1983. do 1990. bio je zaposlen u Općini Pešćenica.
Bio je oženjen i imao jednu kćer.
Politička karijera
Od 1995. do 2000. bio je vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, od 2000. zastupnik u Zastupničkom domu hrvatskog Sabora, potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Godine 2000. u trećem mandatu izabran je za vijećnika Skupštine Grada Zagreba, a 31.svibnja te godine na sjednici Skupštine Grada Zagreba izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Na tu dužnost stupio je 2. lipnja 2000. godine te je ponovno izabran izabran 20. lipnja 2001. godine.
U travnju 2002. izabran je za zamjenika gradonačelnice Grada Zagreba.
Po treći puta je postao zagrebački gradonačelnik u lipnju 2005. godine, a 31. svibnja 2009. na neposrednim izborima izabran je po četvrti put za gradonačelnika. U lipnju 2013. na neposrednim izborima (drugi krug) kao neovisni kandidat (kandidat grupe birača), po peti puta izabran je za gradonačelnika Zagreba, a njegova lista, pojedinačno gledajući, osvojila najviše mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
U lipnju 2017. je na neposrednim izborima (drugi krug) kao kandidat stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, po šesti puta izabran za gradonačelnika Zagreba, a Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, osvojila je najveći broj mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Milan Bandić je otišao onako kako je želio – kao zagrebački gradonačelnik, sa šest dobivenih izbora tijekom dva desetljeća i izravno sa zagrebačkih ulica, ušavši u povijest kao najdugovječniji zagrebački gradonačelnik i definitivno politički fenomen.
Zagreb ćemo ubuduće promatrati kroz Bandićevu eru i vrijeme nakon njega. Ali teško da ćemo imati gradonačelnika koji se toliko davao za svoj grad i druge, ostavivši svoje zdravlje na zagrebačkom asfaltu i blatnjavima ulicama zagrebačkih kvartova, koje mnogi nisu ni smatrali dijelom metropole.
Pamtit ćemo ga po nevjerojatnoj energiji, otvorenosti i širini (nikad se nije osvećivao čak ni onima koji su mu činili zlo, a kamoli političkim suparnicima). Za njega nije bilo nemogućih projekata… Kao i svi ostali u politici, griješio je, ali iza „bezgrešnih“ obično ne ostaju ostvarenja koja ćemo pamtiti… Počivao u miru!
Milan Bandić bio je najdugovječniji gradonacelnik u Europi. Smrt ga je uklonila s gradonačelničke funkcije, a ne poraz na izborima. Što se tiče posla bio je oštar i britak, ali bio je i ljudina. Uvijek ću s ponosom istaknuti da mi je Milan Bandić bio prijatelj, kao i mnogim Hrvatima u Berlinu. Bio je gost nekoliko Hercegovačkih večeri u Berlinu, gdje je dolazio kao ponosni gradonačelnik zagrebačke metropole. Svi su ga željeli vidjeti, stisnuti mu ruku ili zabilježiti trenutak za uspomenu. Dabas možemo samo zaključiti bio je čovjek koji je uvijek spreman pomoći ljudima, koji je živio za svoj grad. I bez obzira što su ga mnogi oponenti kritizirali, ne može se osporiti da je od Zagreba napravio europsku metropolu, grad koji prednjači u niz kategorija i kojemu danas mnogi zavide…
Prijatelju počivaj u miru i laka ti bila hrvatska zemlja, uz nadu da ćemo se opet negdje vidjeti.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti Berlinski magazin i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Neki su ga voljeli, neki su mu se divili, neki su ga mjerili svojim metrom, ali svi su se slagali da je bio univerzalan, unikatan i čovjek iz naroda, koji se rado odazivao na pozive iseljenih Hrvata od Berlina, Stuttgarta, Frankfurta, pa do mnoštva drugih gradova u Njemačkoj, gdje je pozivan kao gost i uzvanik, te poveznica između iseljene i domovinske Hravtske. 
