Europarlamentarka Željana Zovko u Berlinu razgovarala s Florianom Bilićem zastupnikom hrvatskih korijena u njemačkom Bundestagu
Željana Zovko bosanskohercegovačka i hrvatska političarka, bivša veleposlanica BiH u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji, te zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu iz redova Hrvatske demokratske zajednice (EPP), u Berlinu je razgovarala s Florianom Bilićem (CDU) njemeačkim zastupnikom (hrvatskih korijena podrijetlom iz Bosne i Hercegovine) u novom sazivu Bundestaga. U razgovoru za Berlinski magazin Željana Zovko je komentirala i aktualnu situaciju u BiH i europski put BIH.
VIDEO: Europarlamentarka Željana Zovko u Berlinu razgovarala s Florianom Bilićem zastupnikom hrvatskih korijena u njemačkom Bundestagu
Željana Zovko je naglasila kako je imala izuzetno zadovoljstvo upoznati mladog nejmačkog zastupnika koji je od nedavno dobio prvi mandat u nejmačkom Bundestagu. Zastupnik Florian Bilić je proveo dosta dugačak period svoje mladosti, znači u posjetama svojim baki i dedi, svojim korijenima u BiH.
To je za mene jedno veliko osvježenje da ćemo konačno imati i nekoga tko poznaje stanje na terenu i tko poznaje sve ono što Bosna i Hercegovina ima u svojoj u svojoj baštini, kako kulturnoj baštini tako i u povijesnoj, a to je ono što netko tko ko dođe iz međunarodne zajednice ne može ni razumjeti ni shvatiti, a to je realan život ljudi koji imaju svoju povijest i svoje priče i svoja iskustva i on će biti jedan ključni most u Bundestagu i skupa s novom njemačkom vladom u prepoznavanju i ključnih rješenja za pronalaženje pravog puta Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i znači ravnopravnog položaja svih naroda i građana u BiH.
To je sve ono za što se ja zalažem, za što se hrvatska diplomacija ovdje zalaže. Znači da se čuje jedna istina o onome što je stvarno problem u Bosni i Hercegovini. Kako izaći iz ovog, iz ove teške situacije u kojoj se sama zemlja našla i u kojoj se nalaze Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Šta je aktualni problem po Vama gopođo Zovko?
Aktualni problem je još uvijek nejednako pravan položaj hrvatskog naroda. Znači nedostatak izbornog zakona koji je nasilno promijenjen i koji je doveo u položaj Hrvate znači u Federaciji, doveo ih je da postanu narod drugog reda, u Republici Srpskoj narod trećeg reda, znači Hrvati su u Bosni i Hercegovini ušli kao jednakopravan narod Dejtonsko pariškim mirovnim sporazumom čiju obljetnicu ove godine slavimo, 30 godina.
Hrvati su ušli sa zagarantiranim pravima i u vlasti kako u predsjedništvu, tako na svim razinama vlasti. Međutim, nasilnim izmjenama izbornog zakona i nametanjem amandmana koje su promijenile ustave Hrvati su dovedeni u poziciju jedne manjinske skupine koja je u prijetnji da apsolutno bude obespravljena.
Vidimo da je u vanjskopolitičkom polju, Hrvati su izgubili znači sve svoje predstavnike u predsjedništvu. Po četvrti put imaju nelegitimnog člana predsjedništva i polako Bosna i Hercegovina je postala zemlja slučaj, umjesto zemlja predvodnica.
Znači mi sada, evo prije par dana je u Albaniji, u Tirani održan sastanak europske političke zajednice i Albanija je jedna od kandidata da uđe u europsku uniju do 2030. godine, i o tome se govorilo, a Bosna i Hercegovina je ostalo zemlja slučaj gdje se nasilnim promjenama apsolutno ide na štetu tog teško stečenog harmoničnog odnosa između zajednica.
Ono što za nas jeste ključno je da u ovom trenutku sa novom vlašću i sa dolaskom kancelara Merza se razjasni ova situacija i da se ide na tragu skupa s američkom administracijom iznalaženja rješenja, gdje će Hrvati koje su kamen zaglavni kamen, kako je rekao prije neki dan profesor Barbarić, imala samo konferenciju u Splitu. Znači zaglavni kamen u jednoj kući je ustvari najmanje kamen, ali to je ključni kamen koji održava stabilnost te kuće, jer Bosna i Hercegovina bez Hrvata ne može opstati.
Gospođo Zovko, neki bosanskohercegovački političari imaju tezu da je Bosna i Hercegovina ugrožena sa dvije strane od dvije države, praktično od Republike Srbije i Republike Hrvatske. Kako Vi vidite te izjave?
To su nedobronamjerne izjave. Znači Republika Hrvatska je jedina gurala Bosnu i Hercegovinu k Europskoj uniji i ako je na štetu Bosne i Hercegovine da ide prema Europskoj uniji, onda je to možda jeste na štetu nekih njihovih političkih snova koji vide Bosnu i Hercegovinu u nekom drugom aranžmanu i u nekim drugim, u nekim drugim situacijama gdje su svi ostali bi bili podređeni.
Republika Hrvatska garantira Bosni i Hercegovini da je jedino njena sigurnost, stabilnost i stabilnost njezinih građana i naroda i u okviru Europske unije. Svi oni koji daju suprotne izjave i rade protivno tim planovima imaju problem s Republikom Hrvatskom, znači Republika Hrvatska i radi svoje osobne sigurnosti želi Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji. To je njena namjera. Imamo nažalost te glasove iz političkog Sarajeva koji su dužni možda nekim drugim trećim zemljama, ustvari uticajima nekih trećih zemalja, koji vide kao Bosnu i Hercegovinu slabu, ustvari kao neku infrastrukturu za svoj ulazak i za ometanja sigurnost same Europske unije i te glasove uvijek prepoznajem u tim utjecajima.
Ti su utjecaji dosta štetni, a Europa će znati na njih odgovoriti. Ja sam u Odboru za sigurnost i obranu i mi u ovom trenutku sve ono što činimo, je činimo u cilju sigurnosti i zaštite granica Europske unije. Mi mislimo da u stvari treba se i takve glasove i takve utjecaje koji su nekada u stvari velika propaganda, znači imamo propagandu koja dolazi od strane Rusije, od strane Putinove Rusije koja ide na razbijanje Europske unije.
Razbijanje ustvari našeg jedinstva i otpornosti, ali imamo i od nekih drugih zemalja koji kroz ovakve glasove žele razbiti, znači stabilnost jedne zemlje i žele imati propad u zemlju na granici s europskom unijom.
Iz tjedna u tjedan dosta ste aktivni gospođo Zovko, hrvatska ste političarka u europskom parlamentu. Rođeni ste u Mostaru, ali ste ovo predstavnica Republike Hrvatske i hrvatskog parlamenta. No vaš put i borba za Bosnu i Hercegovinu također za putu u Europsku uniju je također jedna velika podrška europskom putu Bosne i Hercegovine, ali evo, vidimo da vas često ne razumiju. Je li to zbog toga što često reagirate, ili ste Vi baš meta tih napada, medija i ljudi iz sfere utjecaja. Što kažete?
Pa moj prvenstveno, ustvari njihov prvenstveni problem sa mnom je jest zato što ja razumijem sve procese i imam institucionalnu memoriju svih dešavanja što je bilo u Bosni i Hercegovini. Kako sam bila od 99.-te godine u Predsjedništvu, pa sam bila i savjetnica premijera znači predsjednika Vijeća ministara. Bila sam u trenucima kada su Hrvatima i nametali izborni zakon, kada su im nametali i amandmane na Ustav, znači sve ono što sam ja sama na svojoj koži od progona od prijetnji, od tih pritisaka sam vidjela znači od same sebe, pa do ljudi koji s kojima sam svjedočila što se dešavalo.
Sve su to u stvari neka prirodna, kako bi rekla, prirodni tok svega onoga što su oni mislili da neće moći nikada svjedočiti, a to je da Hrvati iz Bosne i Hercegovine imaju svoj glas u europskim institucijama i da će istina uvijek doći na vidjelo i da će taj glas razuma progovoriti, tražiti samo ono što Hrvati su oduvijek željeli, a to je jednakopravnost i jednu stabilnost Bosne i Hercegovine, a zbog toga ja na sve te prijetnje i na sve te nekada i pritiske, a smatram da su, da je prirodno u politici kada jednostavno ne možete ušutiti nešto što je u stvari ono što dolazi iz srca, a to je ono zbog čega sam i ušla u politiku. Tako da nije to, mene to ne opterećuje.
Imate veliku diplomatsku karijeru iza Vas, bili ste veleposlanica u nekoliko zemalja?
Ja sam, evo ove godine slavimo i upis Starog mosta na listu svjetske baštine 20 godina. Ja sam najviše ponosna na to što sam upisala Stari most u Mostaru i mojoj pokojnoj mami kad sam javila da sam upisala most kao simbol pomirenja, uprkos svim onima koji nisu željeli da to bude upisano, znači i u međunarodnoj diplomaciji a i nekim lokalnim akterima u Mostaru, poput onih koji me i sada prozivaju.
Znači sama ta je epizoda mi je pokazalo koliko nekada sile zla djeluju protiv sila mira i zbog toga sam i inicirala i izvješće koje je u prošlom mandatu usvojeno velikom većinom o preventivnoj diplomaciji jer smatram da je moja dužnost i kao bivša diplomatkinja i kao nekoga koji je djelovao u zemlji koja je prošla jedan teški sukob i rat i gdje se mir teško stečen gradio dugo godina, da moramo djelovati preventivno i da je to ključ i ključ mog političkog djelovanja je ta preventivna diplomacija, da objasnim što je dole točno problem i da ustvari stvorim uvjete da se dođe do jednog pravednog rješenja i mislim da se na takav način može napraviti jedan pravedan i dugo dugogodišnji mir, jer bez razgovora, bez istine, bez ustvari prostora svima da nađu sebe u tom rješenju nema mira, nema stabilnosti i mislim da je sve uzalud.
Niko nikome ne može nametati nikakvo rješenje, ni način življenja, to smo naučili od djetinjstva. Znači moramo dopustiti jednu zrelost i jedan prostor za dijalog a to je ono što je u stvari i osnova mog političkog djelovanja.
Vidimo kad spominjete Mostar da tim putem grad vodi i gradonačelnik Mario Kordić. Evo stižu mu pohvale sa mnogih političkih polja, zasigurno jedan europski put Mostara.
Pa Mostar je izuzetan primjer, evo ja kažem imamo i jednog izvanrednog gradonačelnika imamo grad koji se gradi, grad koji je poželjan za život, gdje turizam je sve više i više u stvari ističe i ljepote samog grada Mostara i ta turistička industrija i ustvari čitava industrija koja se dole razvija pokazuje da je zaleđe i same Dalmacije u biti Mostar koji je sveučilišni grad koji je grad koji privlači mlade sa obadvije strane granice, znači grad poželjan življenja. I ja bih dala sve pohvale Mariju Kordiću koji se pokazao u drugom mandatu, da je izvanredan gradonačelnik i da zavređuje ustvari titulu tog najljepšeg grada u Bosni i Hercegovini.
Vraćamo se u Vaše sjedište u Brüsel gospođo Zovko, kako gledaju Vaše briselske kolege i što im vi govorite. Razumiju li oni aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini koja je bila do neke mjere i uzavrela ovih dana?
Pa imali smo upravo protekli tjedan na svjedočenje predsjednice Vijeća ministara gđo Borjane Krišto o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i visokog predstavnika gospodina Schmidta i zaključak isto kolega koji su bili tu na saslušanju je da se mora ići na tragu donošenja pravednog rješenja i za izborni zakon, da se mora izaći na jedan miran način iz ove situacije napete političke u kojoj se Bosna i Hercegovina našla u proteklom periodu i da se Bosni i Hercegovini mora nastaviti pomagati kako bi otvorila što prije pregovore i kako bi konačno počela koristiti europska sredstva.
Ja sam je izvjestiteljica za IPA III fondove. Znači to su veliki fondovi za razvoj i za jačanje administrativnih kapaciteta i za pristupanje Europskoj uniji, a mi znamo da Bosna i Hercegovina još uvijek ne koristi 1 milijardu eura koje je odobrena isto planom rasta, zbog toga što se našla u jednoj vrlo teškoj političkoj situaciji iz koje se mora izaći samo dijalogom, tako da Bosna i Hercegovina jeste kontinuirano tema.
Tema koju nameće i predsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Plenković na svim forumima i koja je tema i znači koji otvara i na Vijeću. Mi smo imali predsjednika vijeća Kostu koji je boravio u posjeti Sarajevu koji je tražio i sada da povjerenica za proširenje Marta Kos što prije dođe u Bosnu i Hercegovinu i upozna se sa situacijom.
Znači Bosna i Hercegovina i ne smije ostati van briselske agende i ona zahvaljujući Hrvatima i zahvaljujući Hrvatskoj diplomaciji i nama Hrvatima u europskom parlamentu je stalno visoko na agendi mi je ne dopuštamo da bude, da bude zaboravljena i da bude gurnuta negdje u zapećak, jer znamo ako se o tome ne razgovara, da u stvari situacija može nekada doći u neke krizna područja, gdje se onda traži neka druga rješenja koja bi bila pogubna za samu Bosnu i Hercegovinu, jer nikakva nametanja nikakve krizne situacije ne mogu pomoći rješenju situacije.
