Književno glazbena večer u velepslanstvu RH u Berlinu – Tko je bio Marulić Marko, zvan Marul?
U čast Marka Marulića u veleposlanstvu RH u Berlinu priređena je književno glazbena večer u čast hrvatskog književnika i kršćanskog humanista, oca hrvatske književnosti.
Književno-glazbena večer u čast Marka Marulića održana je u organizaciji: Hrvatska nastava Berlin, Hrvatski glas Berlin, HKD V.F. Mažuranić a nastupili su i pjevačka skupina Hrvatske zajednice Berlin i operna diva Evelin Novak.
Večer je započela uvodnim riječima Stjepana Škorića, predsjednik HKD V.F. Mažuranić, najstarijeg hrvatskogkulturnog društva u Berlinu, koji je pozdravljajući nazočne naglasio kako se večeras okupljamo kako bi proslavili 500. obljetnicu smrti našeg najvećeg pisca, pjesnika, koji je postavio temelje hrvatske književnosti Marka Marulića, koji je rođen 1450. a preminuo 1524. godine.
Potom je nazočne pozdravila koordinatorica Hrvatske nastave Berlin učiteljica Tamara Janković, u svoje ime i kolege učitelja Jasmina Hutinovića. Zaželjela je svima nazočnima dobrodošlicu, te zahvalila učenicima na sudjelovanju na ovoj večeri. Potom je nazočne pozdravila Sonja Breljak, novinarka i urednica Hrvatskoga glasa Berlin.
Naglasila je kako su prigodan program posvećen Marulu već imala naša udruženja u Beču, Essenu i Düsseldorfu. Zahvalni smo i našem veleposlanstvu za spremno i susretljvo ustupljen prostor i vrijeme.
(VIDEO) Književno glazbena večer u velepslanstvu RH u Berlinu
Potom je nazočne pozdravio Gordan Bakota, veleposlanik Republike Hrvatske u SR Njemačkoj.
Naglasio je kako je prekrasno vidjeti veliki broj nazočnih Hrvatica i Hrvata, naših građana, pogotovo mladih ljudi i to sve u organizaciji tri hrvatske udruge i institucija iz različitih dijelova Berlina.
Odaslao je veliku zahvalu organizatorima i zahvalio se svima skupa, pozdravljajući župnika HKM Berlin fra Zvonka Tolića i svećenika Dejana Međugorca.
Nakon pozdrava veleposlanika Gordana Bakote nastupila je Marta Batinić-Petrović, članica Hrvatske zajednice iz Berlina, koja je otpjevala pjesmu s otoka Mljeta “Sivi sokol k vili doletio”.
Što je to učinio Marko Marulić da bi bio zvan ocem hrvatske književnosti. O tome su nazočni slušali u nastavku večeri kroz razmatranja i izlaganja o liku i dijelu Marka Marulića, na što su odgovore dali kordinatorica Tamara Janković i Stjepan Škorić predsjednik HKD VF Mažuranić iz Berlina.
Marko Marulić, rođen 1450. u Splitu, otac je hrvatske književnosti i jedan od najvažnijih europskih renesansnih pisaca. Pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom, a njegovo stvaralaštvo obuhvaća moralne, religijske i društvene teme. Prvi je poznati autor koji je upotrijebio riječ psihologija, što pokazuje njegovu otvorenost za istraživanje ljudske duše. Zahvaljujući njegovom prijatelju Frani Božićeviću, znamo mnogo detalja o Marulićevu životu, a Božićević ga opisuje kao plemenitog i visokomoralnog čovjeka s dubokim religijskim uvjerenjima.
Jedno od Marulićevih najpoznatijih djela je Institucija, zbirka moralnih pripovijesti nadahnutih Biblijom. Djelo je postiglo ogroman uspjeh u Europi, a neki izvori govore da je doseglo čak i Japan. Svećenici su Instituciju koristili kao inspiraciju za propovijedi jer su u njoj nalazili kratke poučne priče o važnim moralnim pitanjima. No, Institucija je izazvala i kontroverze jer je Marulić tvrdio da je laganje dopušteno u rijetkim situacijama kada bi istina mogla donijeti veće zlo. Zbog ovog stava, djelo je jednom spaljeno u Italiji, a neka su izdanja imala stranice zacrnjene.
Njegovo djelo Evanđelistar, koje se bavi kršćanskim vrijednostima vjere, nade i ljubavi, privuklo je pozornost engleskog kralja Henrika VIII. Kralj je u svom primjerku ostavio više od 400 bilješki i podvlačenja, što pokazuje da su Marulićeve ideje bile relevantne intelektualnoj eliti tog doba. Henrik je djelo proučavao u potrazi za smjernicama o moralnim pitanjima, osobito vezanim uz brak i vjeru, što svjedoči o Marulićevu utjecaju i izvan Hrvatske.
Davidijada, Marulićev ambiciozni ep na latinskom jeziku, jedno je od njegovih najvažnijih djela. S više od 6500 heksametara, Davidijada prikazuje biblijskog kralja Davida, kojeg Marulić simbolički povezuje s Kristom, a sadrži duboke psihološke prikaze ljudskih emocija poput ljubomore, bijesa i unutarnjih borbi. Djelo je visoko cijenjeno zbog svoje literarne virtuoznosti i alegorijske strukture. Iako Davidijada nije objavljena za njegova života, kasniji su je čitatelji prepoznali kao rijetku kombinaciju pjesničkog umijeća i kršćanske simbolike.
Najpoznatije Marulićevo djelo na hrvatskom jeziku, Judita, prva je epska pjesma na hrvatskom jeziku, napisana na čakavici. Judita govori o hrabroj ženi koja spašava svoj narod ubivši vojskovođu Holoferna. Ova heroina postaje simbol hrabrosti i odlučnosti, a njezina priča nadilazi povijesni kontekst, pružajući univerzalnu poruku o odgovornosti i snazi pojedinca. Djelo je i danas inspirativno i pokazuje Marulićevu vještinu prikazivanja unutarnjih borbi, ali i njegove literarne kvalitete.
Što Marulić znači nama danas? Kroz svoja djela, Marulić nam i danas pruža univerzalne poruke o etici, hrabrosti i odgovornosti. Judita nas podsjeća na snagu pojedinca u teškim vremenima, dok Institucija i Evanđelistar naglašavaju važnost etičkog promišljanja. Marulićeva ostavština nadilazi povijesni kontekst i inspirira današnje čitatelje, pozivajući na razmišljanje o pravdi, odgovornosti i duhovnim vrijednostima. Kao pionir hrvatske književnosti, Marulić je ostavio djela koja su i dalje aktualna, potvrđujući važnost humanističkih vrijednosti u suvremenom svijetu.
U glazbenom dijelu večeri najvaljena je Pjevačku skupinu Hrvatske zajednice Berlin koja je nastupila s pjesmom “Zbogon dragi pratila te sriča”, u sastavu Karmen Meić, Nada Zovko, Lili Vlahov, Marta Batinić-Petrović i Sonja Breljak.
Potom je Marta Batinić-Petrović najavila čitanje stihova iz knjige “Marul i Judita – Priča glasovita” autorice Arijane Grgičević, koje su čitali učenici Hrvatske nastave Berlin: Lucija Staniša Čehulić, Lovro Nimac, Oskar Leonard Hansky, Emma Kovač i Bianka Galić, te učiteljica Tamare Janković, Stjepana Škorića i Sonja Breljak.
Odličan nastup imala je i sopranistica Evelin Novak, koja je otpjevala pjesmu “Daleko me biser more”, ariju iz “Male Floramye Ive Tijardovića.
Na kraju večeri Stjepan Škorić nazočne je pozvao na druženje uz koju čašicu i zalogaj koji je za ovu večer priredio i sponzorirao restoran Marjan Grill, te zahvalio vlasnicima obitelji Vujčić, Milki i Petru Vujčiću.
