Hrvatska i Bosna i Hercegovina na 9. Dunavskom salonu 2024. u Berlinu
U sklopu najvećeg turističkog svjetskog sajma turizma ITB 2024. u Berlinu je održan 9. Dunavski salon, na kojem su se između ostalih država predstavile Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
9. Dunavski salon održan je u u pokrajinskom predstavništvu savezne njemačke države Baden-Württemberg, na berlinskoj adresi Tiergartenstrasse 15, 10785 Berlin.
Uz nazočnost oko 400 uzvanika iz javnog, društvenog, političkog i gospodarskog života, kako grada Berlina tako i SR Njemačke i ove godine predstavljene su posebno i zemlje „Podunavlja“ među kojima su svoju turističku, gastonomsku i vinsku ponudu prezentirale i Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
Ovogodišnji susret samo je jedan u nizu koji se tradicionalno održava svake godine tijekom ITB u Berlinu a služi turističkoj razmjeni između podunavskih zemalja.
U uvodnom dijelu 9. Dunavskog salona 2024. u Berlinu nazočne je pozdravio domaćina: Florian Hassler, državni tajnik u Državnom ministarstvu, predstavnik pokrajine Baden-Württemberg pri EU i posebni izaslanik za EU strategiju za Dunavsku regiju.
Nakon uvodne riječi dr. Kai-Olaf Lang iz Zaklada za znanost i politiku, održana je panel diskusija pod moderiranjem gđe. Marieluise Beck iz Centra za liberalnu modernost.
Povodom Međunarodne turističke burze ITB 2024., po deveti put održan je “Donausalon” Dunavski salon.
Ove godine na aktualnu temu “Oblikovanje budućnosti dunavske regije: Zašto je proširenje EU važno za EU”.
Sudjelovanje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na Dunavskom salonu predstavlja tradiciju nastavka produbljenja privredne, kulturne, turističke, gospodarske i naučna suradnja, kao i nastavak dobrih međuljudskih kontakata i razmjene među zemljama Podunavskog regiona, gdje Njemačka u suradnji s RH i BiH te ostalim podunavskim zemljama, ima istaknutu i važnu ulogu.
U prostorijama predstavništva njemačke savezne države Baden-Württemberg u Berlinu među uzvanicima nazočili su i veleposlanici RH i BiH u SR Njemačkoj, Gordan Bakota i Damir Arnaut, s brojnim vrijednim djelatnicima veleposlanstava, koji su prezentirali dvije države.
Na 9. Dunavskom salonu u Berlinu nazočili su i prvi čovjek Hrvatskog turizma u SR Njemačkoj Romeo Draghicchio direktor predstavništva HTZ u SR Njemačkoj, te Miodrag Lončarević direktor Turističke organizacije, BiH entiteta, Republike Srpske.
Ovogodišnji 9. Dunavski salon održan je s ciljem predstavljanja zemalja Dunavskog regiona i jačanja saradnje u oblasti privrede, turizma, obrazovanja i kulture.
Predstavništvo Savezne njemačke pokrajine Baden-Württemberg u Berlinu devet godina u nizu organizira turističko-privrednu manifestaciju „Dunavski salon, za vrijeme održavanja najvećeg svjetskog turističkog sajma ITB u Berlinu.
Na ovoj jednodnevnoj manifestaciji i ove godine sudjelovale su neke od zemalja zemlјe podunavskog sliva kojeg sačinjavaju zemlje: Nјemačka, Austrija, Mađarska, Rumunija, Ukrajina, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Herecegovina.
Cilј susreta je predstavlјanje zemalјa Dunavskog regiona, njihovih turističkih znamenitosti i potencijala, te zalaganje za jačanje saradnje u oblasti privrede, turizma, obrazovanja i kulture.
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Dunav izvire u Schwarzwaldu šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke, spajanjem rječica Brigacha i Brega, u mjestu Donaueschingenu.
Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2857 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz deset država ili čini njihovu granicu, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska, Moldavija i Ukrajina.
Hrvatska ima 137 kilometara udjela u Dunavu. Rijeka u Hrvatsku ulazi u Batini koja se nalazi na granici Hrvatske s Mađarskom i Srbijom i završava blizu Iloka.
Rijeka Dunav jednim dijelom služi kao prirodna granica između Hrvatske i Srbije. Najveći i najvažniji hrvatski grad na obali Dunava je Vukovar.
