2000. - 2024.
Najstariji mjesečnik u Njemačkoj
24 godine s Vama!

2000. - 2024.

Najstariji mjesečnik u Njemačkoj
24 godine s Vama!

(VIDEO-FOTO) Berlin: Prijem nadbiskupa Nikole Eterovića povodom 11 godina pontifikata pape Franje

Datum:

(VIDEO-FOTO) Berlin: Prijem nadbiskupa Nikole Eterovića povodom 11 godina pontifikata pape Franje. U nuncijaturi apostolskog nuncija u SR Njemačkoj u Brlinu, hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, papin veleposlanik u Njemačkoj, priredio je svečani prijam povodom 11 godina od početka pontifikata pape Franje.

Nikola Eterović hrvatski nadbiskup koji je od 21. rujna 2013. apostolski nuncij u Njemačkoj, priredio je prijam u prostorijama nuncijature u Berlinu gdje se odazvalo oko 300 uzvanika, koje je u pozdravnom govoru pozdravio kao papin veleposlanik u SR Njemačkoj.

Prijemu se odazvalo oko 300 uzvanika, među kojima su bili predstavnici Katoličke crkve u Berlinu i Njemačkoj, vjerski poglavari i predstavnici, te veleposlanici i predstavnici diplomatskog kora, političkih i društvenih organizacija te brojni uzvanici iz Berlina i Njemačke, među kojima su nazočili i hrvatski predstavnici, hrvatski velepolsanik u SR Njemačkoj Gordan Bakota, Marica Jukić, opunomoćena ministrica veleposlanstva RH u SR Nejmačkoj, vojni ataše brigadir Zdravko Barbarić, te Zoran Andročec, predsjednik udruženja hrvatskih tvrtki u Njemačkoj INGRA DET.
(VIDEO) Berlin: Prijem nadbiskupa Nikole Eterovića povodom 11 godina pontifikata pape Franje

Govor Nadbiskupa Dr. Nikola Eterović, Apostolskog nuncija u SR Njemačkoj na prijemu povodom jedanaeste godišnjice početak pontifikata Svetog Oca Franje.

Nadbiskup Eterović govor je održao u Berlinu u prostorijama Apostolske nuncijature, 13. ožujka 2024.

Ekselencije, poštovane dame i gospodo, draga braćo i sestre!

“Postoji riječ koja na poseban način odjekuje na dva najvažnija kršćanska blagdana. Čujemo je u pjesmi anđela koji noću navješćuju rođenje Spasitelja, a čujemo je i iz usta uskrslog Isusa: to je riječ “mir”. To je, prije svega, Božji dar. On je taj koji nam ostavlja svoj mir (usp. Iv 14,27); ali u isto vrijeme to je i naša odgovornost: “Blago onima koji tvore mir” (Mt 5,9).

Raditi za mir. Riječ koja je tako krhka, a u isto vrijeme tako zahtjevna i značajna. Njoj bih želio posvetiti naše današnje promišljanje, u trenutku povijesti u kojem je sve više ugrožena, oslabljena i u nekim slučajevima izgubljena.
(VIDEO) Berlin: Govor nadbiskupa Nikole Eterovića povodom 11 godina pontifikata pape Franje

Naposljetku, misija je Svete Stolice biti proročki glas unutar međunarodne zajednice i pozivati se na savjest.” Ovo je papa Franjo poručio članovima diplomatskog zbora pri Svetoj Stolici 8. siječnja 2024. godine. Mir je stoga dar Božji, ali i zadaća povjerena svim ljudima dobre volje. Nažalost, čini se da su u današnjem svijetu ratni huškači, pozivi na oružje i upotrebu sile glasniji od poziva na mir, razoružanje i dijalog.

Papa Franjo i Sveta Stolica ne popuštaju ratnom mentalitetu i ne prestaju naviještati evanđelje mira “bilo zgodno ili nezgodno” (2 Tim 4,2). Usprkos tolikom nasilju, brojnim sukobima i ratovima diljem svijeta, papa Franjo već jedanaest godina promiče mir, uključujući i kroz djelovanje Svete Stolice, u poštivanju ljudskih prava i prava naroda u kontekstu međunarodnog prava.
(FOTO GALERIJA) Berlin: Prijem nadbiskupa Nikole Eterovića povodom 11 godina pontifikata pape Franje

Nažalost, broj vojnih sukoba dokazuje da je papa Franjo bio u pravu kada kaže: “Svijet je zahvaćen sve većim brojem sukoba, koji polako pretvaraju ono što sam više puta nazvao ‘treći svjetski rat u komadima’ u pravi globalni sukob.”.

Sada bismo mogli govoriti o svjetskoj karti sukoba. Neki, poput onih u Ukrajini i na Bliskom istoku, privlače veću pozornost, dok su drugi, nažalost, manje zanimljivi globalnim komunikacijama.
Na tragu misli pape Franje, želio bih spomenuti sljedeće i spomenuti neke sukobe na pojedinim kontinentima.

AZIJA. Osim situacije na Bliskom istoku, važno je zapamtiti onu između Armenije i Azerbajdžana. Papa je izrazio zabrinutost “zbog napete situacije na Južnom Kavkazu između Armenije i Azerbajdžana.” Poziva “strane na potpisivanje mirovnog sporazuma. Hitno je potrebno pronaći rješenje za dramatičnu humanitarnu situaciju stanovnika ovog kraja, omogućiti prognanicima legalan i siguran povratak u svoje domove te poštivanje bogomolja različitih vjerskih zajednica koje se nalaze tamo. Takvi koraci mogli bi pomoći u stvaranju klime povjerenja između dviju zemalja s ciljem postizanja dugo očekivanog mira”.

S obzirom na azijski kontinent, papa Franjo također skreće pozornost na Mijanmar i traži da se “učine svi napori kako bi se ovom teritoriju dala nada i osigurala dostojanstvena budućnost za mlade naraštaje, ne zaboravljajući hitnu humanitarnu situaciju.” koju Rohingya su još uvijek pogođeni”.

AFRIKA. Prije svega, Sveti Otac Franjo ističe „patnju milijuna ljudi koji pate od višestrukih humanitarnih kriza s kojima se suočavaju razne podsaharske zemlje. One su uzrokovane međunarodnim terorizmom, složenim društveno-političkim problemima i razornim učincima izazvanim klimatskim promjenama, uz posljedice vojnih udara u nekim zemljama i određenih izbornih procesa koje karakteriziraju korupcija, zastrašivanje i nasilje”.

Nakon toga ponavlja svoj poziv „na ozbiljno zalaganje svih strana uključenih u provedbu Sporazuma iz Pretorije iz studenog 2022., kojim su okončane borbe u Tigrayu, te također u potrazi za mirnim rješenjima za napetosti i nasilje u Etiopiji i za dijalog. , mir i stabilnost između zemalja na Rogu Afrike”.

Papa ne propušta podsjetiti na “dramatične događaje u Sudanu, iz kojeg nakon višemjesečnog građanskog rata, nažalost, još uvijek nema izlaza, kao i na situaciju prognanika u Kamerunu, Mozambiku, Demokratskoj Republici Kongo i Juž. Sudan”.

AMERIKA. S obzirom na ovaj kontinent, papa Franjo primjećuje: “Iako u Americi nema otvorenih ratova, postoje jake napetosti između nekih zemalja, primjerice između Venezuele i Gvajane, dok u drugim zemljama, poput Perua, uočavamo polarizaciju koja … ugrožava društveni mir i slabi demokratske institucije”.

Papa posebno skreće pozornost na Nikaragvu, zemlju čije je stanje razlog za zabrinutost jer postoji „dugotrajna kriza s bolnim posljedicama za cijelo nikaragvansko društvo, a posebno za Katoličku crkvu. “Sveta Stolica i dalje poziva na diplomatski dijalog pun poštovanja za dobrobit katolika i cjelokupnog stanovništva”.

DVIJE SU SITUACIJE OD POSEBNOG ZNAČAJA ZA SVETU STOLICU:

EUROPA. Posebno je rat u Ukrajini razlog za zabrinutost. Papa Franjo je rekao: “Nažalost, nakon gotovo dvije godine velikog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine, željeni mir još uvijek nije pronašao put do umova i srca, unatoč brojnim žrtvama i golemim razaranjima. „Sukob koji se sve više ukorijenjuje na štetu milijuna ljudi ne može se nastaviti; ova se tragedija mora okončati pregovorima, u skladu s međunarodnim pravom“.

BLISKI ISTOK. Zabrinutost Svete Stolice odnosi se, dakle, na Bliski istok. Sveta Stolica osudila je stravične napade na civilno stanovništvo u Izraelu 7. listopada 2023. nakon kojih je uslijedio oštar vojni odgovor Izraela. Papa Franjo je rekao: “Ne mogu a da još jednom ne izrazim zabrinutost zbog onoga što se događa u Palestini i Izraelu.

Svi smo bili šokirani terorističkim napadom na narod Izraela 7. listopada u kojem je toliko nedužnih ljudi okrutno ozlijeđeno, zlostavljano i ubijeno, a mnogi su uzeti kao taoci. Ponavljam svoju osudu ove akcije i svih oblika terorizma i ekstremizma: ona ne rješava probleme među narodima, već ih pogoršava, uzrokujući patnju posvuda. “Zapravo, ovo je izazvalo snažan vojni odgovor Izraela u Pojasu Gaze, što je rezultiralo smrću desetaka tisuća Palestinaca, uglavnom civila, uključujući mnogu djecu, tinejdžere i mlade ljude, te stvorilo izuzetno ozbiljnu humanitarnu situaciju uz nezamislivu patnju”.

Priznajući Državi Izrael pravo na samoobranu, Sveta Stolica poziva dvije strane na umjerenost i prije svega na mir, pri čemu bi hitno oslobađanje talaca i humanitarna pomoć iscrpljenom stanovništvu mogli pomoći dogovoriti prekid vatre. Imajući to na umu, papa Franjo je rekao: “Ponavljam svoj apel svim uključenim stranama za prekid vatre na svim frontama, uključujući u Libanonu, i za hitno oslobađanje svih talaca u Gazi.
Pozivam na pružanje humanitarne pomoći palestinskom stanovništvu i da se bolnicama, školama i vjerskim mjestima pruži sva potrebna zaštita”.

Papa Franjo predlaže rješavanje sukoba dijalogom i poštivanjem međunarodnog prava. Nastavlja: “Nadam se da će međunarodna zajednica odlučno nastaviti s dvodržavnim rješenjem, izraelskom i palestinskom državom, kao i međunarodno zajamčenim posebnim statusom za grad Jeruzalem, kako bi Izraelci i Palestinci konačno mogli živjeti u miru. i sigurnost”.

Takvo mirovno rješenje neizbježno bi imalo pozitivan učinak na cijelu regiju Bliskog istoka. Papa je nastavio: Papa Franjo kaže: „Sadašnji sukob u Gazi vodi daljnjoj destabilizaciji krhke i napete regije. Posebno ne treba zaboraviti sirijski narod koji živi u ekonomski i politički nestabilnoj situaciji, pogoršanoj potresom u veljači 2023. godine. Međunarodna zajednica trebala bi potaknuti uključene strane na konstruktivan i ozbiljan dijalog i traženje novih rješenja kako sirijski narod više ne bi morao patiti pod međunarodnim sankcijama. “Također izražavam svoje suosjećanje s milijunima sirijskih izbjeglica koji su još uvijek u susjednim zemljama kao što su Jordan i Libanon”.

Osim velikih materijalnih razaranja, ratovi uzrokuju prvenstveno ljudske žrtve. Ne smije se zaboraviti da se iza ove geografije nasilja “kriju prije svega milijuni ljudi – muškaraca, žena, očeva, majki, djece – čija su nam lica uglavnom nepoznata i koje često zaboravljamo”.

Također je bitno naglasiti da se međunarodno humanitarno pravo mora poštivati iu vrijeme rata. “Tamo gdje se čini da se razlika između vojnih i civilnih ciljeva više ne poštuje, nema sukoba koji ne završava neselektivno pogađajući civilno stanovništvo na ovaj ili onaj način.

Događaji u Ukrajini i Gazi jasan su dokaz za to. Ne smijemo zaboraviti da su teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ratni zločini i da ih nije dovoljno otkriti, već ih je potrebno spriječiti. Međunarodna zajednica stoga mora učiniti više na zaštiti i provedbi međunarodnog humanitarnog prava, jer je to jedini način zaštite ljudskog dostojanstva u situacijama oružanog sukoba”.

Kao što je to već učinio papa Franjo, slijedeći put svojih prethodnika, 266. rimski biskup se osobno i sa Svetom Stolicom zalaže za naviještanje visoke vrijednosti mira, osobito odgojem i osposobljavanjem za mir vjernika, kao i za promicanje globalnih mirovnih napora.

Podsjeća da postoje prokušani instrumenti za rješavanje prijepora među državama i očuvanje mira, što znači poštivanje međunarodnog prava u dobroj vjeri, na što podsjeća Papa. Sveta Stolica ostaje na raspolaganju djelovati kao posrednik za olakšavanje dijaloga ako to žele strane u sukobu.

Što se tiče odnosa između Ukrajine i Ruske Federacije, postoje pozitivni znakovi kroz napore Svete Stolice kroz razmjenu ratnih zarobljenika i povratak neke ukrajinske djece dovedene u Rusiju njihovim roditeljima. dao pozitivan predznak.

Suočena s golemim duhovnim i materijalnim potrebama, Sveta Stolica daje sve od sebe, osobito osobnim angažmanom i strukturama mjesne Katoličke Crkve, kada je u pitanju pružanje duhovne pomoći potrebitima ili raspodjela humanitarne pomoći, posebno za dobrobit slabih i osobito potrebitih ljudi.

Ekselencije, dragi prijatelji, hvala vam što ste došli na ovaj prijem u čast pape Franje. Zahvalimo dobrom i milosrdnom Bogu za jedanaestu obljetnicu njegove plodne papinske službe i zazovimo puninu Božjeg blagoslova na početku njegove dvanaeste godine službe pastira sveopće Crkve, kako bi mogao nastaviti s novim dinamizam njegovo važno poslanje u Crkvi i svijetu.

U duhu Evanđelja i po uzoru na papu Franju, svi mi ovdje želimo sve više raditi na promicanju mira na svim razinama u okviru svojih mogućnosti i naše odgovornosti.
Podignite čašu sa mnom i nazdravimo za dobrobit pape Franje i poželimo mu još mnogo godina.

Nadbiskup Eterović pozdravni je govor završio zdravicom u čast pape Franje i njegove službe kao Petrova naslijednika, latinskim riječima Ad multos annos. (Bog ga poživio).

Papa Franjo rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu. 266. je poglavar katoličke Crkve. Za papu je izabran 13. ožujka 2013. godine, kao nasljednik Benedikta XVI. Papa Franjo je prvi papa Isusovac i prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i južne hemisfere, te prvi papa ne europljanin nakon 1272. godine od Grgura III.

Hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, velepsolanik pape Franje u SR Nejmačkoj rođen je u Pučišća na otoku Braču 20. 1951. Od 21. rujna 2013. apostolski je nuncij u Njemačkoj koja mu je druga destinacija u diplomaciji nakon Ukrajine, gdje ga je Apostolskim nuncijem u Ukrajini imenovao papa Ivan Pavao II. godine 1999., kada postaje naslovni nadbiskup drevne Siscije.

Nadbiskup Eterović je prije toga djelovao u diplomatskim predstavništvima u Bjelokosnoj Obali, Španjolskoj, Nikaragvi, te u Odjelu Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama.

Nikola Eterović za biskupa je zaređen10. srpnja 1999. u hvarskoj katedrali, po rukama državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana. Tu je službu vršio do veljače 2004. godine, kad ga Papa imenuje generalnim tajnikom Biskupske sinode. Na toj dužnosti ostaje do 21. rujna 2013. kad ga papa Franjo imenuje apostolskim nuncijem u Njemačkoj.

Dana 30. studenoga 2009. papa Benedikt XVI. imenovao ga je prvim naslovnim nadbiskupom Cibalae, današnjih Vinkovaca, budući da je 5. prosinca 2009. opet uspostavio Sisačku biskupiju.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti Berlinski magazin i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Podijelite vijest:

spot_img

Najčitanije

Povezane vijesti
Povezano

U Njemačkoj je, od 2343 važeća listića, HDZ-u otišlo 1119 glasova (47,75 posto)

U Njemačkoj je, od 2343 važeća listića, HDZ-u otišlo...

Njemačka: Velika racija protiv krijumčara ljudi u osam njmačkih saveznih država – uključujući i Berlin

Njemačka: Velika racija protiv krijumčara ljudi u osam njmačkih...

Velika Britanija uvodi najstroži zakon o nepušenju na svijetu

Najstroži zakon o nepušenju na svijetu Velika Britanija želi potpuno...

Niko Galešić: Najbolji smo u ligi, a najvažnije savjete daje otac Anto

Za dva mjeseca bit će pet godina otkako je...