VIDEO/FOTO Berlin: Prijem nadbiskupa dr. Nikole Eterovića povodom 12 obljetnice pontifikata Svetog Oca Franje
U nuncijaturi apostolskog nuncija u SR Njemačkoj u Berlinu, hrvatski nadbiskup dr. Nikola Eterović, papin veleposlanik u SR Njemačkoj, priredio je svečani prijam povodom 12 godina od početka pontifikata pape Franje.
FOTO GALERIJA / Berlin: Prijem nadbiskupa dr. Nikole Eterovića povodom 12 obljetnice pontifikata Svetog Oca Franje
Prijemu se odazvalo oko 300 uzvanika, među kojima su bili predstavnici Katoličke crkve u Berlinu i Njemačkoj, drugi vjerski poglavari i predstavnici, te veleposlanici i predstavnici diplomatskog kora, predstavnici političkih i društvenih organizacija te brojni uzvanici iz Berlina i SR Njemačke.
VIDEO / Berlin: Prijem nadbiskupa dr. Nikole Eterovića povodom 12 obljetnice pontifikata Svetog Oca Franje
Prijemu su nazočili među uzvanicima hrvatski velepolsanik u SR Njemačkoj Gordan Bakota, Marica Jukić opunomoćeni ministar velepsolanstva RH, brigadir Zdravko Barbarić, Josip Juratović zastupnik u njemačkom Bundestagu u petom mandate, velepolsanik BiH Damir Arnaut, berlinski nadbiskup dr. Heiner Koch i brojni drugi uzvanici.
Prema navodima Evangeličke Crkve u Njemačkoj, krajem prošle godine ona je imala 18,56 milijuna članova u 20 Crkava. Katolička Crkva u Njemačkoj imala je u to vrijeme 20,3 milijuna članova. Udio pripadnika obiju kršćanskih zajednica u ukupnom pučanstvu Njemačke iznosi 24 % katolika i 22 % protestanata
VIDEO / Berlin: Pozdravni govor nadbiskupa dr. Nikole Eterovića povodom 12 obljetnice pontifikata Svetog Oca Franje
Nikola Eterović hrvatski je nadbiskup koji je od 21. rujna 2013. apostolski nuncij u SR Njemačkoj.
Hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, papin veleposlanik u SR Njemačkoj u svome govoru kazao je sljedeće.
Govor nuncija Eterovića na prijemu povodom dvanaeste obljetnice izbora Njegove Svetosti pape Franje Apostolska nuncijatura, 13. ožujka 2025 Ekselencije, Dame i gospodo, Draga braćo i sestre!
„Duh je Gospodnji na meni; jer on me je pomazao. Poslao me da donesem radosnu vijest siromasima; da mogu proglasiti oslobođenje zatvorenicima i vraćanje vida slijepima; da pustim na slobodu potlačene i proglasim godinu milosti Gospodnje” (Lk 4,18-19).
Tim je riječima proroka Izaije Gospodin Isus u sinagogi u Kafarnaumu, gdje je proveo svoju mladost, najavio svoje poslanje, najprije za svoj židovski narod, a zatim za cijeli svijet. Zapravo, njegov komentar na biblijski odlomak bio je jasan i jezgrovit: “Danas se ispunilo ovo Pismo što ste čuli” (Luka 4,21).
VIDEO / Razgovor: Nadbiskupa dr. Nikole Eterovića povodom 12 obljetnice pontifikata Svetog Oca Franje
U vjernosti Isusovom nauku, koji uključuje i proglašenje “Godine milosti Gospodnje”, Sveti Otac Franjo, 266. rimski biskup, otvorio je Svetu godinu na Badnjak, 25. prosinca 2024., koja će završiti svetkovinom Bogojavljenja 6. siječnja 2026. Prema staroj tradiciji, Papa svakih 25 godina proglašava Svetu godinu u kojoj se Isusove riječi trebaju provesti u djelo i koja treba biti godina obraćenja i obnove s novim poticajima za osobni i zajednički život.
Bulom proglašenja redovitog jubileja 2025. godine od 9. svibnja 2024., koja počinje riječima: “Spes non confundit – nada ne razočarava”, papa Franjo ističe važnost ovog jubileja za kršćane, posebno katolike, ali i za vjernike drugih vjeroispovijesti i za sve ljude dobre volje. Naslov sugerira da je nada središnja poruka Svete 2025. godine nakon rođenja Isusa Krista.
Prema riječima pape Franje, to znači: “Neka se prvi znak nade ostvari kao mir za svijet, koji se ponovno nalazi usred tragedije rata”. Temi mira Papa je također posvetio veliki dio svog novogodišnjeg obraćanja diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici 9. siječnja 2025. godine. Spomenuo je zemlje na sljedećim kontinentima:
Europi. Papa Franjo započeo je dugu listu zemalja u ratu s Ukrajinom. “Moja je želja za 2025. godinu da cijela međunarodna zajednica prvenstveno radi na okončanju rata koji gotovo tri godine krvavo muči Ukrajinu i odnio je ogroman broj žrtava, uključujući i brojne civile. Ima ohrabrujućih znakova na horizontu, ali još mnogo toga treba učiniti kako bi se stvorili uvjeti za pravedan i trajan mir i zacijelile rane nanesene agresijom” (Novogodišnji govor, 9. siječnja 2025.).
Azija. Papa posebno ističe situaciju u Mjanmaru, rekavši: „Posebno mislim na Mjanmar, gdje stanovništvo jako pati zbog stalnih oružanih sukoba koji tjeraju ljude da napuštaju svoje domove i žive u strahu”.
Što se tiče Bliskog istoka, Papa ponovno poziva na prekid vatre i oslobađanje izraelskih talaca u Pojasu Gaze, gdje vlada izuzetno ozbiljna i žalosna humanitarna situacija, te tražim da palestinsko stanovništvo dobije svu potrebnu pomoć.
Nadam se da Izraelci i Palestinci mogu ponovno izgraditi mostove dijaloga i međusobnog povjerenja, počevši od najmlađih, kako bi buduće generacije mogle živjeti jedni pored drugih u miru i sigurnosti u dvjema državama, te kako bi Jeruzalem mogao biti “grad susreta” gdje kršćani, Židovi i muslimani žive zajedno u skladu i poštovanju.
Upravo smo prošlog lipnja svi zajedno u Vatikanskim vrtovima obilježili desetu obljetnicu molitve za mir u Svetoj zemlji, kojoj su 8. lipnja 2014. nazočili tadašnji predsjednik Države Izrael Shimon Peres i predsjednik Države Palestine Mahmoud Abbas, zajedno s patrijarhom Bartolomejem I. Ovaj susret je pokazao da je dijalog uvijek moguć i da ne smijemo prihvatiti ideju da prevladava neprijateljstvo i mržnja među narodima”.
Rimski biskup spominje i situaciju u Siriji i Libanonu. “Posebno mislim na Siriju, za koju se čini da je nakon godina rata i razaranja na putu stabilnosti. Nadam se da teritorijalni integritet, jedinstvo sirijskog naroda i potrebne ustavne reforme nitko neće ugroziti i da će međunarodna zajednica pomoći Siriji da postane zemlja miroljubivog suživota, u kojoj se svi Sirijci, uključujući kršćane, osjećaju punopravnim građanima i mogu sudjelovati u općem dobru ove cijenjene nacije”.
Što se tiče Libanona, papa Franjo se nada da „uz značajnu pomoć kršćanskog stanovništva, zemlja može postići potrebnu institucionalnu stabilnost za prevladavanje ozbiljne gospodarske i socijalne situacije, za obnovu ratom pogođenog juga zemlje i za potpunu provedbu Ustava i sporazuma iz Taifa. Neka svi Libanonci nastoje osigurati da lice Zemlje cedra nikada ne bude unakaženo podjelama, već da bude uvijek osvijetljeno ‘životom zajedno’ i da Libanon ostane zemlja koja se zalaže za suživot i mir” .
Afrika. Sveti Otac Franjo podsjeća na „različite sukobe koji traju na afričkom kontinentu, posebno u Sudanu, u Sahelu, na Rogu Afrike, u Mozambiku, gdje trenutno postoji ozbiljna politička kriza, i u istočnim regijama Demokratske Republike Kongo, gdje stanovništvo trpi ozbiljne zdravstvene i humanitarne nedostatke, ponekad pogoršane pošastima terorizma, što dovodi do gubitka života i raseljavanja milijuna s ljudi. Tome se dodaju razorni učinci poplava i suša, koji dodatno pogoršavaju ionako nesigurnu situaciju u raznim dijelovima Afrike”.
Amerika. Papa Franjo, koji dolazi iz Argentine, pomno prati situaciju u Latinskoj Americi. On komentira: “Također je bolno što još uvijek postoje nasilni politički i društveni sukobi, posebno na američkom kontinentu. Mislim na Haiti, gdje se nadam da će se što prije moći poduzeti potrebni koraci za ponovno uspostavljanje demokratskog reda i okončanje nasilja. Također mislim na Venezuelu i ozbiljnu političku krizu s kojom se suočava.
Može se prevladati samo iskrenim zalaganjem za vrijednosti istine, pravde i slobode, poštivanjem života, dostojanstva i prava svakog čovjeka – uključujući i one koji su uhićeni zbog događaja posljednjih mjeseci – odbacivanjem svih oblika nasilja i, nadamo se, pokretanjem pregovora u dobroj vjeri i s ciljem općeg dobra zemlje.
Mislim na Boliviju koja prolazi kroz zabrinjavajuću političku, društvenu i gospodarsku situaciju te na Kolumbiju za koju vjerujem da će se uz pomoć svih moći prevladati brojni sukobi koji već predugo razdiru zemlju. Naposljetku, mislim na Nikaragvu, gdje Sveta Stolica, uvijek otvorena za poštovanje i konstruktivan dijalog, sa zabrinutošću prati mjere poduzete protiv pojedinaca i institucija Crkve i nada se da će vjerska sloboda i druga temeljna prava biti primjereno zajamčena za sve” .
Sveta godina, koja za Katoličku Crkvu ima prvenstveno religiozni značaj, trebala bi, međutim, pozvati sve ljude na zemlji da razmisle o društvenim i političkim posljedicama. U svojoj poruci za 58. Svjetski dan mira 1. siječnja 2025., koju je papa Franjo uputio čelnicima država i vlada, čelnicima međunarodnih organizacija i raznih religija, kao i svakoj osobi dobre volje, papa iznosi tri vrlo aktualna prijedloga:
1. Nacionalni dug: Njegova Svetost poziva na “razmatranje smanjenja, ako ne i potpunog otkazivanja, međunarodnih dugova koji opterećuju sudbine mnogih naroda. Priznavanjem ekološkog duga bogatije zemlje trebale bi se osjećati pozvanima da učine sve kako bi se otpisali dugovi onih zemalja koje svoje dugove ne mogu vratiti. Kako bi se osiguralo da ovo nije izolirani čin milosrđa, koji riskira ponovno raspirivanje začaranog kruga financiranja i zaduživanja, nova financijska arhitektura mora se razviti u isto vrijeme kako bi se stvorila globalna financijska povelja temeljena na solidarnosti i skladu među ljudima”.
2. Pravo na život. Rimski biskup nastavlja pozivati na „čvrsto zalaganje za promicanje poštivanja dostojanstva ljudskog života od začeća do prirodne smrti, tako da svaka osoba može voljeti svoj život i gledati u budućnost s nadom, sa željom za razvojem i srećom za sebe i svoju djecu. Bez nade u život, teško se u srcima mladih javlja želja za stvaranjem novog života. Upravo ovdje vas još jednom želim pozvati da učinite konkretnu gestu koja može promicati kulturu života: mislim na ukidanje smrtne kazne u svim zemljama. Ova mjera ne samo da narušava nepovredivost života, nego uništava i svaku ljudsku nadu u oprost i obnovu”.
3. Glad u svijetu. U ovom vremenu, obilježenom ratovima i sve većim izdacima za vojsku, papa Franjo predlaže korištenje “barem fiksnog postotka vojnog proračuna za stvaranje globalnog fonda za definitivno iskorijenjivanje gladi i pružanje obrazovnih mjera u najsiromašnijim zemljama za promicanje održivog razvoja koji se suprotstavlja klimatskim promjenama. Treba nastojati eliminirati sve motive koji bi mlade ljude navodili da beznadno gledaju u budućnost, očekujući osvetu za krv svojih najmilijih. Budućnost je dar za prevladavanje pogrešaka iz prošlosti i za izgradnju novih putova mira”.
Papa pokazuje u kakvom će duhu ove prijedloge biti moguće provesti u djelo. Nada se da će „Jubilej biti prilika za sve, kršćane i nekršćane, da promišljaju o odnosima koji nas spajaju kao ljudska bića i političke zajednice; prevladati logiku suočavanja i umjesto toga prigrliti logiku susreta; da nas vrijeme koje nas čeka ne zatekne kao očajne lutalice, nego kao hodočasnike nade, odnosno kao ljude i zajednice koje kreću graditi mirnu budućnost” (novogodišnji govor, 9. siječnja 2025.).
Sveti Otac Franjo ponovno potvrđuje potrebu za dijalogom u dobroj vjeri (bona fides). “S obzirom na sve realniju opasnost od svjetskog rata, poziv diplomacije je upravo promicanje dijaloga sa svima, pa i s onim sugovornicima koji se smatraju ‘neugodnima’ ili kojima se želi uskratiti legitimnost pregovora. To je jedini način da se raskinu lanci mržnje i osvete koji nas drže zarobljenima i da se razoružaju oružja ljudskog egoizma, ponosa i oholosti koji su korijen svake ratnohuškačke i destruktivne tendencije”. Taj se dijalog mora voditi prema normama prirodnog i međunarodnog prava, pri čemu se zalaže za snagu prava, a ne za pravo sile.
Ekselencije, dame i gospodo, dragi prijatelji, zahvaljujem svima što ste došli na ovo primanje u povodu 12. obljetnice pontifikata Svetog Oca Franje. Iznad svega zahvaljujem na molitvama za Papu, osobito za njegovo zdravlje, kako bi mogao s novom snagom i obnovljenim dinamizmom nastaviti svoje vitalno poslanje u Crkvi i svijetu. U ovoj jubilarnoj 2025. godini, nakon rođenja Isusa Krista, preuzimamo njegov poticaj i nastojimo, svatko prema svojim mogućnostima, promicati mir, pravdu i dobrobit svakog čovjeka koji živi na zemlji.
Nadbiskup Eterović je pozdravni govor završio zdravicom u čast pape Franje i njegove službe kao Petrova naslijednika, latinskim riječima Ad multos annos. (Bog ga poživio – Ad multos annos! …Na mnoga ljeta. o.A)
Papa Franjo rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, je 266. poglavar katoličke Crkve. Za papu je izabran 13-ti. ožujka 2013. godine, kao nasljednik Benedikta XVI, koji je 28. veljače 2013. podnio ostavku. Papa Franjo je prvi papa isusovac i prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i južne hemisfere, te prvi papa neeuropljanin nakon 1272. godine od Grgura III.
Nadbiskup Nikola Eterović rođen je u Pučišća na otoku Braču 20. 1951. Od 21. rujna 2013. apostolski je nuncij u Njemačkoj koja mu je druga destinacija u diplomaciji nakon Ukrajine, gdje ga je Apostolskim nuncijem u Ukrajini imenovao papa Ivan Pavao II. godine 1999., kada postaje naslovni nadbiskup drevne Siscije.
Nadbiskup Eterović je prije toga djelovao u diplomatskim predstavništvima u Bjelokosnoj Obali, Španjolskoj, Nikaragvi, te u Odsjeku Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama.
Nikola Eterović je za biskupa zaređen10. srpnja 1999. u hvarskoj katedrali, po rukama državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana. Tu je službu vršio do veljače 2004. godine, kad ga Papa imenuje generalnim tajnikom Biskupske sinode. Na toj dužnosti ostaje do 21. rujna 2013. kad ga papa Franjo imenuje apostolskim nuncijem u Njemačkoj.
Dana 30. studenoga 2009. papa Benedikt XVI. imenovao ga je prvim naslovnim nadbiskupom Cibalae, današnjih Vinkovaca, budući da je 5. prosinca 2009. opet uspostavio Sisačku biskupiju.
