Sajam knjiga Leipzig 2023 – Književna industrija oprezno optimistična.
Knjiška industrija s oprezom je optimistična u pogledu budućnosti, naglašeno je na otvaranju Sajma knjiga 2023. u Leipzigu.
U prvom tromjesečju prodaja knjiga porasla je za 0,6 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, rekao je Peter Kraus vom Cleff, generalni direktor Njemačke knjižarske udruge, u Leipzigu.
Međutim, brojke su su to u osvrtu na slabu 2022. godinu s padom prodaje od 2,1 posto.
U 2021. godini prodaja je iznosila 9,63 milijarde eura. Zbog stalnog pritiska na troškove, egzistencija malih izdavača trenutno je ugrožena.
Sajam knjiga u Leipzigu ponovno se održava nakon trogodišnje korona stanke.
Svečano je otvoren sinoć u večernjim satima.
Rusko-židovska spisateljica Maria Stepanova nagrađena je Leipziškom književnom nagradom za europsko razumijevanje i novčanom potporom od 20.000 eura.
Ova 50-godišnjakinja živi u egzilu u Berlinu, od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Nagrada se tradicionalno dodjeljuje na otvaranju proljetnog sajma knjiga.
2023. godine ova nagrada je po prvi put pripala jednoj pjesnikinji, Mariji Stepanovoj.
Nagrađena je za svoju zbirku poezije “Djevojke bez odjeće”.
Premijer Saske Kretschmer naglasio je glede nagrađene spisateljice: “To nam govori koliko duboko diktature interveniraju u obitelji, kako oblikuju generacije i ostavljaju trag na svakom pojedincu.
Stepanova je u pozdravnom govoru zahvalila: “Moj se glas čuje i beskrajno sam zahvalna na tome – zahvalna sam onima koji su učinili sve da se to čuje u zemljama njemačkog govornog područja”. Ona daje sve od sebe “da se odupre silama koje koriste naš jezik kao instrument nasilja i smrti”.
Do nedjelje će se u Leipzigu predstaviti 2082 izlagača, među kojima su brojni hrvatski naslovi.
Austrija je ovogodišnja zemlja gost na Sajmu knjige u Leipzigu 2023. s oko 200 autora.
Predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen koji je nazočio svečanom otvorenju Leipzigškog sajma u šaljivom se govoru pozabavio posebnostima jezika i dijalekata.
Sajam knjiga očekuje veliku posjećenost. Organizatori sajma uvjereni su da se proljetno okupljanje knjiške industrije može nadograđivati na prethodne uspjehe.
“Sajam knjiga u Leipzigu ne mora se bojati usporediti ga s razdobljem prije Corone”, rekao je generalni direktor Martin Buhl-Wagner.
Broj izlagača dosegao je 82 posto razine iz 2019. Tada je izložbene štandove i festival “Leipzig čita” posjetilo 286.000 ljudi.
Direktor Martin Buhl-Wagner govorio je o “velikim predznacima” da se ova “vrlo konzervativna procjena” može postići. Za ponovno pokretanje nakon tri otkazivanja zbog korone, popularni javni sajam ove je godine financirala savezna Vlada s tri milijuna eura.
“Sve se mora isplatiti”, rekao je Oliver Zille, direktor sajma knjiga.
“Apsolutno ne sumnjamo da će na kraju i ovaj sajam moći sam financirati.”
Za razumijevanje svijeta Ministrica kulture Claudia Roth osvrnula se na važnost književnosti.
“Čitamo jer nemamo drugog načina da razumijemo i otvorimo svijet”, naglasila je u Leipzigu političarka Zelenih.
Tko posjeti Leipziški sajam knjiga, ima cijeli svijet pred nogama. Svojoj bijedi, ratu, gladi, nasilju i razaranju u svijetu, važno je suprotstaviti se kulturom demokracije.
Nakon tri godine obvezne corona stanke, sajam i s njim povezan festival čitanja “Leipzig čita” otvara svoja vrata javnosti od četvrtka do nedjelje.
Prema podacima sajma, više od 2000 izlagača iz 40 zemalja predstavit će svoje inovacije vezane uz knjige. U pretkriznoj 2019. godini bilo je oko 2500 izlagača.
Poznati Gewandhaus orkestar Leipzig pod dirigentskom palicom 95-godišnjeg Herberta Blomstedta nastupio je u glazbenom dijelu na otvaranju Sajma knjiga 2023. u Leipzigu. Gewandhaus je koncertna zgrada inaugurirana 1981. na Augustusplatzu u središtu Leipziga.
Svečanom otvarenju Sajma knjiga u Leipzigu 2023. nazočila je i dr. Mihaela Majcen Marinić voditeljica službe za knjigu i nakladništvo u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Morana Amulić, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture i medija, veleposlanik RH u SR Njemačkoj Gordan Bakota i Domagoj Marić savjetnik i ataše za kulturu u veleposlanstvu RH u SR Njemačkoj.
Dr. Mihaela Majcen Marinić kazala nam je u razgovoru za Berlinski magazin, da nakon 2019.godine kada je zadnji put Hrvatska nastupila u Leipzigu i imala svoj nacionalni postav u suradnji s mrežom Traduki, kao i ove godine, od tada do danas tri godine sajam knjige u Leipzigu nije održan.
Nakon tri godine neodržavanja ponovno smo u Leipzigu i sa starim partnerima. Sajam je na neki način stari sajam ali više ništa nije isto nakon korone.Hrvatska ima svoj nacionalni štand i Hrvatska je suizlagač s mrežom Traduki.
To je međunarodna mreža koja okuplja književnike, prevoditelje i nakladnike iz zemalja jugositočne i srednje Europe i nejmačkoga govornog područja, Austrija, Njemačka, Švicarska, Luksemburg, Slovenija, Rumunjska, Mađarska, Bugarska, BiH…
Ove godine u Leipzigu se predstavljaju hrvatski autori pjesnik Marko Pogačar, književnica Ivana Sajko sa svojim novim romanima i Tatjana Gromača koja je nedavno dobila njemačko priznanje za roman “Božanska dječica”, koji je preveden i objavljen s velikim uspjehom.
Tri hrvatska autora se predstavljaju u okviru nekoliko različitih programa koje organizira Traduki ne samo na Sajmu knjiga nego i u programu „Leipzig čita“ to je jedan širi festivalski književni program s različitim događanjima u Leipzigu, tematskim gostovanjima koji su jako, jako vidljivi i to nam je jako važno, kazala je Dr. Mihaela Majcen Marinić.
Hrvatski autori su traženi u Njemačkoj i u drugim zemljama njemačkog govornog područja. Samo kvalitetnim prijevodima njemačka čitateljska publika senzibilirana je za hrvatsku književnost.
Svake godine imamo barem destek hrvatskih autora koji se prevode na njemački jezik. Imamo hrvatske autore čije se knjige, čim se pojave, vrlo brzo prevode na njemački jezik kao Zoran Ferić, Karakaš, Olja Savićević ili Jurica Pavičić i neki drugi.
Ja sam voditeljica službe za knjigu i nagladništvo u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, mi se u Ministarstvu kulture brinemo za nešto što je politka prema knjizi ali isto tako nastojimo u svojim mjerama podrške, potpore, kao jedan mali jezik s relativno malo govornika u svjetskim razmjerima, pomoći svakom dijelu toga našega knjišnoga lanca od autora i prevoditelje, nakladnika, organizatora književnih festivala, časopisa i naravno jako jako je važno podržati promidžbu hrvatske književnsti u mežunarodnim okvirima.
Nedavno su izašli podaci istraživanja povodom 23. travnja kada se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, rezultati istraživanja koji kažu da je u zadnjih godinu dana samo 40 posto građana Hrvatske pročitalo jednu knjigu.
No, postoje i neki drugi podaci a to su prije svega podaci iz mreže od preko 220 naših narodnih knjižnica u cijeloj Hrvatskoj gdje postoji velika publika, interesi čitatelja različitih generacija, redovi, predbilješke, rezervacije za najatraktivnije naslove.
Dakle tržište knjiga je relativno stabilno. Nove knjižare se otvaraju, dakle nije sve tako strašno, kazala nam je u Leipzigu, dr. Mihaela Majcen Marinić voditeljica službe za knjigu i nagladništvo u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.
Dr. Mihaela Majcen Marinić rođena je 1974. godine u Sisku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti 1999, te doktorirala s temom o suvremenom hrvatskom animiranom filmu 2013.
