2000. - 2024.
Najstariji mjesečnik u Njemačkoj
24 godine s Vama!

2000. - 2024.

Najstariji mjesečnik u Njemačkoj
24 godine s Vama!

(Video-Foto) Razgovor: Dr. Nikola Eterović Papski nuncij u Njemačkoj 10 godina pontifikata Pape Franje

Datum:

Razgovor: Dr. Nikola Eterović – Hrvatski nadbiskup, Papin veleposlanik  u SR Njemačkoj

U nuncijaturi apostolskog nuncija u SR Njemačkoj u Berlinu, hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, papin veleposlanik  u SR Njemačkoj, priredio je svečani prijam povodom desete obljetnice početka pontifikata Svetog Oca Franje. U razgovoru za Berlinsk imagazin nadbiskup Nikola Eterović govorio je o aktualnim temama.

Bogu hvala, da smo nakon korona stanke smogli organizirati prijam prigodom 10 obljetnice izbora, pontifikata Pape Franje.

Nazočilo je puno ljudi. Važno je da su došli predstavnici vjerskih, društvenih, kulturnih i političkih zajednica, te crkvenih, katoličke crkve i drugih pravoslavnih crkava, koji su ovdje prisutni u Berlinu.

Svi smo svijesni da je uloga Pape zahtjevna osobito u ovim teškim vremenima i u crkvi i u svijetu. Crkva se nalazi u jednom zanimljivom vremenu, diskusija, rasprava o sinodalnom putu i spremamo se svi za biskupsku Sinodu koja će se u listopadu održati u Vatikanu.

To je svjetska Sinoda i tamo će Papa moći iz bliza vidjeti nade, poteškoće i realno stanje katoličke crkve u cijelome svijetu po raznim kontinentima. Situacija u svijeti je vrlo teška. Papa Franjo je na početku svog pontifikata rekao da se nalazimo u razdoblju 3. Svjetskog rata, po pojedinim krajevima, po komadima, nažalost situacija se još više pogoršala s ovim tragičnim ratom u Ukrajini s agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu.

I Sveta Stolica agažirana uvijek za mir, ona se moli kao i cijela katolička crkva za mir u svijetu, sada posebno u Ukrajini i htjela bi također posredovati da se uspostavi mir. U svome govoru sam spomenuo što je Sveta Stolica napravila za mirni proces u Kubi, u odnosima s SAD-a, u Kolumbiji, pokušaje koji nisu nažalost nisu donijeli do uspjeha u Nikaragvi i Venecueli ali također i u Africi, na primjer u Mozambiku u Srednjoj Afričkoj Republici i osobito u Južnom Sudanu.

Crkva je uvijek navjestitelja mira i želi sve napraviti da mir vlada u svijetu. Nažalost danas stručnjaci kažu da u svijetu ima oko 59 raznih ratova, nekih manjeg nekih većeg intenziteta. Za nas je posebno tragičan ovaj rat u Ukrajini. Za mene još više, jer sam bio 5 godina apostolski nuncij u Kijevu, tako da poznajem dobro područja gdje se ratuju, također poznajem puno ljudi, političara, crkvenih ljudi običnih ljudi, koji trpe zbog ove tragedije.

Molimo Boga na Papin dan da nam udjeli mir. I sam Papa Franjo je rekao vatikanskim novinarima da bi mu najljepši dar za njegovu 10. obljetnicu bilo mir. Pa evo neka Bog udijeli tu želju i preko naših molitava koju upućujemo iz svih krajeva svijeta pa i ovdje iz Berlina.

Pet godina bili ste Papin nuncij u Ukrajini. Kako se danas osobno suosjećate s ukrajinskim narodom?

To je tragedija. Kada je počeo rat ja sam se stvarno vrlo loše osjećao i psihički pa i fizički.

Jer to je toliko nevjerojatno da jedna velesila kao Ruska Federacija napada jednu manju silu koja je država nezavisna, suverena i po svim međunarodnim pravima, ima pravo na samostalnost, na slobodu, izgrađivati svoje društveno političko uređenje, kako ljudi žele, većina građana, demokratskim načinom izražavaju to.

Nažalost vidimo da se radi o strašnom ratu koji nas podsjeća u nekim aspektima i na Domovinski rat, rušenje gradova, kao što je bio Vukovar, Škabrnja i drugi. Tako i sada imamo u Ukrajini i Mariupolj. Također u istočnoj Ukrajini gradove koji nestaju.

Bogu hvala da se stanovništvo spasilo. Ali to je isto tragedija da moraju napuštati svoje domove, svoje zavičaje i tražiti mogućnost preživljavanja na drugim krajevima Ukrajine koji nisu toliko opasni ili u Njemačkoj i Zapadnoj Europi. U samoj Njemačkoj ima oko milijun Ukrajinaca.

I osobno vrlo bolno osjećam ovu tragediju i tako se još više molim i radim što je moguće da se uspostavi mir ali pravedan mir, koji neće biti razlog nekog drugog sukoba do koju godinu ili do koje desetljeće.

Mi Hrvati u Njemačkoj  ponosni smo na Vas. Vi ste Hrvat veleposlanik i izaslanik Pape Franje u SR Njemačkoj. Pita li Vas nekada Papa Franjo za Hrvate?

Pa kad se sretnemo, jedna od tema je također prisutnost Hrvata u Njemačkoj, jer Hrvata ima u Njemačkoj skoro pola milijuna, većinom su katolici i to praktični katolici, koji idu nedjeljom redovito na Misu, barem lijepi postotak. I oni daju jednu posebnu dimenziju katoličkoj crkvi u Njemačkoj.

Od svih katolika ima 20% katolika u Njemačkoj koji nemaju njemačke korijene. To je veliko bogatstvo. Tu doživljavamo činjenicu da je katolička crkva univerzalna crkva kako Nijemci kažu „Weltkirche“. Uloga je Pape a također i njegovog predstavnika, da se potrudi da ta raznolikost bude ujedinjena, da sačuvamo jedinstvo katoličke crkve u različitosti i jezika i kultura i običaja, pa i u neku ruku i discipline. Ovdje  imamo jaku Grkokatoličku crkvu osobito ukrajinsku. Imamo druge katoličke crkve, istočnog obreda, istočne tradicije, iako su većina katolici latinski tradicije.

Što kažete Papi Franji, kakvo je stanje njemačke katoličke crkve. Svako malo imamo nove teme. Što Vi kažete, kako Crkva prati ovo 21. stoljeće?

Nalazimo se u procesu brze sekularizaciji tako da se ni crkvi nije uvijek lako snaći, što napraviti, koji put ići dalje. Zato se u njemačkoj crkvi dosta o tome raspravlja. Postoje žive diskusije i postoje razna mišljenja. I to smo vidjeli sada na sinodalnom putu. Ja mislim da svi moramo biti strpljivi.

Da svi moramo biti povezani u vjeri, nadi i ljubavi i biti vjerni Svetom Ocu, Svetoj Stolici, kako bi zajedno kročili možda i novim putovima ali ti putovi da bi još više učvrstili katoličko jedinstvo, na jedan drugi način, koje je neophodan u ovom našem vremenu.

NADBISKUP DR. NIKOLA ETEROVIĆ

Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 26. lipnja 1977. Nakon tri godine svećeništva stupa u diplomatsku službu Svete Stolice.

Do imenovanja nuncijem u Ukrajini djelovao je u vatikanskim diplomatskim predstavništvima u Bjelokosnoj Obali, Španjolskoj, Nikaragvi te u Odsjeku Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama.

Apostolskim nuncijem u Ukrajini imenuje ga papa Ivan Pavao II. godine 1999., kada postaje naslovni nadbiskup drevne Siscije.

Biskupski red primio je 10. srpnja 1999. u hvarskoj katedrali, po rukama državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana.

Tu je službu vršio do veljače 2004. godine, kad ga Papa imenuje generalnim tajnikom Biskupske sinode. Na toj dužnosto ostaje do 21. rujna 2013. kad ga papa Franjo imenuje apostolskim nuncijem u Njemačkoj.

Dana 30. studenoga 2009. papa Benedikt XVI. imenovao ga je prvim naslovnim nadbiskupom Cibalae, današnjih Vinkovaca, budući da je 5. prosinca 2009. opet uspostavio Sisačku biskupiju.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti Berlinski magazin i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Podijelite vijest:

spot_img

Najčitanije

Povezane vijesti
Povezano

VIDEO/FOTO Proslava Dan državnosti i Dana Oružanih snaga RH u Berlinu 2024.

VIDEO/FOTO Proslava Dan državnosti i Dana Oružanih snaga RH...

VIDEO/FOTO Turističke predstavnike otoka Brača u Berlinu primio nadbiskup Nikola Eteroviće veleposlanik pape Franje u SR Njemačkoj

VIDEO/FOTO Turističke predstavnike otoka Brača u Berlinu primio nadbiskup...

VIDEO/FOTO – Turistička prezentacija otoka Brača u Berlinu

VIDEO/FOTO – Turistička prezentacija otoka Brača u Berlinu. Predstavništvo Hrvatske...