(Video-Foto) Izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora ocijenilo uspješnim razgovore u njemačkom Bundestagu.
Izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora boravilo je u Berlinu u radnom posjetu, gdje su obavili razgovore s predstavnicima nekoliko Odbora njemačkog Bundestaga.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli i članovi Odbora Zdravka Bušić, Ivana Posavec Krivec i Davor Ivo Stier koji su boravili u radnom posjetu Saveznoj Republici Njemačkoj, po završetku razgovora u Berlinu iste su ocijenili uspješnim i produktivnim.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli s članovima Odbora razgovarao je s njemačkim kolegama u Bundestaga i to: Iz Odbora za vanjsku politiku (predsjednikom Rothom), Odbora za turizam, Odbora za gospodarstvo i energetiku, te s predstavnicom Bavarske u Berlinu.
Nakon sastanka u Berlinu predsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora Gari Cappelli i članica Odbora Zdravka Bušić nakon razgovora u Berlinu, kazali su sljedeće.
Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora Gari Cappelli za Berlinski magazin kazao je sljedeće.
Teme razgovora u svakom slučaju smo i ranije još dogovorili međutim ukrajinska kriza, energetika i naravno ovaj politički dio zadnji koji smo s Odborom za vanjske poslove Bundestaga gospodinom Rothom predsjednikom govorili a to se odnosi na političku situaciju Zapadnog Balkana i sve ono što se događa u tom bazenu, ako možemo to tako reći.
Naravno jedan od najbitnijih razgovora je bio o energetici konkretno s predstavnicom Bavarske, gdje smo još jednom razjasnili mogućnost zajedničke suradnje, koju su otvorili nedavno u studenom posjetom bavarski predsjednik, otoku Krku i LGN u Omišlju i austrijski premijer. Došlo je do jednog konkretnog vrlo konkretnog pokretanja inicijative, proširenja LGN na Krku, mogućnost povećanja kapaciteta na otoku Krku, gdje bi plinovod išao preko Slovenije u Austriju i Bavarsku. Time bi povećali naše kapacitete i dodatne investicije u visini od dvije milijarde koja je već na neki način upozorena, to jest postali smo već od strane Hrvatske i Bavarske zajedno da bi išli dalje u investiciju oko dvije milijarde euro. Dakle povezivanjem i povećanjem kapaciteta LGN na negdje 15 milijardi m³.
O sim toga razgovarali smo o turističkim temama o važnosti dolazaka njemačkih turista u Hrvatsku kojih je prošle godine bilo čak 3,5 milijuna 17% više nego inače i naravno ova zadnja tema koja je sigurno uvijek politički bitna i važna, to je kako gledamo jedni i drugi na BiH, kako gledamo na pitanja Zapadnog Balkana.
Naravno da smo mi tu vrlo jasno rekli da jedna zajednička politika mora biti Europske unije prema Zapadnom Balkanu i da se tu pokušamo složiti na određeni način i da podržavamo naravno Dejtonski sporazum i sve ono što ide s time. Naravno da tu uvijek ima nekakvih pitanja i potpitanja ali vrlo blisko smo surađivali u tome da je pitanje ne samo BiH nego svih tih zemalja Zapadnog Balkana, važno ne samo za Hrvatsku nego i za Europsku uniju i da želimo da se te granice, koje sada ima Hrvatska kao najdužu granicu EU, pomaknu prema istoku i da u sljedećih deset godina imamo sve te zemlje u EU gdje će dakle biti u jednoj zajedničkoj kulturi i jednom zajedničkom okruženju.
Zdravka Bušić koja je i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, vrlo jasno je spomenula važnost Hrvata upravo u Njemačkoj, gdje je oko 600.000 Hrvata. Bilo je pitanja naravno čije oni imaju državljanstvo, kako uspijevaju, kako žive. Mi smo dali do velike važnosti da neki od tih ljudi obnašaju važne funkcije u gospodarskom i političkom prostoru SR Njemačke.
Dali smo do znanja da nam je važna ta suradnja i sve ono što se čini i naravno naglasili smo da je vrlo važan pomak studij Kroatistike u Njemačkoj koji se pokreće. To je jedan veliki iskorak za hrvatski narod u Njemačkoj ali i za nas u Hrvatskoj da znamo da imamo dobru i kvalitetnu i jedan veliki iskorak, dakle suradnju s Njemačkom.
Vrlo jasno smo se složili da treba sve učiniti da što prije BiH uđe u EU. Mi smo vrlo jasni bili tu da je poštivanje Dejtonskog sporazuma jedan od bitnih stvari ako ne i najbitnijih i naravno konstitutivnost triju naroda, da je to jedan aspekt koji mi iznimno cijenimo i da na taj način gledamo situaciju u ovom trenutku u BiH i naravno da je odluka Christiana Schmidta bila važna koju je u izbornoj noći donio jer vidimo da se nakon dugog vremena ipak pomaklo nešto ako možemo reći a to je, osnovano je Vijeće Ministara i ide se sada kao što je i premijer Plenković rekao ide se u smjeru pokušaja formiranja Federalne Vlade.
Na kraju smo pozvali predsjednika Rotha i članove Odbora za vanjske poslove u Hrvatsku, da na taj način ubrzamo pokretanje ovog parlamentarnog dijaloga i naravno da to bude isto jedan od onih bitnih sastojaka onog našeg Akcijskog plana koji je pokrenut 2019.godine u deset točaka. Da na taj način pokrenemo i ubrzamo upravo taj Akcijski plan koji je potpisan između Njemačke i RH. Kazao je Gari Cappelli predsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora nakon radnih sastanaka u Berlinu.
Zdravka Bušić članica vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora nakon radnih sastanaka u Bundestagu istaknula je kako su održana četiri intezivna sastanka. Bili su svi konstruktivni, ja bih rekla vrlo bogati, dobra razmjena mišljenja.
Na svim sastancima smo razgovarali, govorili, isticali koliko je Hrvata u Njemačkoj. Što znače ti Hrvati koji žive ovdje za Njemačku a što zapravo i za gospodarstvo. Davno je to bilo kada su Hrvati dolazili kao manualni radnici. Sada imamo Hrvata u znanosti, glazbi, umjetnosti, imamo na svim područjima. Spomenuli smo i Hrvate koji su se istaknuli na sportskim poljima, kao što su nogometaši. Bila je ovo dosita jedna zanimljiva i ugodna razmjena mišljenja.
U svim ovim razgovorima naglasili smo koliko Hrvati znače za njemačko gospodarstvo i za sva navedena druga područja u kojima djeluju u Njemačkoj.
Ovaj posjet je bio jako koristan. Mi smo bili predstavnici različitih političkih stranaka Hrvatskog Sabora. Jednim glasom smo objasnili složenost, teško je razumijeti neću reći ću da malo ljudi razumije, odnosno izvan Hrvatske razumije složenost, odnosno političku složenost BiH ali mi nastojim za to kvalitetno objasniti našim partnerima zašto je bitno da visoki povjerenik u BiH donosi odluke. I u ovom Odboru bila su različita mišljena. Tak oda smo mi vrlo strpljivo objašnjavali i objasnili što znači odluka visokog povjerenika Christiana Schmidta i što to znači.
Na koncu rekli smo ako ne funkcionira Ustav koji je zapravo sastavni dio Dejtonsko-pariškog sporazuma, onda neće funkcionirati BiH. I da je problem u BiH u tome što je to jedna ne funkcionalna država. Oni to moraju shvatiti. Moram priznati da neki parlamentarci to jako dobro shvaćaju, probaju, ali kažem i sami priznaju kolika je ta politička složenost i komplicirani sustav na različitim razinama države, kako teško to funkcionira.
Ali da nije OHR-a i visokog povjerenika to bi teže funkcioniralo i mislim da bi bilo totalno nefunkcionalno, naglasila je u Berlin Zdravka Bušić.
