Razgovor s povodom:
Prof.dr.sc. Goran Bandov pravnik i politolog, sveučilišni profesor međunarodnih odnosa i diplomacije, Sveučilište u Zagrebu.
„Diplomatski pečat – Sasvim osobno“-30. godišnjica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
15. siječnja 2022. obilježavamo 30tu godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kad su nas priznale sve države Europske Unije. Dan ranije, svečano je predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – Sasvim osobno“ kao doprinos Sveučilišta u Zagrebu tom značajnom datumu za Lijepu našu. Knjiga obuhvaća preko stotinu kratkih diplomatskih mikro-memorija, koje već sada pobuđuju interes šire javnosti, posebice one koju zanima hrvatska vanjska politika, diplomacija i suvremena hrvatska povijest. Tim povodom razgovaramo sa sveučilišnim profesorom Goranom Bandovom, jednim od urednika knjige, kojeg smo zamolili za razgovor tijekom njegova kratkog boravka u Berlinu. 
Profesore Bandov kako je uopće nastala ideja za pisanje knjige „Diplomatski pečat“? Odakle joj podnaslov – „Sasvim osobno“?
Kako to već obično i biva u našoj kulturi, sve je počelo na jednoj kavi. Sjedili smo kolegice Ivana Petrović, Jelena Perleta i ja na kavi i razgovarali kako je naša javnost nedovoljno upoznata s ulogom hrvatske diplomacije u borbi za međunarodno priznanje zemlje i kako svjedoci tih vremena polako, ali sigurno zauvijek odlaze. Već na toj prvoj kavi, a ima tome sigurno više od godinu i pol dana, odlučili smo da nešto trebamo učiniti da te dane otrgnemo zaboravu.
Bilo nam je odmah jasno da trebamo urediti knjigu, vrtilo se nekoliko ideja oko koncepta, ali već na sljedećoj kavi sve je bilo jasno – idemo s konceptom kratkih diplomatskih priča, savjeta i anegdota iz života naše hrvatske diplomacije. I već na toj kavi je dogovoreno da će sve te priče biti osobni pečat, autentični doprinos svakog pojedinog autora i zato podnaslov „Sasvim osobno“. 
A tko su zapravo autori kratkih diplomatskih priča u knjizi?
Autori su najznačajniji ljudi naše diplomacije, doajena, kreatori i nositelji hrvatske vanjske politike i diplomacije, od hrvatskih predsjednika i predsjednika vlada, do ministara vanjskih poslova i veleposlanika te generalnih konzula. Prvenstveno smo razgovarali s ljudima koji su bili aktivni u doba međunarodnog priznanja, ali i s onima, koji su sudjelovali u nizu prelomnih izazova za Hrvatsku, od ulaska u međunarodne organizacije poput Ujedinjenih Naroda i Vijeća Europe do onih ključnih ljudi za ulazak u NATO savez i Europsku Uniju.
Uz to, u uvodnom dijelu knjige osvrnuli su se na značaj hrvatske diplomacije zadnjih 30 godina predsjednik Republike Hrvatske gospodin Zoran Milanović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Andrej Plenković te rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Damir Boras. Sad kad se osvrnemo na stvaranje knjige, posebno nas raduje, što se većina pozvanih svjedoka vremena odmah odazvala našem pozivu za sudjelovanje u ovom značajnom projektu za našu državu i društvo. 
Znamo da je borba za međunarodno priznanje bila prilično teška. Svjesni smo da je i svako novo desetljeće donijelo niz izazova za Hrvatsku. Otkrivaju li autori knjige detalje, neke tajne, do sada nepoznate priče?
Knjiga sadrži upravo niz takvih kratkih priča, koje su manje poznate široj javnosti, priče koje su se događale iza javne pozornice i osobne razgovore naših predstavnika s državnicima svijeta od Svetog Oca Pape Ivana Pavao II, Helmuta Kohla, Hans – Dietricha Genschera ili lady Margaret Thatcher. Primjerice, knjiga otkriva pozadinu zašto je Hrvatsku prvi (od već tada međunarodno priznatih država) priznao Island, tko se posebno intenzivno zalagao za međunarodno priznanje Hrvatske od svjetskih državnika, kako su neki značajni međunarodno mirovni dokumenti nastajali na vrlo čudnim mjestima poput dna bazena.
Siguran sam da će niz priča biti vrlo citirano i da se u tih preko stotinu priča nalazi dovoljno materijala za pisanje desetine novih doktorata znanosti, jer obiluju s dosada široj javnosti nepoznatim podacima. Istovremeno sam siguran, da će ovih stotinu diplomatskih priča biti razlogom nastanka barem nekoliko tisuća novih priča.
Svaka priča se nalazi samo na jednoj stranici, kako ste to uopće uspjeli?
Autori priča su virtuozi pisane riječi, jer su svaku tu osobnu priču uspjeli staviti na jedan list papira, a svaka priča je savršena na svoj unikatni način. Kad smo uređivali tekstove, jako smo pazili da se osjeti posebni rukopis svakog autora, upravo njegov osobni pečat. S nekima od pisaca priča bilo je i malo uredničkog izazova svesti priču na zadani broj znakova i riječi, ali uspjeli smo, a da sve priče ostanu konkretne, direktne, precizne i nadasve zanimljive. 
Kome se knjiga zapravo obraća, kome je knjiga namijenjena?
Knjiga obuhvaća preko stotinu kratkih diplomatskih mikro-memorija, koje će zasigurno pobuditi interes široke javnosti zainteresirane za hrvatsku vanjsku politiku, međunarodne odnose, diplomaciju i suvremenu povijest. Znamo već sada da je pobudila značajan interes diplomata i ljudi povezanih s vanjskom politikom Hrvatske. Istovremeno smo sigurno da će knjiga biti vrlo zanimljiva literatura za studente različitih disciplina od politologije, diplomacije i prava do sociologije, povijesti i komunikacijskih znanosti. Uglavnom, tko kod da bude uzeo knjigu u ruke, sigurno će otkriti neke nove zanimljive priče o suvremenoj povijesti Lijepe naše. 
I za kraj, kako smo u Njemačkoj, a znamo da se borba za međunarodno priznanje Hrvatske vrlo intenzivno vodila i ovdje, vjerujem da u knjizi ima dosta priča povezanih s njemačkom politikom?
U pravu ste. Nekoliko priča je posvećeno upravo razgovorima s vodećim ljudima njemačke politike s početka devedesetih godina prošlog stoljeća prvenstveno Hans – Dietrich Genscheru, ali i Helmutu Kohlu i Klausu Kinkelu. Među autorima knjige je i niz bivših hrvatskih veleposlanika u Njemačkoj od prvog hrvatskog veleposlanika prof.dr.sc. Ivana Ilića i prof.dr.sc. Zorana Jašića, do dr.sc. Mire Kovača, Ranka Vilovića i dr.sc. Gordana Grlić Radmana te trenutnog hrvatskog veleposlanika Gordana Bakote. Uz to, i apostolski nuncij u Njemačkoj nadbiskup dr.sc. Nikola Eterović je također pisao za Diplomatski pečat, izrazito značajni rad posvećen momentu odluke Svetog Oca Pape Ivana Pavao II da će Vatikan priznati Hrvatsku i pomoći joj u toj borbi.
Info:
Prof.dr.sc. Goran Bandov, pravnik i politolog, sveučilišni profesor međunarodnih odnosa i diplomacije, stručni analitičar za vanjsku politiku radi na Sveučilištu u Zagrebu, a prethodno je magistrirao i doktorirao te radio na poziciji znanstvenog suradnika na Sveučilištu u Hamburgu.
