(Video + Foto) Berlin: 100 godina Paneuropske Unije i 30 godina međunarodnog priznanja Hrvatske. U Veleposlanstvu RH u Berlinu održano je predavanje „Budućnost Europe – hrvatsko iskustvo u procesu europskih integracija iz perspektive Paneuropske unije“.
O budućnosti Europe i novom svjetskog poretka, uz pozdravni govor veleposlanika Republike Hrvatske u Berlinu Gordana Bakote, razgovaralo se o iskustvima Republike Hrvatske kao najmlađe članice Europske unije koja uskoro ulazi u eurozonu i schengenski prostor. Glavni govornici bili su profesor Pavo Barišić s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu i predsjednik Paneuropske unije Njemačke Bernd Posselt. Paneuropska unija djeluje u Hrvatskoj od 30. svibnja 1991. godine i podržava Republiku Hrvatsku na njezinom europskom putu u svim fazama od osamostaljenja i međunarodnog priznanja, preko pristupnih pregovora do konačnog članstva. Najstariji pokret za ujedinjenje Europe ove godine slavi stotu obljetnicu, što je bio razlog za proslavu ovoga jubileja i u Veleposlanstvu RH u Berlinu u godini 30. Obljetnice međunarodnog priznanja RH.
Veleposlanik Republike Hrvatske u SR Njemačkoj Gordan Bakota-Govor u Berlinu -100 godina Paneuropske Unije
Profesor Pavo Barišić s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu – Glavni tajnik Paneuropske unije Hrvatske
Predsjednik Paneuropske unije Njemačke Bernd Posselt-Govor u Berlinu -100 godina Paneuropske Unije
Apostolski nuncij u SR Njemackoj Nikola Eterović-Govor u Berlinu -100 godina Paneuropske Unije
Banjalučki biskup Franjo Komarica član Paneuropske unije-Govor u Berlinu -100 godina Paneuropske Unije
Prvi program “Paneuropa. Prijedlog” objavljen je 15. studenog 1922. u “Vossische Zeitung” u Berlinu i dva dana kasnije u Beču.
Osvrćući se na iznimno turbulentan trenutak u kojem se Europa trenutno nalazi, veleposlanik Bakota uvodno je istaknuo da je održavanje tribine u prostorijama Veleposlanstva u godini u kojoj se obilježava trideseta godišnjica priznanja Hrvatske i stota godišnjica Paneuropskog pokreta čast i obveza. U pozdravnim riječima veleposlanik Bakota naglasio je snažnu proeuropsku orijentaciju aktualne hrvatske Vlade, što će dodatno biti potvrđeno ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor od 1. siječnja 2023. godine. U kontekstu nedvosmislene proeuropske opredijeljenosti veleposlanik je podsjetio na veliku podršku koju Hrvatska daje napadnutoj Ukrajini, što potvrđuje i nedavno organizirani sastanak Krimske platforme u Zagrebu. (Video) Berlin: 100 godina Paneuropske Unije i 30 godina međunarodnog priznanja Hrvatske
U tom je smislu ključna politika Europske unije politika proširenja: veleposlanik Bakota prenio je pozdrave predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, koji su u sklopu sudjelovanja na sastancima Berlinskog procesa nekoliko dana ranije boravili u Berlinu.
Prvo je izlaganje održao Pavo Barišić, redoviti profesor na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu i bivši ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Zahvaljujući Veleposlanstvu na organiziranju okruglog stola, profesor Barišić istaknuo je ključnu ulogu Bernda Posselta u hrvatskom približavanju Europi, još od dolaska u Zagreb prije 31 godinu u svojstvu izaslanika Otta von Habsburga s ciljem osnivanja hrvatskog ogranka Paneuropske unije, do aktivnosti tijekom dvadesetogodišnjeg mandata u Europskom parlamentu, kada se u brojnim navratima snažno zalagao za punopravno hrvatsko članstvo u Europskoj uniji. Rasvijetlio je okolnosti osnivanja Paneuropske unije upravo u Berlinu prije sto godina, gdje je u novinama Vossische Zeitung objavljen proklamatski tekst „Paneuropa. Prijedlog“ Richarda Coudenhove-Kalergija. Osvrćući se na budućnost Europe, naglasio je činjenicu da je svijet danas, kao i prije sto godina, policentrično strukturiran, pri čemu je EU jedan od pet globalnih centara moći.
Međutim, za razliku od četiri ostale svjetske sile, Europska unija jedina je koja je nastala iz nevolje, motivirana misijom širenja mira, zbog čega u odnosu na ostale globalne sile ima poseban vizionarski potencijal. Europska posvećenost mirovnom procesu svakodnevno se potvrđuje u europskoj politici prema Ukrajini, a kao posebno uspješno iskustvo valja istaknuti izgradnju demokratskih institucija, koje su u stanju suvereno riješiti eventualne konflikte unutar svojih granica.
Proces europskog jedinstva ni u kom slučaju ne treba uzeti zdravo za gotovo, zbog čega europski projekt treba uvijek iznova približavati mladima, posebno na europskom jugoistoku, istaknuo je zaključno Barišić.
U svom izlaganju Bernd Posselt podsjetio je na vrijeme kada je osnovan ogranak Paneuropske unije u Hrvatskoj, a kada se Hrvatska suočavala sa snažnom agresijom kakvu danas pratimo na istoku Europe. Dajući presjek procesa europskih integracija, Posselt se prisjetio prvog proširenja Europske zajednice i truda koji je Ujedinjeno Kraljevstvo uložilo da pristupi u prvom valu proširenja, kao i prvih direktnih izbora za Europski parlament 1979., kada je radio kao asistent eurozastupnika Otta von Habsburga. Predstavivši težak proces ka punopravnom članstvu Hrvatske, koji je prema njegovim riječima bio nepravedan i daleko najteži u odnosu na ostale pregovaračke procese, Posselt je istaknuo suradnju s Andrejom Plenkovićem unutar Europskog parlamenta. Osvrćući se na islamizam, globalno siromaštvo, masivan demografski razvoj i klimatske katastrofe, panelist je naglasio da se radi o problemima koje neće biti moguće riješiti pojedinačno, nego samo na zajedničkoj europskoj razini.
Pučanstvo Europske unije čini 7 % svjetske populacije sa silaznom putanjom, a kao primjer nemogućnosti pojedinačnog djelovanja Posselt je naveo Veliku Britaniju i politički razvoj u zemlji nakon izlaska iz EU. Naglašavajući načelo supsidijarnosti, Posselt je istaknuo da postoje područja u kojima trebamo više i manje Europe, jedno od onih gdje je potrebno više Europe svakako je vanjska i sigurnosna politika EU.
No Unija treba poraditi i na aktivnoj mirovnoj politici i preventivnoj diplomaciji, kako bi se spriječile katastrofe prije nego što nastupe. U integriranoj Europi neće biti podjela na istok, zapad i jugoistok, a dok kod prostor između Hrvatske i Grčke ne bude sastavni dio Europske unije, proces europske integracije neće biti gotov, zaključio je Bernd Posselt, dodavši da Njemačka čini dosta ali mora napraviti još više za europsku budućnost Zapadnog Balkana. Predsjednik Paneuropske unije Njemačke Bernd Posselt naglasio je kako je ponosan na hrvatska odličja koja s ponosom nosi za zasluge koje je napravio za Hrvatsku, te da je isto tako danas ponosan da je 2015.godina od strane Putina proglašen za jednoga od 89 nepoželjnih europskih političara , koje nisu dobrodošli u Rusiju.
Na poziv veleposlanika Bakote zaključno su nekoliko riječi uputili apostolski nuncij u SR Njemačkoj Nikola Eterović i banjalučki biskup Franjo Komarica, koji je nazočio tribini.
Prema riječima nuncija Eterovića, dvojica apostolskih nuncija, jedan u Bruxellesu a drugi u Strasbourgu, svjedoče o važnoj prisutnosti Vatikana u europskim središtima. Nuncij Eterović podsjetio je da u Europi živi 75% kršćana, čime čine tihu većinu na europskom kontinentu i predstavljaju veliki potencijal da se na europskom kontinentu postigne ekumenski dijalog. Osvrćući se na rat u Ukrajini, monsinjor Eterović podsjetio je da je pet godina bio apostolski nuncij u Ukrajini, kada se osobno uvjerio da je kršćanska prisutnost u Europi budućnost starog kontinenta i snažan jamac sigurnosti i mira.
Banjalučki biskup Komarica istaknuo je da je već preko trideset godina član Paneuropske unije i upoznao prisutne s radom Europskog centra za mir i suradnju Marija Zvijezda u Banjaluci. Aludiravši na utemeljenje samostana trapista, biskup Komarica rekao je da su tijekom habsburške uprave u samostanu živjeli redovnici iz šesnaest europskih zemalja, što je bila svojevrsna Paneuropska unija pola stoljeća prije formalnog osnutka Paneuropske unije. Među brojnom publikom okupljenom u Veleposlanstvu RH u Berlinu bio je zastupnik Bundestaga Knut Abraham i mnogi drugi predstavnici javnog života glavnog grada Njemačke.
Međunarodna Paneuropska unija, također i Paneuropski pokret, najstariji je pokret za ujedinjenjem Europe koji je 1922. godine pokrenuo grof Richard von Coudenhove-Kalergi. On je analizirao prilike u svjetskoj politici nakon Prvoga svjetskog rata i zauzeo se za ujedinjenje Europe. Vjerovao je da je ujedinjena Europa jedini put kojim se može spriječiti nastanak novog rata na njenu tlu i očuvati njena povijesna uloga među sve snažnijim izvaneuropskim silama.
Paneuropska unija je od početka bila antikomunistički orijentirana; nakon širenja fašističkih i nacističkih ideja Richard von Coudenhove-Kalergi odbija mogućnost suradnje u ujedinjenju Europe kako ga misli provesti Adolf Hitler – zato mora iz Austrije emigrirati u Francusku, a nakon toga i u Sjedinjene Američke Države. Krajem Drugoga svjetskog rata, pokret je nastavio snažno djelovati, zahtijevajući osnivanje europske skupštine, u koju će ulaziti zastupnici u nacionalnim parlamentima. Za razliku od drugih sličnih pokreta, Paneuropska unija se zalagala za ujedinjenje cijele Europe (u kojoj međutim nema mjesta za totalitarne režime), a protiv zatvaranja u klub bogatih zapadnoeuropskih zemalja.
U povijesnom govoru gdje se Winston Churchill 1946. godine založio za “Sjedinjene Europske Države”, izrijekom se i uz najveće pohvale spominje Richarda von Coudenhove-Kalergija i rad Paneuropske unije.
Zahvaljujući radu Paneuropske unije, 1947. godine nastaje Europska parlamentarna unija – nominalno privatna organizacija sastavljena od članova parlamenata različitih zemalja, koja je promicala ideju zajedničkoga europskoga tržišta, i bliske međunarodne suradnje demokratskih europskih zemalja – koja predstavlja preteču Vijeća Europe osnovanoga 1950. godine. Vijeće Europe je 1950.-ih godina osnovano na onakvim načelima i onakvim ciljevima kakve je između dva svjetska rata bila zacrtala Paneuropska unija; to vrijedi osobito za (Europsku) Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.-te godine, do danas temeljni akt na kojemu počivaju europske asocijacije. Razgovor: Profesor Pavo Barišic s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu – Glavni tajnik Paneuropske unije Hrvatske
Osim jedinstva Europe, Paneuropska unija promiče poštovanje načela supsidijarnosti, a pod krilaticom “grčka mudrost, rimsko pravo i kršćanska vjera”, obuhvaća tri temeljne odrednice zajedničkoga europskoga identiteta, u kojem su podjednako sudjelovali grčka filozofija, rimska pravna stečevina i kršćanski humanizam.
Panueropska unija se zalaže za Europu kao jedinstveni prostor utemeljen na pravu naroda na samoodređenje, pravu narodnosnih skupina na slobodan razvoj i na ljudskim pravima svakog pojedinca; te kao prostor koji obuhvaća zemlje zajedničkog europskog naslijeđa do granica do kojih se poštuju sloboda i demokracija. Posebnu pozornost obraća na socijalni nauk, otvorenost svijetu i zaštitu okoliša. Hrvati u iseljeništvu su niz godina djelotvorno sudjelovali u paneuropskome pokretu prije nego što su se stvorili uvjeti da se u Hrvatskoj osnuje nacionalna paneuropska organizacija, koja je osnovana 30. svibnja 1991., ali u najkraćem propisanom roku kao tradicionalno srednjoeuropska i mediteranska zemlja bivše Austro-Ugarske Monarhije prihvaćena u članstvo Paneuropske Unije s naklonošću. Razgovor: Banjalučki biskup Franjo Komarica član Paneuropske unije
Prvih dvanaest godina (1991. – 2003.) predsjednik Hrvatske paneuropske unije bio je akademik Mislav Ježić, nakon njega trinaest godina (2003. – 2016.) prof. dr. Pavo Barišić, sve do trenutka kad u listopadu 2016. preuzima dužnost ministra znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Trenutno je akademik Ježić sad predsjednik HPEU. HPEU ima vrlo cijenjen i utjecajan položaj u međunarodnoj Paneuropskoj uniji. Mislav Ježić potpredsjednik je MPEU od 1995., a Pavo Barišić njen glavni tajnik od siječnja 2014. godine. Ostale članice su aktivno radile u korist priznanja Hrvatske i Slovenije. Djelatnost Hrvatske paneuropske unije nakon osnivanja je usmjerena na slanje obavijesti u Europu i svijet o Hrvatskoj i o ratu protiv Hrvatske. Zatim i na posredovanje u dopremi humanitarne pomoći. HPEU se u suradnji s hrvatskim zastupnicima u Europskome parlamentu posebno zalaže za proširenje Europske unije na zemlje jugoistočne Europe. (Foto) Berlin: 100 godina Paneuropske Unije i 30 godina međunarodnog priznanja Hrvatske
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti Berlinski magazin i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
