Katolički vjernici danas slave svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove – Tijelovo.
Danas je Tijelovo koje se u 2020. godini slavi 11. lipnja. Punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, katolički je blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva i u Hrvatskoj je neradni dan. Tijelovo ili na njemačkom jeziku „Fronleichnam“ državni je blagdan u šest njemečakih Saveznih država – (BW, BY, HE, NRW, RP, SL), odnosno Baden-Württembergu, Bayernu, Hessenu, Nordrhein-Westfalenu, Rheinland-Pfalzu i Saarlandu.
Na internetskim stranicama HKM Berlin župnik Fra Zvonko Tolić je napisao: Dragi vjernici,
tradicionalna je proslava Tijelova berlinskih katolika, zbog pandemije coronavirusa otkazana, a to vam već poznato. Da ne bismo izgubili osjećaj zajedništva, u četvrtak ćemo svi imati mogućnost, preko livestreaminga sudjelovati u svetoj misi u 18 sati u crkvi Sankt Joseph (Wedding), a predvodit će je naš nadbiskup dr. Heiner Koch! Na taj virtualni način pokažimo svoje zajedništvo u ovim neobičnim vremenima!
Velikim blagdanom u katoličkom kalendaru Tijelovom ili blagdanom Presvetog Tijela i Krvi Kristove vjernici žele obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je u određenom povijesnom času kao jedinorođeni Sin Božji postao povijesnom osobom. To je tajna njegova utjelovljenja. Bog je postao čovjekom; jedan od nas, s konkretnim tijelom, u njegovim žilama teče ljudska krv. „U svemu jednak, osim u grijehu“, reći će sveti Pavao o njemu.
Tijelovo želi osobito naglasiti istinu da je Isus pravi čovjek i pravi Bog. A kao čovjek da ima tijelo kao i mi. Ljudsko je tijelo dar, a isto tako obdareno mogućnosti da se daruje i razdaje.
USTANOVLJENJE SVETKOVINE TIJELOVA
Ustanovljenje ove svetkovine potječe još od viđenja sv. Julijane, rođene u Retinnesu blizu Liègea u Belgiji 1193. godine. U dobi od pet godina ostala je siroče te je smještena u samostan augustinki u Mont-Cornillonu, gdje je zaređena kad je imala 14 godina. Brzo je napredovala u krepostima i bila je poznata po svojoj ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji, svetoj Kristovoj muci, a osobito prema Presvetom sakramentu. U dobi od 16 godina počela je imati viđenja, a u jednom je od njih vidjela pun mjesec, čiji je sjaj nagrđivala jedna tamna mrlja. Svoje je viđenje opisala poglavarici, s. Sapienzi, ali nije uspjela utvrditi značenje tog viđenja. Naposljetku je nakon nekoliko dana molitve Julijana čula glas s neba koji joj objašnjava značenje:
Mojoj Crkvi nedostaje jedno liturgijsko slavlje, koje bih htio osnovati. To je svetkovina najvećega i najsvetijega Oltarskog sakramenta. Trenutačno se ovog otajstva spominjete samo na Veliki četvrtak, ali i toga su dana glavni predmet razmatranja moja patnja i smrt; stoga želim ustanoviti još jedan, zaseban dan u kojem će taj sakrament slaviti svi kršćani…
Glas joj je dao tri razloga za to: prvi – ovom će se svetkovinom učvrstiti vjera u Presveti sakrament kad god u budućnosti netko posumnja u njegovu valjanost; drugi – iskrenim i dubokim klanjanjem Presvetom sakramentu vjernici će se ojačati na svom putu u krepost; treći – slavljenje ove svetkovine i pozornost koja je tako iskazana sakramentu pružit će zadovoljštinu za svako nepoštovanje i uvredu nanesenu Presvetom sakramentu.
Više od 20 godina Julijana redovnicima nije rekla ništa o svom viđenju, ali je na kraju rekla tadašnjem biskupu iz Liègea Robertu de Thoreteu, dominikancu Hughu, koji je poslije postao papinski poslanik u Nizozemskoj, i Jamesu Pantaleonu, koji je tada bio arhiđakon Liègea. Poslije je James Pantaleon postao biskupom i ubrzo je nakon toga izabran za papu Urbana IV.
Budući da su u to vrijeme biskupi mogli ustanoviti svetkovinu za svoju biskupiju, biskup de Thorete 1246. godine sazvao je sinodu na kojoj su sudjelovali i ovi učeni i sveti ljudi. Međutim, od trenutka kad je Julijana s njima podijelila poruku o svom viđenju do otvaranja ove sinode prošlo je punih 16 godina.
Nakon što su raspravljali o mogućem utemeljenju svetkovine, zaključili su da ona nije u suprotnosti s naukom Crkve. Nadalje, odlučeno je da će se svetkovina utemeljiti kao zahvala svemogućem Bogu jer nam je dao Presveti oltarski sakrament. Zatim je određeno da se to novo slavlje održi iduće godine. Redovnik Ivan trebao je sastaviti obred za tu prigodu. (Izvorni dekret i dijelovi ovog obreda čuvaju se u Binterimu).
Biskup de Thorete nije poživio dovoljno dugo da vidi izvršenje njegove odredbe. Umro je nešto poslije iste te godine, 16. listopada 1246., ali su svetkovinu svejedno prvi put održali kanonici župe sv. Martina u Liègeu.
BERLISNKI NADBISKUP DR. HEINER KOCH SLAVI 40 GODINA SVEĆENIČKE SLUŽBE
Berlinska nadbiskupija danas poziva svoje vjernike da sudjeluju Online na mrežinim straniama Biskupije u ovogodišnjoj proslavi Tijelova, danas u Berlinu, kada će u 18.00 sati svečanu svetu misu predvoditi berlinski nadbiskup dr. Heiner Koch koji za nekoliko dana 13.06. proslavlja 40.godina zaređenja, koje će se također svečano obilježiti 13.06.2020 u crkvi Sankt Matthias (Winterfeldtplatz) u Berlinu s početkom u 10. sati.
Iz Berlinske nadbiskupije pozvali su vjernike riječima “Srdačno vas pozivamo da što bolje iskoristite postojeća ograničenja te ove godine formirate velike internetske zajednice”, odnosno pratite ovu svečanst putem „Livestream“ prijenosa uživo koji je dostupan na Facebook-u i Twitteru rekao je nadbiskup Heiner Koch.
Unatoč daljnjem ublažavanju mjera povodom pandemije coronavirusa danas neće biti održana središnja tradicionalna procesija kroz berlisnku općinu Berlin-Mitte..
Berlisnki Nadbiskup Heiner Koch u subotu proslavlja svoju 40. obljetnicu svećeničkog reda u čast kada je 13. lipnja 1980. primio svećenički zavjet, zaređen od kardinala Josepha Höffnera u kölnskoj katedrali.
„Livestream“ odnsono prijenos uživo dostupan je na Facebook-u, Twitteru i na početnim stranicama Berlisnke biskupije.
