Obilježen Europski dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma.
Obilježavanje 75. godišnjice Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma upriličeno je 22.08.2020. u Groblju mira na Bilima kod Mostara, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora i Odjela za Drugi svjetski rat i poraće Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.
Služena je sveta misa zadušnica, kojoj je prethodio obred blagoslova središnjeg križa u Groblju mira na Bilima te je održana komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.
Blagoslovljeni središnji križ djelo je kipara Ivana Bošnjaka po replici Vukovarskog križa, kojeg je Groblju mira donirao Grad Vukovar.
Svetu misu za sve stradale predvodio je fra Ivan Ševo, a obilježavanju 75. obljetnice nazočili su predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, kulturnog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine. Brojno izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović.
Nazočnima se, nakon svete mise obratio Fra Miljenko Stojić, povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.
„Iz godine u godinu, još tamo od 2013., okupljamo se na ovome mjestu i sjećamo se svojih žrtava. Počeli smo s onima iz Drugoga svjetskog rata i poraća, ali ginula su naša braća i sestre i u drugim ratovima, bunama i vremenima zlosilja. Svima im odajemo počast na ovaj vidljivi način. Već je postalo prirodnim da svake godine krenemo korak dalje. Činimo to neprestano pod pokroviteljstvom HNS-a BiH, na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem“. kazao je fra Stojić.
„Mnogo ima onih kojima bi trebalo zahvaliti. Ne ćemo ih nabrajati, nego samo u ime naših žrtava jasno i glasno reći: Hvala. Bog zna kako će ih za to nagraditi“, istaknuo je fra Stojić koji je prezentirao i aktivnosti i radove koji se odvijaju u Groblju mira na Bilima.
Po završetku komemoracije, izaslanstva su položila vijenac i svijeće svim žrtvama totalitarnih režima.
Danas 23. kolovoza je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine, 23. kolovoza obilježava se kao spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Stupanjem na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH 1. siječnja 2020., ovaj spomendan obilježava se pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije.
Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019. Svrha obilježavanja izrečena je, među ostalima, i u točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve.
Groblje Mira na Bilima:
Bleiburška tragedija kao najveća rana u povijesti hrvatskog naroda
Bleiburška tragedija zauvijek će ostati najveća rana u povijesti hrvatskog naroda. U spomen svih nevinih žrtava koje su partizanske horde mučki ubile tijekom svibnja 1945., kao i mjesecima i godinama nakon toga, današnjom sv. misom zadušnicom (23. svibnja 2020.) na Groblju Mira na Bilima, župa Goranci, koje je i samo mjesto stradanja, sjetili smo se svih nevinih bleiburških žrtava i drugih žrtava diljem svih križnih puteva kuda su ih partizanske postrojbe sprovele do stratišta i logora. Preživjeli svjedoče o tome, brojni pokajnici također svjedoče o tome, kosti svjedoče, brojni znanstveni i književni radovi svjedoče o tome, samo niječu i poriču zaslijepljeni nasljednici jugokomunizma.
Zvjerska ubojstva bez procesa suđenja, bez poštivanja bilo koje konvencije i ljudskih prava pred licem svijeta mogli su samo počiniti bezbožnici i totalitaristi koji nažalost i danas pokušavaju krojiti državu po svojim mjerilima. Naše dostojanstvo i molitva, čuvanje istine, upaljena svijeća i položen cvijet oružje je kojim ćemo braniti povijest i budućnost naroda i države.
Bez ustručavanja treba glasno reći da je na koncu Drugoga svjetskog rata počinjen jedan od najvećih zločina u povijesti čovječanstva u kojem je stradalo stotine tisuća hrvatskih vojnika svih narodnosti te njihovih obitelji i drugih civila, koje su u povlačenju zbog straha pred zločinima udruženih partizanskih postrojbi i četničkih postrojbi, bile u istim kolonama. Bio je to zločin nesagledivih razmjera, o čemu svjedoče više od 1.700 registriranih stratišta, grobišta, jama, bunkera, tenkovskih rovova preko Teznog, Kočevskog roga, Hude jame, Maceljske šume pa i ovdje u Hercegovini: u vojarni Sjeverni logor, na vododerini na Radimlji kod Stoca, u zapaljenim stogovima sijena u Pribilovcima, u rovu pred crkvom u Čapljini, na kanjonu Bišina kod Nevesinja i još brojnih mjesta u kojima još uvijek nedostojanstveno leže kosti naših najmilijih. Posipali su ih sumporom i palili, bacali u jame, bunare i rijeke, ali mučenička krv i polomljene kosti, djevojačke pletenice i probušene lubanje govore o istini koju uporno totalitarni komunistički režim i njegova zaostavština žele sakriti misleći da će tako njihove i ruke njihovih očeva ostati čiste.
»Na čas se izdvojimo iz surove medijske stvarnosti, grozote, hajke i mržnje iskazane proteklih dana na živuće i pokojne, poginule, nestale, ubijene i stradale, a s njima i na pripadnike svih drugih naroda koji su bili sudionici Križnoga puta«, rekao je don Ljubo Planinić koji je predvodio današnju sv. misu zadušnicu. Naglasio je kako »danas ne ćemo govoriti onima koji ne znaju i ne žele naučiti što se dogodilo 15. svibnja 1945. Svi bi trebali poći na povijesnu edukaciju… Danas ne govorimo onima koji preko portala, novina, medija dižu hajku protiv Hrvata i katolika u BiH… Danas ne govorimo dvojici slučajnih članova predsjedništva BiH od kojih je nered i počeo. Bilo bi im dobro da pođu u školu kulture i obrazovanja, a ne fundamentalizma i ekstremizma… Ne ću im govoriti, jer ne će razumjeti, ne ću ništa govoriti onima koji su kratka pogleda i kratke pameti, a umislili si da vide preko Trebevića i Igmana, ne ću govoriti ništa onima koji su ogrezli u neistini… Danas ću govoriti onima koje su u životu lomile patnje i nezgode, onima koji se hrvu s brigama i nevoljama. Govorit ću onima koje je život vodio križnim putem, pa su doživjeli i proživjeli na stotine životnih Velikih petaka.
Jučerašnju i današnju obljetnicu Križnog puta hrvatskog naroda razumjet će svi oni koji trpe nepravdu. Današnju obljetnicu razumjet će svi roditelji koji rađaju i odgajaju svoju djecu, a vječno strepe tko će ih pozvati u neki suludi rat. Današnju obljetnicu razumjet će svi oni kojima je život blagoslovljen, svet, miran spokojan. Braćo i sestre. Ne mogu dignuti brige, ni odstraniti terete koje vam je život nametnuo na pleća. Ne mogu ukloniti sve nevolje s kojima se susrećete. Ali mogu vam reći Isusove riječi koje su u stanju i brige umanjiti, i rane zaliječiti, i otrti suze, i razveseliti srca, i dati snagu. “O, svi vi koji ste izmoreni i opterećeni dođite k meni i ja ću vas odmoriti” (Mt 11, 28). I ostaje na kraju pitanje: Kako iskazati poštovanje prema poginulim braniteljima i civilima, ne samo u Drugom svjetskom ratu i na Križnom putu, nego svim stradalima u tursko-osmanlijskoj višestoljetnoj diktaturi, Prvom svjetskom ratu, poraću Drugog svjetskog rata, poginulim i stradalim braniteljima Obrambeno-domovinskog rata? Evo kako: sv. misom u svakoj crkvi i oltarištu, gdje se sakupljaju i mole Hrvati katolici; pa tako i u sarajevskoj katedrali, u Zagrebu na Mirogoju, na bleiburškom polju, ovdje na Bilima, na Radimlji i u svakoj župnoj crkvi u BiH i Hrvatskoj.
Uz don Ljubu Planinića, koji je predvodio sv. misno slavlje, sumisio je i fra Miljenko Stojić u ulozi domaćina kao povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski žrtvoslov u hercegovačkim biskupijama. Sumisila je i nekolicina svećenika Hercegovačke Franjevačke provincije koji se ovom prigodom prisjećaju i svih mučkih ubijenih svećenika tijekom i na koncu Drugoga svjetskog rata. Organizatori dostojanstvene komemoracije su Odjel za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a, Udruga Mir International i Središte HSK za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH.
Nakon svete mise zadušnice članovi Odjela Glavnog vijeća HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće te članovi udruge Bleiburški vod položili su vijenac zajedno s predstavnicima Povjerenstva za popis žrtava i upalili svijeće uz spomen križeve na Groblju Mira na Bilima, kao i ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima pred Hrvatskim domom hercega Stjepana Kosače. grobljemira.info
…Danas se s pijetetom sjećamo nevinih žrtava svih totalitarnih i autoritarnih režima. U Rezoluciji Europskog parlamenta od 19.9.2019. podsjeća se da su “nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću”. Hrvatski sabor je ovaj spomendan uveo 2011. na prijedlog Vlade Jadranke Kosor i prema preporuci Europskog parlamenta iz 2009. godine. Cilj kulture sjećanja nije poticanje društvenih podjela, već pomirba na temelju odbacivanja svakog totalitarizma i prihvaćanja demokratskih vrijednosti. (Davor Ivo Steier)
