U Bruxellesu raste otpor još jednom mandatu Ursule von der Leyen kao predsjednice Komisije
Ursula von der Leyen (65, CDU) na čelu je Europske komisije u Bruxellesu od 2019. godine. Ona se bori za drugi mandat na europskim izborima 9. lipnja i u tjednima nakon njih
Bio je ovo težak tjedan za Ursulu von der Leyen (65), koja se trenutačno bori za drugi mandat predsjednice Europske komisije. Možda samo predokus borbe koja je pred nama: protiv nadolazećeg puča u Bruxellesu.
Von der Leyen je svog stranačkog prijatelja CDU Markusa Piepera (60) htjela imenovati na visoko plaćenu dužnost predstavnika srednje klase u EU. Ali optužbe za nepotizam su pljuštale – čak i iz Komisije EU. Pieper je ogorčeno odbacio navedene teze.
Slučaj pokazuje: Von der Leyen ima moćne protivnike – uključujući unutar svojih redova konzervativnu stranačku obitelj EVP, koja također uključuje CDU i CSU.
Ursule von der Leyen za čelnu dužnost u Bruxellesu mora svladati trostruku prepreku: prvo pobijediti na izborima (350 milijuna birača s pravom glasa u 27 zemalja), zatim uvjeriti šefove država i vlada te na kraju Europski parlament. Čak i ako konzervativci 9. lipnja dobiju 180 mjesta, kako sadašnje ankete predviđaju, bit će daleko od većine u parlamentu. Godine 2019. von der Leyen je napravila ustupke Zelenima i socijaldemokratima, a izabrali su je mnogi desničarski zastupnici koji su htjeli spriječiti ljevičarskog čelnika EU-a.
Malo je vjerojatno da će se ovaj podvig ponoviti 2024. Zeleni su razočarani nedavno razvodnjenim “Zelenim dogovorom”, liberali ih vide kao uzrok broj jedan birokracije, EU-socijalisti su djelomično ljuti jer je von der Leyen tako jasno podržala stav Izraela nakon masakra u Hamasu.
Afera oko neprozirnih narudžbi cjepiva protiv korone (“Pfizerov posao”), koja je dovela do istraga Ureda europskog javnog tužitelja, također je ostavila ogrebotine – uključujući vlastiti tabor.
Tajni favoriti ako von der Leyen ne uspije navode se: grčki premijer Kyriakos Mitsotakis (56). Konzervativnog premijera iz EPP-a smatraju moćnim i utjecajnim u konzervativnom taboru. Godine 2019. postao je premijer u Ateni i osvojio apsolutnu većinu 2023. godine
Šuška se i o predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsola (45, Maltežanin). Iako nema iskustva u vladi, ima mnogo samopouzdanja i ambicije te – kako se pokazalo na nominacijskom kongresu EPP-a u Bukureštu početkom ožujka – veći talent za govor od von der Leyen
Alternativom se smatra i hrvatski premijer Andrej Plenković (54, na dužnosti od 2016.). Prema EU insajderima, on je već iskazao interes za predsjedničku dužnost. O Plenkoviću se već raspravljalo 2019., pobijednik je na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.
U petak se doznalo da se ni CDU ne želi oglašavati plakatima Von der Leyen u prvim tjednima izborne kampanje.
Njemački tabloid BILD, primjerice, citira neimenovanog člana Europskog parlamenta iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) kojem su postavili pitanje kakve su šanse da novi saziv EP-a ponovo izglasa sadašnju predsjednicu EK.
Kakvi su izgledi za savez s potrebnom većinom od 376 glasova? – Iskreno, šanse su s**nje…- izjavio je neimenovani zastupnik za Bild. Čak i kad bi većina u EP za izglasavanje kandidata EP došla nadohvat ruke, ostaje pitanje po koju političku cijenu, kazao je isti izvor za Bild.
Puč se već unaprijed nazire, među 27 šefova vlada: dosadašnji pristaša Von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron (46), “skida boju”, u anketama daleko zaostaje za desničarskom ekstremisticom Marine Le Pen. U predizbornoj kampanji Macron ostavlja otvorenim pitanje podržava li drugi mandat von der Leyen. Zli jezici pitaju: Zašto bi? A i da jest, bi li ga ostali i dalje slušali? Kancelar Olaf Scholz u predizbornoj kampanji bori se za svoj SPD – a protiv Unije.
Umjesto Nijemaca, sofisticiraniji, manje polarizirajući kompromisni kandidat mogao bi ući u igru nakon izbora kao 2019., kada su stvarnog izbornog pobjednika Manfreda Webera (CSU) državni čelnici odbacili u korist von der Leyen.
