(Video -Foto) Berlin: Prijem nadbiskupa Nikole Eterovića povodom desete obljetnice početak pontifikata Svetog Oca Franje
U Nuncijaturi apostolskog nuncija u SR Njemačkoj u Berlinu, hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, papin veleposlanik u SR Njemačkoj, priredio je svečani prijam povodom desete obljetnice početak pontifikata Svetog Oca Franje.
Prijemu se odazvalo oko 300 uzvanika, među kojima su bili predstavnici Katoličke crkve u Berlinu i Njemačkoj, drugi vjerski poglavari i predstavnici, te veleposlanici i predstavnici diplomatskog kora, predstavnici političkih i društvenih organizacija tw brojni uzvanici iz Berlina i SR Njemačke.
Prijemu je nazočio i bivši njemački predsjednik Christian Wulff.
Među uzvanicima bili su i hrvatski velepolsanik u SR Njemačkoj Gordan Bakota, Marica Jukić opunomoćeni ministar velepsolanstva RH, brigadir Zdravko Barbarić, vojni izaslanik sa suprugom, Zoran Andročec direktor poslovnog udruženja Ingra-Det iz Düsseldorfa, Josip Juratović zastupnik u njemačkom Bundestagu u petom mandate, velepolsanica BiH Jadranka Winbow i berlinski nadbiskup dr. Heiner Koch
Hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, papin veleposlanik u SR Njemačkoj u svome govoru kazao je sljedeće.
Ekselencije, poštovani gospodine savezni predsjedniče Wulff, dame i gospodo, draga braćo i sestre!
U nedjelju navečer, na dan svoga uskrsnuća, Gospodin Isus se ukazuje svojim učenicima, koji su bili zatvoreni u strahu u Gornjoj sobi u Jeruzalemu, i kaže: “Mir vama” (Iv 20,19).
Mir je stoga usko povezan s porukom Evanđelja.
Poput svojih prethodnika, od svog izbora za 266. rimskog biskupa 13. ožujka 2013., papa Franjo neumorno vrši ovu važnu zadaću naviještanja mira bližnjima i dalekima. Stoga zahvaljujemo Bogu za deset godina njegova plodnog pontifikata i zazivamo puninu božanskih blagoslova dok započinje jedanaestu godinu svoje službe pastira sveopće Crkve.
S obzirom na pretežno regionalna izbijanja nasilja i rata, papa Franjo je na početku svog pontifikata sa zabrinutošću govorio o dijelovima Trećeg svjetskog rata.
Kako bi pomogao okončati situacije rata i nasilja, papa Franjo neprestano naviješta evanđelje mira. On to čini na različite načine, počevši od svojih spisa.
U svom programskom dokumentu Evangelii gaudium od 24. studenoga 2013. napisao je: “Crkva naviješta “Evanđelje mira” (Ef 6,15) i otvoren je za suradnju sa svim nacionalnim i međunarodnim vlastima u brizi za ovo veliko opće dobro.
Tu poruku širi i na svojim putovanjima, posjećujući 58 zemalja na 40 putovanja u inozemstvo u proteklih deset godina. Tome se pridodaju brojni osobni ili grupni susreti, njegove propovijedi, govori i poruke. Posebno treba istaknuti poruke koje Papa upućuje na početku svake Nove godine, ne samo kršćanima, već i političkim vođama i svima koji mogu pridonijeti promicanju mira.
Svaka od ovih tema je kamenčić u velikom mozaiku i dio velikog procesa za mir u našem svijetu, na koji je svatko pozvan prema svom pozivu i svojim mogućnostima.
POSREDNIČKI NAPORI SVETE STOLICE
Sveta Stolica ima veliko iskustvo kao posrednik između država ili unutar država, pod uvjetom da strane u sukobu izričito zatraže to posredovanje od Svetog Oca i Svete Stolice i postoji mogućnost da obje strane prihvate rezultat posredovanja.
Papa Franjo ponudio je posredovanje Svete Stolice u sljedećim slučajevima:
Posredovao je između Sjedinjenih Američkih Država i Kube u normalizaciji narušenih odnosa dviju država. Godine 2014. Papa je napisao osobno pismo predsjednicima Baracku Obami i Raulu Castru, “nakon čega je uslijedilo potpisivanje sporazuma u Vatikanu koji su omogućili uspješan završetak pregovora. Bio je to put koji je u prosincu 2014. godine doveo do kraja dugotrajnog sukoba između dviju zemalja koji je započeo 1959. godine i obnove diplomatskih odnosa u srpnju 2015. godine.
Sveta Stolica je odigrala ne beznačajnu ulogu u posredovanju s raznim političkim i vojnim frakcijama u različitim zemljama. Papa Franjo dao je punu potporu mirovnom procesu u Kolumbiji između vlade i FARC-EP-a (Fuerzas Armadas Revolutionarias de Colombia – Ejército del Pueblo).
Potpisivanju završnog dokumenta 27. rujna 2016. kao izaslanik pape Franje nazočio je državni tajnik Pietro kardinal Parolin. Svojim apostolskim putovanjem u Kolumbiju od 6. do 11. rujna 2017. Sveti je Otac želio potaknuti sve odgovorne da ne posustanu pred poteškoćama, nego da ostanu na putu mirnog rješenja nasilja koje traje dugi niz godina.
U Južnoj Americi, predstavnici Svete Stolice pokušali su s procesima dijaloga u Venezueli i Nikaragvi, ali ti napori još nisu doveli do željenog rezultata, uglavnom zbog nedostatka volje vlada.
Na afričkom kontinentu papa Franjo i Sveta Stolica podržali su mirovni proces u Mozambiku. Sveti Otac posjetio je ovu zemlju od 4. do 6. rujna 2019. godine. Tom prilikom spomenuo je i Opći mirovni sporazum potpisan 1992. u sjedištu Zajednice Sant’Egidio u Rimu, prekretnicu u dugom mirovnom procesu u Mozambiku.
Istodobno je zamolio Boga da njegov posjet, u zajedništvu s kolegama biskupima i hodočasničkom Katoličkom crkvom u Mozambiku, “pomogne da mir, pomirenje i nada konačno zavladaju među vama” (susret s predstavnicima vlade, civilnog društvo i diplomatski zbor, Maputo, 5. rujna 2019.).
Sveti Otac zauzima se za mir u Srednjoafričkoj Republici. Bez obzira na nesigurnu situaciju u zemlji sa sigurnosne perspektive, posjetio je glavni grad Bangui 29. i 30. studenoga 2015. kako bi potaknuo sve strane na traženje mira i rad za opće dobro.
Sveta Stolica posebnu pozornost posvećuje Republici Južni Sudan i traženju mira u ovoj zemlji koja je stekla neovisnost 9. srpnja 2011., ali od 2013. trpi etnički sukob. Papa Franjo pozvao je političke čelnike na dvodnevno promišljanje u Vatikan u znak podrške mirovnim naporima, zamolivši ih da riješe probleme i započnu mirovni proces.
Zahvaljujući predanosti zajednice Sant’Egidio, 14. siječnja 2020. sve su političke skupine u Južnom Sudanu postigle dogovor. Kako bi ojačao mirovni proces, Sveti je Otac nedavno posjetio Giubu, glavni grad Južnog Sudana. Učinio je to zajedno s nadbiskupom Canterburyja Justinom Welbyjem i moderatorom Škotske crkve Iainom Greenshieldsom u sklopu ekumenskog hodočašća mira. Obraćajući se vođama nacije, rekao je: Neka Gospodar neba, koji voli ovu zemlju, podari joj novo doba mira i blagostanja
Mir u svijetu prioritet je Katoličke Crkve i Svete Stolice koja ju predstavlja na međunarodnoj razini, kao što pokazuju navedeni primjeri. Oni pokazuju da je Sveta Stolica spremna ponuditi svoje usluge posredovanja u drugim sukobima između država ili unutar zemlje. To također vrijedi s obzirom na tragediju rata u Ukrajini.
Papa Franjo i njegovi najbliži suradnici više su puta potvrdili da je Sveta Stolica spremna posredovati između Ukrajine i Ruske Federacije ako obje strane to iskreno žele i spremne su raditi na pravednom i trajnom miru.
Ekselencije, dragi prijatelji, hvala vam što ste došli na ovaj prijem u čast Svetog Oca Franje. Istodobno vas sve potičem da učinite sve što možete i prema svojim odgovornostima za promicanje mira na svim razinama.
Ovom prigodom desete obljetnice izbora pape Franje, zahvaljujemo Trojedinom Bogu za dar koji je u svojoj osobi udijelio Crkvi i društvu. Ujedno ga molimo da mu i dalje daje novu snagu kako bi mogao nastaviti svoje važno poslanje za mir u Crkvi i u svijetu.
Kazao je u pozdravnom govoru hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, papin veleposlanik u SR Njemačkoj, završivši govor riječima.
Podignite svoje čaše sa mnom i nazdravite za zdravlje pape Franje, “Ad multos annos” (Bog ga poživio).
Zaključio je svoj govor navedenim riječima nadbiskup Nikola Eterović, veleposlanik Pape Franje u SR Njemačkoj i doajen diplomatskog zbora, na prijemu povodom desete obljetnice početak pontifikata Svetog Oca Franje.
Oko 300 uzvanika u nastavku večeri zadržali su se u prigodnim razgovorima uz domjenak koji je priređen u Nuncijaturi u Berlinu.
Papa Franjo rođen je kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu.266. je poglavar katoličke Crkve. Za papu je izabran 13. ožujka 2013. godine, kao nasljednik Benedikta XVI. Papa Franjo je prvi papa Isusovac i prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i južne hemisfere, te prvi papa neeuropljanin nakon 1272. godine od Grgura III.
