(VIDEO-FOTO) Razgovor Ante Fabijanić gradonačelnik Grada Paga – Prezentacija Paga u Berlinu
Gospodine Fabijanić, vi ste gradonačelnik grada Paga. Evo u Berlinu ste nazočili povodom dana državnosti Republike Hrvatske i Dana Oružanih snaga RH, te desete obljetnice članstva Hrvatske u EU, prezentaciji Hrvatske, evo i Vašega grada Paga u Berlinu. Sve je održano na tri različita skupa. U prvom skupu okupili su se njemački novinari, njih oko 50. Tu se konkretno govorilo više o gradu Pagu kao o turističkoj destinaciji i Hrvatskoj turističkoj zajednici. Možete li nam reći nešto o gradu Pagu, Vi ste gradonačelnik, da nam kažete neke općenite stvari?
Evo sigurno da je grad Pag i otok jedan poseban otok, otok izuzetno vrijedne, bogate kulturne tradicije, sve ono što možemo ponuditi, što se može vidjeti, mjesečev otok, otok pun ljubavi, dobrodošlice, ljudi otvorena srca, svak je dobrodošao na naš otok. Prednjačimo u turizmu i što dalje idemo sve više idemo kulturnom turizmu, u tome prednjačimo i stvarno smo zadovoljni sa svim onim, koliko nam dolazi gostiju, što sve ostvarujemo. Prošle godine smo imali preko milijun noćenja, od toga je preko 20% iz Njemačke.
Razgovor Ante Fabijanić gradonačelnik Paga – Berlin 23.05.2023
Milijun noćenja, koliko grad Pag ima stanovnika?
Grad Pag ima oko 3500 stanovnika, a noćenja imamo milijun ostvarenih.
Gospodine gradonačelniče, Pag je grad koji nudi sačuvane spomenike kulture, gasronomske specijalitete i posve drugačiju prirodu s kamenim čarolijama. Što je to što Pag razlikuje evo od drugih tisuću i nešto hrvatskih otoka?
Znači imamo 1244 otoka u Hrvatskoj, a 1244.godine grad Pag je postao Grad. Kada ga je Bela IV okrunio. To je jedna izuzetna ajmo reći povezanost. 1244 otoka, 1244. godine grad Pag postaje gradom. Sigurno da smo posebni. Posebni smo u svemu, a pogotovo u gastro ponudi. Naša gastro ponuda je jedna od najboljih ponuda na Jadranu. Sigurno u tome prednjačimo. Što reći, pored Paškog sira, Paške soli, Paške janjetine, mnogo toga imamo, mnogo toga prezentiramo svijetu.
Koji je najpoznatiji Paški specijalitet?
Najjači je sigurno sir. To je ono što je danas nezaobilazno, to se nalazi na svakom stolu ugostiteljskom, to se nalazi po cijelom svijetu.
Koliko ljudi radi taj sir, evo cijeli svijet zna njega?
Na otoku se proizvodi negdje oko 300 tona sira, Paškog sira, od toga je najstarija sirana, Sirana otoka Paga i ona je u Pagu preko 74 godine, koja je ujedno simbol Paškog sira i koja je prenijela tu tradiciju. Ona proizvodi oko 80 tona Paškoga sira.
Što ste u Berlinu prezentirali evo za dan državnosti? Opet to je posebna čast bila da nazočite kao jedna Hrvatska destinacija evo ovdje među brojnim njemačkim i hrvatskim uzvanicima?
Sigurno da nam je ovo čast danas bila, vidimo mnoštvo ljudi i uzvanika, eno ono što smo prezentirali Paški sir, Paški baškotin, delicije iz samostana Benedentikti naše Margarite, Samostana što je izuzetno vrijedno. Evo i ta gastro ponuda se danas našla na stolu u Berlinu, koja je obogatila sve ovo.
Zašto se gospodine gradonačelniče grad Pag naziva otokom kamena ili mjesečivim otokom?
To je ono što nas krasi posebnim otokom. Ako pogledate on je gol, čisti kamen, krš, s cijele sjeverne strane jednostavno nema zelenila nego je otok sav u kamenu.
Ima sunčanih sati kao neke druge najpoznatije hrvatske destinacije kao Hvar.
Prednjačimo i što se tiče po sunčanim sati, pa i razlog tome je i solana. Solana se nalazi u našem gradu, ona je najveća solana na Jadranu, ima preko 450 hektara polja i izuzetna nam je sol, jedna europska kvaliteta, sa europskom oznakom, to je ono što je nezamislivo da imamo sunca, a nemamo soli.
Proizvodite li još nešto osim sira i turizma?
Proizvodimo, ima još mnogo toga što naše vrijedne ruke rade, a pogotovo imamo sir skutu, baškotini, janjetinu. Imamo mnogo delicija, da ne govorimo stvarno što nas prezentira u sami vrh hrvatskog turizma.
Muči li Pag nestašica radne snage gospodine gradonačelniče Fabijanić?
Sve ovo što trenutno pričamo o Solani i Paškoj sirani koje su sigurno brend ovoga otoka, a oni trenutno uspiju, imaju radne snage, manjka je, ali nije još toliko koliko bi bilo, ipak taj naš sir se na poseban način proizvodi i puno treba pažnje i higijene posvetiti, i to je ono što većinom u 99% odrađuju naši ljudi.
Spomenuli ste milion turista, imate li tolike kapacitete?
Ima kapaciteta i više, ostvarili preko milion noćenja, svake godine su sve bolji i bolji rezultati.
Što se izgrađuje dalje na otoku Pagu? Imate li nove planove?
Pa imamo sigurno novih planova. Imamo što se tiče našeg vjerskog turizma, to je ono što je sad novo u ponudi, što se tiče Audora, staza biciklističkih, staza za trčanje.
Što je konkretno vjerski turizam kada ste spomenuli?
Znači imamo i specifičnost „Notre-Dame“ u Parizu i grad Pag jedini imaju s Isusove krune trn, jedini autentični trn s Isusove krune, ono što imamo u „Notre-Dame“ priznato od Svete stolice, samo grad Pag stoji uz bok toga. To je ono što naš vjerski turizam čini posebnim.
A Paška narodna nošnja?
Paška narodna nošnja kada je vidite ona sama sve govori, ona sama o sebi priča, to je posebna priča o nošnji, posebna paška čipka, posebne rukotvorine.
Evo u Berlin ste poveli jednu gospođu koja je radila to uživo.
Da, sigurno ona radi na kušinu, evo imali su priliku svi vidjeti kako se šije paška čipka, ona je zaštićena Unesco nematerijalnom kulturnom baštinom. Te naše žena, samozatajne, tihe, one su to godinama izrađivale, godinama radile. Krenuo je ondašnji gradonačelnik Frano Budak 1905. i 1906. godine sa spavaćice na kušin, i ona je stvarno, jedna velika neprocjenjiva rukotvorina koja se nalazi u našem gradu Pagu.
A kad spominjete Paške žene, one rađaju i Pašku djecu, a evo vi im dodjeljujete i posebnu naknadu gospodine gradonačelniče. Jeste li vi isto jedan od rijetkih gradova koji ste se na to odlučili?
Je, mi imamo dosta dugo i bili smo unazad tri godine grad koji u Hrvatskoj izdvaja najviše, pogotovo što se tiče za našu djecu i novorođenčad. Evo sad imamo za prvo rođeno 5000, pa 15000, 30000, pa oni koji imaju petero ili više djece imaju 50000 kuna godišnje od grada Paga.
Odlaze li vaši mještani ili se zadržavaju, prate li, ovaj trend odlazaka?
Pa nije baš veliki trend, ima nešto manje, ali nije velik trend odlazaka jer imaju ljudi. Tu je turizam, tu je poljoprivreda, to jest stočarstvo, tu je stolana, tako da i velik dio mladih ljudi ostaje u našem gradu.