RAZGOVOR Gordan Bakota veleposlanik Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj
BM: Gospodine veleposlaniče Bakota, Vi ste novi veleposlanik Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, osmi veleposlanik u nizu od osamostaljenja Republike Hrvatske. Kako ste reagirali na imenovanje veleposlanikom u Saveznoj Republici Njemačkoj?
Hvala lijepo gospodine Matiću. Svako diplomatsko mjesto od posebne je časti i odgovornosti, posebice ono u Saveznoj Republici Njemačkoj, državi od strateškog značenja za Republiku Hrvatsku. U svakom slučaju riječ je o velikom izazovu, posebno imajući u vidu i činjenicu predsjedavanja Hrvatske Vijećem Europske unije, i to u kontekstu novoga višegodišnjeg financijskog okvira, dakle proračuna EU i građenja dubokih odnosa i veza na svim područjima sa Saveznom Republikom Njemačkom.
BM: Obnašali ste do danas dužnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Turskoj i Republici Kazahstanu, potom u Republici Austriji, te do nedavno bili ste veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Srbiji, i evo Vas danas u Saveznoj Republici Njemačkoj gdje ste od 7.siječnja gospodine Bakota ove godine veleposlanik. Imate, možemo reći zavidnu diplomatsku karijeru.
Za mene ne postoji veće priznanje i čast štititi interese svoje zemlje u nekoj drugoj zemlji, promovirati naše vanjskopolitičke i ine ciljeve. To je svakako veliki izazov ali i poticaj koji me u potpunosti ispunjava i drago mi je da predstavljam Republiku Hrvatsku u tako važnoj i bitnoj zemlji kao što je Savezna Republika Njemačka.
BM: Naravno, prije ovoga imate i zavidnu karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. Od kada ste u hrvatskoj diplomaciji?
U hrvatskoj sam diplomaciji od de facto njenih samih početaka, dobio sam poziv pridružiti se zajedno sa određenim brojem tada mlađih stručnjaka hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova. U jesen 1992.godine započeo sam karijeru počev od mlađih diplomatskih zvanja, i bio na različitim mjestima i prije nego što sam postao veleposlanik, primjerice u SAD i u Švicarskoj Konfederaciji, kao i na pozicijama u ministarstvu. Prošao sam gotovo sve karijerne stepenice, čini mi se da je to jedan dugotrajan put, ali put koji je zaista popločen velikim zadovoljstvom predstavljati svoju vlastitu zemlju.
VIDEO: RAZGOVOR Gordan Bakota veleposlanik Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj
BM: Državno i političko vodstvo Republike Hrvatske povjerilo Vam je odgovornu zadaću da zastupate Republiku Hrvatsku u Saveznoj Republici Njemačkoj. Možete li nam ukratko reći što od Vas se očekuje danas i gdje hrvatska diplomacija pozicionirana kada gledamo članstvo u EU i gdje je Hrvatska pozicionirana?
Ono što je zaista važno istaknuti jeste da je predsjedavanje Vijećem EU – samo sedam godina nakon što smo postali članica EU – izazov i odgovornost, posebice u Saveznoj Republici Njemačkoj jednoj od ključnih članica EU i vrlo bitnom bilateralnom partneru Republici Hrvatskoj. U svakom slučaju čini mi se da smo se morali vrlo brzo prilagoditi novonastalim okolnostima, koordinirati 27 država članica, biti kreatori europskih politika i to na adekvatan i kvalitetan način predstavljati u zemljama u kojima radimo, u ovom slučaju u Berlinu i Saveznoj Republici Njemačkoj, u podosta kompliciranim okolnostima kao što s u pandemija korone i slučaja potresa koji se zbio u Hrvatskoj. Postali smo čimbenici, akteri na vanjskopolitičkom i europskom planu, i mislim da smo prepoznati u Saveznoj Republici Njemačkoj kao važan partner, netko s kim se razgovara na istoj razini očiju. To je ono što je bitno. Osim toga, vi morate znati da je osim predsjedavanja Vijećem EU za Hrvatsku iznimno bitno raditi na polju gospodarstva, pronalaziti prostore za naše poslovne ljude u Njemačkoj koji žele poslovati u Njemačkoj, te potaknuti investitore Njemačke u Hrvatskoj. Vidite i sami koliko je bitan turizam, mi dnevno radimo i na tom polju skupa sa Hrvatskom turističkom zajednicom i sa Ministarstvom turizma. Zaista je riječ od jednoj širokoj lepezi poslova, a posebno bih istaknuo i pitanje naših iseljenika, jer ovdje živi preko 400 tisuća hrvatskih građana. U tom pogledu nije isključivo riječ o onom najvažnijem – konzularnim poslovima kao jednom kvalitetnom servisu našim građanima – kojom prigodom ističem i rad generalnih konzulata u Münchenu, u Stuttgartu, u Düsseldorfu, u Frankfurtu i u Hamburgu – nego također i dnevne suradnje sa našim iseljeništvom oko mnogobrojnih projekata. Mislim da naše iseljeništvo ima značajan potencijal prerasti u jedan vrlo kvalitetan hrvatski lobi kao pravi most između dvije partnerske zemlje Hrvatske i Njemačke.
BM: Gospodine Bakota, evo obnašate kao što smo naglasili odgovornu zadaću veleposlanika Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, EU je jedna velika obitelj. Koliko je doista Njemačka značajna za Hrvatsku?
Njemačka je sigurno jedan od najznačajnijih partnera, prva u gospodarskoj razmjeni, u turizmu isto tako broj jedan, kao investitori na trećem mjestu. Upravo sada je predstavljen novi plan oporavka europskog gospodarstva, gdje su Hrvatska i Njemačka partneri. Naše predsjedavanje Vijećem EU ocjenjeno je vrlo uspješnim, uz činjenicu odlične suradnja na svim razinama, posebice našeg premijera Andreja Plenkovića i kancelarke Angele Merkel. Mislim da je Republika Hrvatska pokazala zrelost, sposobnost predsjedavati Vijećem EU i ujedno nositi se sa saniranjem posljedica pandemije korona virusa i potresa u Zagrebu i okolici. Ujedno sa partnerima u Njemačkoj radimo iskorake i po pitanju gospodarstva, znanosti, obrazovanja, rekao bih gotovo na svim poljima. To je cilj, na tome radimo, i na tome ćemo raditi u budućnosti i u okviru Akcijskog plana između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke.
BM: Gospodine veleposlaniče Bakota nalazimo se pred krajem hrvatskog predsjedanja Vijećem EU od 1.siječnja koje traje do 30.lipnja 2020.godine. Prioriteti hrvatskog predsjedništva rukovodili su se njegovim sloganom „Snažna Europa u svijetu punom izazova“. Koje su Vaše ocjene iz Njemačke, kako je proteklo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU?
Tijekom našeg predsjedavanja Vijećem EU dogovoren je uredan izlazak UK iz EU, tu smo dali značajan doprinos. Kada je krenula pandemija korone, pa nakon toga i potres koji se desio mi smo uspjeli zajedno sa europskim partnerima napraviti Integriran mehanizam za odgovor na krizu koja je zatekla EU. Na kraju, u tom kontekstu želio bih istaknuti i pregovore oko višegodišnjeg financijskog okvira EU, proračuna EU – koji je treba biti napravljen u potpuno novim okolnostima, pandemije bez presedana. Mislim da smo tu na dobrom putu. Vjerujem da ćemo uspjeti završiti taj bitan posao vezan uz obnovu svih naših gospodarstava i mislim da će Republika Hrvatska imati i značajnu potporu EU u oporavku svoga gospodarstva. Ovdje bih dodao, također, nešto što je bio i ostao naš prioritet, a to su naše susjedne zemlje, zemlje jugoistoka Europe u terminologiji EU zemlje zapadnog Balkana. Hrvatska je uspjela napraviti video konferenciju u vrlo teškim okolnostima, samit EU/Zapadni Balkan na našu inicijativu sa svim liderima EU i sa liderima tih zemalja, gdje smo ponudili jednu europsku perspektivu i tim državama kroz konkretnu i značajnu aktivnost oko otvaranja pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Dakle, u čitavom nizu tema bili smo aktivni, predlagali smo inicijative, te inicijative su bivale prihvaćene i ovdje govorimo o čitavom nizu video konferencija koje smo organizirali u ovakvim okolnostima u različitim temama i na svim razinama europskih politika, i sve se to naravno i koordiniralo i ovdje na našoj razini veleposlanstva Republike Hrvatske i institucija Savezne Republike Njemačke. Kontakti naših čelnika bili su vrlo intenzivni, primjerice na razini našeg premijera i njemačke kancelarke, između našeg ministra vanjskih poslova i njemačkog ministra vanjskih poslova, posebice na polju gospodarstva i turizma. Također bih istaknuo odličnu hrvatsko-njemačku suradnju na planu repatrijaciji naših građana koji su se vraćali u zemlju uslijed korone. Dakle, sve u svemu jedno vrlo intenzivno razdoblje.
BM: Kada ste spomenuli gospodine veleposlaniče Bosnu i Hercegovinu i zapadni Balkan, dosta pomažete ili možemo reći lobirate i za Hrvate koji su u sastavu te Bosne i Hercegovine kao konstitutivni narod.
Nema sumnje dakle da se na svim razinama ističemo koliko je bitno prepoznati da za opstanak Hrvata kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda u BiH, kao i za budućnost Bosne i Hercegovine važna sustavna i puna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Dakle, u svakom našem razgovoru ističemo ono što je rekao i premijer na konferenciji i tijekom sastanka EU i Zapadni Balkan da Republika Hrvatska daje punu potporu na europskom putu Bosne i Hercegovine, temeljenu na strateški važnoj punoj ravnopravnost sva tri naroda u Bosni i Hercegovini.
BM: Gospodine veleposlaniče sve ovo što radite, radite iz interesa hrvatskog naroda koji živi u matičnoj domovini Hrvatskoj i spomenuli smo i Bosnu i Hercegovinu gdje su konstitutivni narod. Posjetili ste priličan broj Hrvata i hrvatskih zajednica u Berlinu i Njemačkoj. Kakvi su vaši prvi dojmovi? Vi kažete 400 tisuća Hrvata je u Njemačkoj, a možda neke brojke dolaze i skoro do pola milijuna Hrvata.
Nakon jednog intenzivnog početka dočekala nas je pandemija korone i veliki broj restriktivnih mjera. Nismo mogli nastaviti aktivno se dnevno susretati s našim ljudima, iako sam krenuo obilaziti katoličke misije i udruge te mnogobrojne hrvatske manifestacije. Nadam se da će uskoro se stvoriti uvjeti da naši susreti nastavi. Ipak, i u tom jednom kratkom razdoblju primijetio sam nešto što zaista mislim da je bitno istaknuti, a to je da svih ovih godina domoljublje osjećaj privrženosti naših ljudi prema Republici Hrvatskoj, potreba i svijest o pomoći Domovini. Posebno se zahvaljujem svim našim ljudima u Saveznoj Republici Njemačkoj koji su prepoznali situaciju i bremenitost trenutka u Republici Hrvatskoj vezano uz pandemiju korone, vezano uz potres koji se zbio u Zagrebu. Veliki broj naših građana osobno su pomagali Domovini, te našim njemačkim prijateljima izlagali situaciju te lobirali da Republika Hrvatska dobije adekvatnu potporu. Dakle, u svakom slučaju prepoznajem da su mnogi naših građani svojevrsni hrvatski veleposlanici u Saveznoj Republici Njemačkoj. Mene osobno veseli da su naši ljudi ovdje priznati, integrirani. Kad god razgovaram s njemački sugovornicima čujem kako govore zaista u najljepšim riječima o Hrvatima u Saveznoj Republici Njemačkoj. Moj zadatak jest potaknuti na suradnju što veći broj naših iseljenika, okretati se i prema mlađim generacijama. Zahvaljujem se na potpori Domovini u najtežim trenucima, vremenima rata i agresije kada su naši ljudi bili iznimno aktivni. Taj duh zajedništva i suradnje prenesimo na buduća razdoblja i kroz neke nove oblike suradnje. Mislim da Hrvati mogu zaista puno napraviti za ukupne hrvatsko-njemačke odnose i biti jedan pravi lobi.
BM: Gospodine veleposlaniče koliko su iskorišteni gospodarski politički potencijali dviju prijateljskih država Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke?
Svjedoci smo sve boljim i intenzivnijim političkim odnosima između dvije zemlje sa jedne strane, te odličnim kontaktima koji postoje između hrvatskih i njemačkih građana. Činjenica je da je riječ o tolikom broju turista koji dolaze iz Njemačke, te značajnom broju poslovnih ljudi, kao i velikoj hrvatskoj zajednici koja je jako dobro integrirana. Sve to je pravi temelj za snažniju, kvalitetniju gospodarsku, znanstvenu i kulturnu suradnju. Tu postoji veliki potencijal. Mislim da je to jedan ključnih poslova hrvatske diplomacije i mene osobno da provodimo hrvatsku vanjsku politiku na način da zaista pomognemo hrvatskim gospodarstvenicima koji žele biti na ovom tržištu, ali također i privučemo dodatne njemačke investicije u Hrvatsku. Zbog toga smo napravili već spomenuti Akcijski plan putem kojeg razvijamo svestranu suradnju državnih tijela na području gospodarstva, digitalizacije, energetike, kulture, znanstvene suradnje, obrazovanja itd. Ja se nadam u budućnosti i jednom hrvatskom lektoratu u Njemačkoj. Prostor za unapređenje odnosa svakako postoji i uvjeren sam da ću ga, nadam se, potrudit ću se, pokušati dodatno intenzivirati u budućem razdoblju.
BM: Nedavno ste spomenuli da bi željeli povezati ili napraviti sastanak za početak sa hrvatskim gospodarstvenicima u Njemačkoj. To je zasigurno jedan vrijedan korak.
Svakako, mislim da čim se stvore uvjeti organizirali bi razgovor sa našim gospodarstvenicima, da vidimo što možemo napraviti, na koji način se bolje povezati, da im pomognemo kada je riječ o nastupu i radu na njemačkome tržištu. Također bi dakle voljeli napraviti poslovne skupove sa njemačkim gospodarstvenicima. Mi smo imali vrlo uspješan Zeleni tjedan u Berlinu. Trebali smo imati u Hamburgu jako dobro predstavljanje Republike Hrvatske sa jednim gospodarskim forumom, to se nažalost nije moglo dogoditi tijekom obilježavanja rođendana Luke Hamburg zbog pandemije.
Mislimo da i kroz sajmove i kroz gospodarske forume možemo približiti hrvatske i njemačke gospodarstvenike i to će biti jedna vrlo bitna politika koju ćemo provoditi. Zato prepoznajemo i interese Republike Hrvatske ali i njemačke strane te već sada najavljujem veći broj susreta sa našim gospodarstvenicima u kojima će ovo veleposlanstvo, svi naši generalni konzulati biti mjesto okupljanja i prostora za one koji žele poslovati u Njemačkoj, ali i također za njemačke investitore koji bi željeli biti aktivniji u Hrvatskoj.
BM: Gospodine veleposlaniče Bakota, Berlin je epicentar njemačke i europske možemo reći politike. Ovdje se sve događa što je relevantno u EU možemo tako naglasiti. No, kakva je današnja slika Hrvatske u diplomatskom svijetu, konkretno u razgovoru sa vašim kolegama diplomatama u Njemačkoj među kojima je ovdje u Berlinu i papin veleposlanik u Saveznoj Republici Njemačkoj, to moram naglasiti hrvatski nadbiskup Nikola Eterović s kojim imate odlične kontakte i suradnju.
Svjedokom sa da je kod njemačkih institucija – od Ureda njemačke kancelarke, preko Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, pa do i ostalih ministarstava i predstavničkih tijela – kao i diplomatskog zbora, Hrvatska primljena sa uvažavanjem, s respektom kao jedna konsolidirana zrela europska demokracija. Zaista vrlo kvalitetno surađujemo na jednoj ravnopravnoj razini sa svim drugim predstavnicima diplomatsko-političkog života. Hrvatska je respektirana, posebice sada kada predsjedavamo Vijećem EU, ona nije više objekt međunarodnih odnosa, nego subjekt, aktivni čimbenik i akter. To je ta ključna promjena u pozitivnom smislu kada je riječ o hrvatskoj vanjskoj politici. Činjenica da Hrvatska zajednički inicira i sudjeluje u svim europskim politikama, to je nešto što je iznimno bitno i što je prepoznato u kontaktima sa njemačkom stranom.
BM: Da ga još jednom spomenemo našega nadbiskupa Nikolu Eterovića, gospodine Bakota koliko je dobro to za Hrvatsku da imamo takvoga čovjeka u Njemačkoj? Evo papa Franjo postavio ga je na ovaj mandat prije sedam godina i evo možemo reći da je napravio dosta, dosta toga dobro i za Njemačku ali i za nas Hrvate, jer evo često se susrećemo s njim u Berlinu. A između ostalog moramo naglasiti da ste i vi deklarirani kao praktični vjernik, što je njemu zasigurno još draže.
Apostolski nuncij Eterović ne predstavlja samo Svetu Stolicu u Saveznoj Republici Njemačkoj, već je uz to doajen diplomatskog zbora, te stoga ima posebnu ulogu i značaj. U tom pogledu želim istaknuti da je i prije stupanja na na poziciju apostolskog nuncija u Njemačkoj, monsinjor Eterović bio i ostao jedan od najprominentnijih Vatikanskih diplomata, aktivni sudionik mnogih važnih međunarodnih događaja, uključujući i onih vezanih uz Republiku Hrvatsku. Uz to želim napomenuti da je riječ o pravom domoljubu istovremeno i humanistu. S apostolskim nuncijem Eterovićem pravo je zadovoljstvo surađivati.
BM: Gospodine veleposlaniče, kada smo na ovom polju religije i vjere, a u kontekstu ovoga pitanja, mislim da imate i odlične odnose s berlinskom nadbiskupijom i nadbiskupom Dr. Heiner Koch, kao i sa župnikom fra Zvonkom Tolićem, i drugim svećenikom hrvatske katoličke misije Berlin.
Riječ je o prijatelju Republike Hrvatske s kojim planiramo neke aktivnosti u budućem razdoblju i koji je tijekom naših razgovora zaista pokazao interes da produbi suradnju između Berlinske nadbiskupije, Zagrebačke nadbiskupije i Republike Hrvatske. Mislim da je to vrlo važno i korisno. Što se tiče Hrvatske katoličke misije u Berlinu izražavam zadovoljstvo suradnjom s fra Zvonkom i sa fra Dejanom. Hrvatske katoličke misije su ne samo duhovno utočište za Hrvate koji su se zatekli i koji žive u Njemačkoj ili diljem svijeta, već puno više od toga. Rekao bih da naši misionari rade zaista nevjerojatnu široku lepezu poslova koji se ne tiču isključivo i direktno samo dušobrižništva, nego i u socijalnom smislu pomažu naše ljude. Nema dana da se ne čujemo i pokušavamo rješavati mnogobrojna pitanja naših građana koji se zateknu ponekad zaista u vrlo specifičnim i osjetljivim okolnostima. U tom smislu naši su misionari zaista dnevno na raspolaganju našim ljudima, na čemu sam im posebno zahvalan. Drago mi je da imamo sjajnu suradnju sa Hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj.
BM: Možemo li reći gospodine veleposlaniče da su Hrvatske katoličke misije bile i preteče današnje hrvatske diplomacije?
Svakako da su u razdobljima prije stjecanja suvereniteta Republike Hrvatske naše Hrvatske katoličke misije imale važnu ulogu, i bile našim hrvatskim građanima gotovo pa i jedina spona prema Domovini, ali i njemačkim nadležnim tijelima. I danas imamo čitav niz projekata i aktivnosti koje se tiču i odnosa prema Saveznoj Republici Njemačkoj u interakciji i suradnji s Hrvatskim katoličkim misijama. Primjerice, kako nismo u mogućnosti ove godine proslaviti Dan državnosti zbog pandemije, proslavili smo ga prigodnom misom u Hrvatskoj katoličkoj misiji. Dakle, to je samo pokazatelj pune suradnje, respekta i odnosa uvažavanja između Hrvatskih katoličkih misija i Generalnih konzulata i Veleposlanstva Republike Hrvatske. To je pravi put.
BM: Puno je termina i obveza u obnašanju Vaše veleposlaničke dužnosti. Koliko je korona pandemija imala uticaja na Vaše svakodnevne termine, a i rad veleposlanstva i konzularne mreže u Saveznoj Republici Njemačkoj?
Štošta toga se promijenilo nakon pandemije. Svjedoci smo da sam svijet nije ostao više isti. Sve što radimo, dakle u svim mogućim društvenim, socijalnim sferama, tražilo je promjene, od gospodarstva do kulture, medija, zdravstva pa do onoga što je i sama diplomacija. Tu bih želio istaknuti da se i sama hrvatska diplomacija morala brzo adaptirati, primjerice uvođenjem video konferencija. S jedne strane omogućava vam se brži kontakt, brža koordinacija rada, veća interakcija, a s druge strane nedostaje naravno ono što je vrlo često ključno – to su osobni kontakti. Svi se trudimo unutar EU da uskoro dođe dan ponovnog povratka na fizičke kontakte koji nisu samo bitni za diplomaciju nego su i prevažni za gospodarstvo, za turizam, za kulturu. Ovdje bih želio posebno naglasiti u radu veleposlanstva i svih generalnih konzulata stavljanje posebnog naglaska na repatrijacije, vraćanjem naših pomoraca i građana izvan područja EU u Hrvatsku, a to je zahtijevao zaista jedan intenzivan rad, koordinaciju s drugim diplomacijama i ministarstvima vanjskih poslova. Dijelili smo prijevozna sredstva, koordinirali rad, ali isto tako pokazivali strpljivost, dnevni rad s našim građanima u vrlo teškim okolnostima. Možete zamisliti u kojem su se sve okolnostima i situacijama našli naši ljudi nakon početka korone. Dakle, to su sve bili novi izazovi koje smo uspješno prevladali. Uvjeren sam da ćemo iz ove situacije izaći jači.
BM: Koliko se hrvatska diplomacija promijenila u odnosu na prije i nakon ulaska Republike Hrvatske u EU gospodine veleposlaniče Bakota i u kontekstu toga pitanja evo Vi ste došli u Njemačku nakon veleposlanika koji je danas ministar vanjskih poslova doktora Gordana Grlića Radmana koji je zasigurno imao neki utjecaj da je Vas predložio. Izgleda, ovi dobri ljudi povuku još bolje ljude.
Hrvatska je tada tih 90ih godina bila objekt međunarodnih odnosa, o Hrvatskoj se raspravljalo i odlučivalo, dakle mi smo bili u situaciji u kojoj je hrvatska diplomacija tada bila usmjerena na to da lobira i iznalazi rješenja za vlastite situacije, teške okolnosti, agresije, međunarodnoga priznanja i međunarodnog afirmiranja. Danas, 30 godina nakon toga, hrvatska vanjska politika i hrvatska diplomacija nalazi se u potpuno novim okolnostima koji su s jedne strane velika mogućnost, ali istovremeno i izazov. Danas Republika Hrvatska ravnopravno odlučuje, raspravlja i predlaže mjere, aktivnosti, korake u najvećem broju međunarodnim vanjskopolitičkim politika i tema, posebice u EU, NATO saveza, UN, što je jedna velika prilika za afirmaciju. Kada govorimo o europskim politikama onda je riječ i onom što naši građani mogu neposredno itekako osjetiti, a to su gospodarstvo, proračun, to sredstva i omotnice koje će iz naše zajedničke EU doći u Republiku Hrvatsku kroz mjere, direktive i odluke u interakciji sa svim svjetskim i europskim liderima. Zaista je jedno veliko zadovoljstvo kada se vidi da je Hrvatska u 30 godina prešla put od zemlje koja nije bila priznata kao vanjskopolitički međunarodni subjekt do države koja danas, primjerice, predsjedava Vijećem EU. Zaista cijenim rad mog prethodnika gospodina Gordana Grlića Radmana. Koliko je dobro on radio svoj posao dovoljno govori da je predložen od strane premijera gospodina Andreja Plenkovića za ministra vanjskih i europskih poslova. U intenzivnom razdoblju kada je on bio veleposlanik u Berlinu napravljeni su veliki, značajni iskoraci. Za mene osobno je čast da sam prepoznat kao osoba koja bi mogla nastaviti dalje te aktivnosti, te me to čini sretnim i ponosnim, te predstavlja veliki poticaj u svakodnevnom radu.
BM: Gospodine veleposlaniče, posljednjeg dana mandata veleposlanika u Srbiji odali ste počast velikom Milanu Mladenoviću, rođenom zagrebčaninu, rock glazbeniku i antiratnom aktivisti, koji je najpoznatiji kao pjevač i gitarista beogradske rock skupine Ekatarina Velika. Odakle ljubav za rockom i ovim glazbenikom?
U mojim formativnim godinama upravo mi je „novovalna“ scena bila iznimno bitna, a ona se ne tiče isključivo glazbe, već je riječ o sveobuhvatnom kulturološkom pravcu. Tiče se i filma, i kazališta, književnosti, izdavaštva, medija i to je bilo razdoblje velikih promjena i iznimne kreativnosti. Što se tiče gospodina Milana Mladenovića, velikog pjesnika i glazbenika, koji je nakon svoje prerane smrti ostao zapamćen i ima veliki broj obožavatelje i u Republici Hrvatskoj, mene je potaknulo dati obol umjetniku koji je u vrlo kritičnim trenucima u kojima se našla naša zemlja pronašao hrabrosti na javnoj sceni osuditi agresiju koja se događala u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, i to u nimalo lakim okolnostima za njega samog. On je to u svom javnom diskursu vrlo značajno i snažno istaknuo antiratne poruke. Uostalom, zbog toga ima ulicu u gradu Zagrebu. Na mjestu na kojem sam predstavljao Republiku Hrvatsku postojala je kod mene osobno potreba da to istaknem i da se sjetimo umjetnika koji je znao prepoznati što se sve zbivalo u Republici Hrvatskoj i artikulirati koliko su Republika Hrvatska i njezini građani pretrpjeli u domovinskom ratu.
BM: Prepoznali ste i početak stvaranja Republike Hrvatske gospodine veleposlaniče, nositelj ste spomenice domovinskog rata, a bili ste i član 100. zagrebačke brigade. Sjećate li se često tih ponosnih dana stvaranja Republike Hrvatske?
Mislim da je to na neki način bio moj prirodni refleks i moralna obveza da kao mlad čovjek dam svoj doprinos obrani Republike Hrvatske tijekom agresije na našu domovinu. Mislim da su se stotine tisuća ljudi na ovaj ili onaj način, kroz ove ili one aktivnosti borili za osamostaljenje i za obranu Republike Hrvatske. Sjetimo se tih dana i tih vremena. Nikome nije bilo lako, i ovdje u Njemačkoj su ljudi značajno pomagali Republiku Hrvatsku. I u Republici Hrvatskoj na različite načine mnogi su sudjelovali u obrani zemlje, u afirmaciji zemlje. Mislim da je ovdje bitno istaknuti riječi zahvale s te strane i za veliki broj naših građana u iseljeništvu koji su toliko pomogli Republiku Hrvatsku u tim trenucima – kako moralno tako i sa svim različitim sredstvima potpore. Teško bi bilo i zamisliti kako bi uspjeli obraniti Domovinu bez pomoći iz iseljeništva. Kada se prisjetim tih dana, prisjetim se zajedništva, i mislim da zajedništvo kao kategorija treba biti upamćeno i ostati kao inspiracija i za buduća razdoblja. Mislim da smo pokazali zajedništvo danas i u borbi protiv pandemije. Kada smo zajedno postižemo i najbolje rezultate za sve naše ljude, za sve naše građane, za sve Hrvatice i Hrvate. Na taj način se prisjećam tog razdoblja i pokušavam da mi to bude i misao vodilja u radu današnjem.
BM: Hvala Vam gospodine veleposlaniče Bakota na ovom srdačnom razgovoru i Vama također iskrene čestitke i puno uspjeha u Vašem daljnjem radu na ovoj važnoj zadaći koju obnašate u Saveznoj Republici Njemačkoj.
Želim Vam se gospodine Matiću zahvaliti na profesionalnom i predanom praćenju i izvješćivanju svih naših aktivnosti. Hvala Vam lijepo na odličnoj suradnji. Puno Vam uspjeha želim.
Gordan Bakota veleposlanik RH u SR Njemačkoj:
Datum i mjesto rođenja: 13. 01. 1967. godine u Zagrebu
Obrazovanje:
2000. – 2003. – poslijediplomski nastavak školovanja (International Trade, Facing and Understanding Current Terrorism Threat in International Community, Conflict Resolution in International Environment);
1997. – Diplomatska akademija u Zagrebu, (savjetnički rad Konzularni odnosi i postupak otvaranja konzularnih ureda);
1991. – diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (diplomski rad Diplomatski i konzularni imunitet – analiza i primjena Bečke konvencije o diplomatskim i konzularnim odnosima).
Radno iskustvo:
2011. – veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji;
2005. – veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Turskoj; veleposlanik u Republici Kazakstan;
2003. – 2005. državni tajnik u MVP-u; Predsjednik odbora Hrvatska – Bayern , Predsjednik odbora Hrvatska Baden Würthemberg, Predsjednik hrvatskog odbora za sukcesiju;
1999-2003. – savjetnik, Veleposlanstvo RH u Washingtonu, voditelj Konzularnog odjela;
1998-1999. -Veleposlanstvo RH u Beogradu, prvi tajnik, voditelj Konzularnog odjela;
1997-1998. -Odjel za međunarodnopravne poslove Ministarstva vanjskih poslova, prvi tajnik;
1994-1997. – Veleposlanstvo RH u Bernu, drugi tajnik, voditelj Konzularnog odjela;
1993-1994. – Generalni konzulat RH u Zürichu, vice konzul;
1992. – stručni suradnik u Konzularnom odjelu Ministarstva vanjskih poslova;
1991. – pripravnik u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Odlikovanja:
Spomenica Domovinskog rata 1991/92 (član 100. Zagrebačka brigada)
Spomenica Domovinske zahvalnosti za uspjehe u radu, 1997
