JOSIP JURATOVIĆ zastupnik u njemačkom Bundestagu: Postoji jedna jako pozitivna slika o BiH izvana i jako negativna slika iznutra.
Josip Juratović zastupnik u njemačkom Bundestagu u petom mandatu, komentirao je (za dnevnik RTV HB) izvješće Europske komisije, koja je preporučila otvaranje pristupnih pregovore s BiH nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti o napretku Bosne i Hercegovine.
Kako komentirate izvješće Europske Komisije za Bosnu i Hercegovinu?Prije svega mislim da je izvješće Europske komisije jako pozitivno ako se usporedi sa situacijom koju smo još imali prije ove Vlade, odnosno prije dvije godine, da je izvješće pozitivno, dakle zeleno svijetlo postoji.
Moraju se još neke korekture napraviti u daljnjoj proceduri koje mora izvršiti politika BiH.
Tako da i kad čitam medije van BiH svi posmatraju kao uspijeh, kao pozitivno. Pa me malo i čudi sad kada čitam medije u BiH, se postavlja jedna čisto drugačija slika koja apsolutno se ne poklapa sa tom slikom koju vidimo iz vana.
Po meni je ogroman uspijeh i ogroman korak dalje koji je napravila BiH i na tome mogu samo čestitati svim sudionicima BiH koji su na tome radili. Prije svega Vlada BiH. Tu moram reći Ministar vanjskih poslova je odradio zadnjih godina odličan posao a i ostatak Vlade. Tako da sam jako zadovoljan i na kraju krajeva te korekture, to ćemo se svi skupa potruditi da proljeća iduće godine popravimo i da konačno krenemo s predpristupnim pregovorima.
VIDEO: JOSIP JURATOVIĆ komentirao je (za dnevnik RTV HB) izvješće Europske komisije
Koliko će sve ovo utjecati na Zapadni Balkan?
U svakom slučaju će imati pozitivan utijecaj. Kao što zamo osim BiH i S. Makedonija koja ima svoje specifične probleme odnosno specifičnu situaciju i Kosova, BiH će biti sljedeće država Zapadnog Balkana, koja će krenuti putem EU i to konkretno s procesima koji su potrebni za ulazak u EU tako da se to u svakom slučaju vidi kao pozitivan akt, prije svega i oko toga.
Jer mi znamo, imamo Berlinski proces imamo različite procese oko regionalne suradnje i to će u svakom slučaju tu regionalnu suradnju pojačati.
Izborni zakon jedan je od uvjeta, hoće li Bošnjačka strana pristati na pravedan Izborni zakon koji bi omogućio Hrvatima da biraju svoje političke predstavnike na svim razinama?
Koliko ja vidim političku situaciju BiH i situaciju nove Vlade, da je ta nova Vlada spremna napraviti jedan, a u toj Vladi su i Hrvati, spremna napraviti jedan Izborni zakon koji će biti demokratski i koji će uzeti u obzir sve specifike koje su u BiH. Ja osobno mislim da bi bilo dobro da se to ne prepusti samo političarima i politikama nego da sjednu stručnjaci za sol koji će razraditi program, taj izborni zakon, koji bi kasnije politika samo ratificirala, odnosno međunarodni akteri koji su na terenu to samo potvrdili. To bi bilo najpoštenije za sve strane.
I kao što sam uvijek bio mišljenja. Politika i političari su jedno, često pod pritiscima izvana, dok stučnjaci i znastvenici, oni najbolje znaju napraviti bez pritiska izvana programe i na kraju krajeva riješiti probleme ili izazove pred kojima stojima, bez pritiska izvana. Zato mi je jako bitno da se napravi stručni tim koji će to razradit.
Koliko je Njemačkoj i Francuskoj kao “motorima” EU u cilju integracija Zapadnog Balkana u EU?
U svakom slučaju je logično da je daljnje proširenenje ogroman izazov. Mi sada imamo Ukrajinu imamo Moldaviju, sitauacije je ta s još šest zemalja Zapadnog Balkana, se povisuje članstvo EU na 35-36 članica, što ma kraju krajeva stavlja i EU pred određene izazove. Prije svega kako ćemo dalje „obnašati“ po pitanju jednoglasnosti koja je već sada veliki problem. Vidimo problem između Bugarske i Sjeverne Makedonije.
Tako da sam mišljenja da će u svakom slučaju se i reforme unutar EU morati tako odvijati, da će EU moći funkcionirati.
Dakle proširenje po pitanju Zapadnog Balkana je po meni neophodno iz sigurnosnih razloga, sigurnosnih razloga kako Zapadnog Balkana tako i cijelokupne EU. Zapadni Balkan je obogaćenje i jačanje EU prije svega s zdavim demokratskim, političkim, društveno-političkim, kulturološkim, ekonomskim i svim ostalim elementima koji su neophodni za funkcioniranje EU.
I u svakom slučaju Francuska i Njemačka je dala prijedlog EU da se sporazum koji je do sada važio pogotovo po pitanju jednoglasnosti da se promjeni. Ja sam za to.
Jedino mi je samo bitno još napomenuti kada smo već oko te teme, situacije EU.Mislim da, doživljavao sam zadnjih godinu dvije da se puno koje kakvi stručnjaci, kvazi stručnjaci, javljaju koji daju koje kakva kakva izvješća EU. Prije svega su to sve pojedinci koji sebe ovdje odnosno u BiH predstavljaju kao eksperte a u stvari ovdje su nepoznati. Koje se propagira dole (BiH. Op.A) kao velike prijatelje BiH a u stavri štete BiH jer stvaraju BiH u jednom pogrešnom svijetlu, odnosno predstavljaju u tome.
Mislim da se trebamo i oko toga malo razmisliti, koga mi tamo (BiH. Op.A) propagiramo, s kim surađujemo i da se stvarno treba okrenuti prema ljudima koji su stručni, koji su ljudi koji snose određenu odgovornost ispred EU odnosno pojedinih članica i da to bude na jednom stučnom i kvalitetnom nivou. I to molim prije svega javnost, da i javnost malo pripazi kakvu sliku daje o BiH, odnosno o određenim ljudima i situacijama u EU, u BIH.
Jer tu mislim da upravo sada, kada se ovo Izvješće gleda, postoje dvije slike. Postoji jedna jako pozitivna slika izvana i jako negativna slika iznutra. I prije svega mi je jako bitno da narod, da građani BiH imaju pravu sliku i tu molim javnost da sa više profesionalnosti radi a manje se okreće prema Twitterima i koje kakvim zvučnim porukama ljudi koji nemaju nikakvog značenja nigdje. Kazao je Josip Juratović u Berlinu za RTV HB.
Europska komisija također je navela kako su potrebni daljnji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci Komisije za kandidatski status.
Komisija je preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Komisija će izvijestiti Europsko vijeće o napretku BIH u novom Izvješću najkasnije u ožujku 2024. godine.
