Dr. Maja Lasić – Mostarka u Zastupničkog doma Berlina (Abgeordnetenhaus von Berlin)
Dr. Maja Lasić njemačka je političarka iz redova SPD-a Berlin. Od 2023. ponovno je članica Zastupničkog doma Berlina (Abgeordnetenhaus von Berlin), čija je članica bila od 2016. do 2021. godine. Od listopada 2022. radila je kao okružna vijećnica za škole, sport, daljnje obrazovanje i kulturu u općini Mitte u
Berlinu.
U ekskluzivnom razgovoru za Berlinski magazin dr. Maja Lasić (Nijemica hrvatskih korijena) ispričala nam je detalje iz svoje privatne, poslovne i političke karijere.
Rođena sam 19.05.1979 u Mostaru u Bosni i Hercegovini. U Njemačku sam došla 1993.godine a u Berlinu sam od 2009.godine, govori nam na Maja Lasić članica (Sozialdemokratische Partei Deutschlands -SPD) njemačka političarka bosansko-hercegovačkih korijena.
Moj prvi posao u Berlinu je bio u jednoj berlinskoj školi u Weddingu u obrazovnom sustavu, što me je dovelo do socijaldemokracije i nekoliko godina kasnije i u Berlinski parlament. Prvi put sam ušla u Berlinski parlament i
bila u mandatu od 27.10. 2016 do 4. 11. 2021.godine i aktualno sam zastupnica u novom mandatu od 16. 3. 2023., govori nam Maja Lasić.
U Njemačku sam došla 1993.godine s 14 godina. Dugo je trajala moja izobrazba dok se tek kasnije nisam uključila u politiku. U Njemačkoj sam prvo završila srednju školu, potom sam studirala Biologiju i Kemiju. Promovirala sam iz Biokemije i prvo sam radila par godina u farmaceutskoj industriji. Tek u sljedećoj mojoj životnoj fazi počela sam se baviti izobrazbom i politikom.
Moj politički ulazak bio je dvojba u SPD ili Zelene. Bila je to moja komplicirana odluka. Odlučila sam se za SPD jer je moj put bio povezan s obrazovanjem i pitanjem stranaca i njihovo etabliranje u njemačko društvo. Nije mi bilo jasno kako se neki drugi ljudi s sličnom povijesti kao moja nisu uspjeli probiti u njemačkom društvu.
SPD je bila prva stranka koja se bavila s tim pitanjem na ispravan način, tako da mi je na kraju bila laka odluka da se priključim stranci SPD i nisam se nikad pokajala. Živjela sam u Rosenheimu, Stuttgartu, Münster i Bielefeldu prije Berlina. Ne odlazim više nigdje iz Berlina, ostajem u ovom Gradu. Ja sam aktivna političarka u berlinskom okrugu Wedding, općina Mitte koja ima 385.692 stanovnika.
Reformom Grada Berlina od 1998. broj gradskih općina je u Berlinu smanjen s 23 na 12 a jedna od tih općina je spomenuta općina Mitte u kojoj je moj općinski kvart Wedding, koji ima 84.969 stanovnika. Svaka općina ima 6-7 izbornih jedinica a jedna od tih izbornih jedinica je i moja u Weddingu.
To je jedan od najinteresantnijih berlinskih kvartova. Polovica stanovnika Weddinga su stranci koji su došli, kao što sam i ja došla. Mislim da je logično da njihova poslanica u Parlamentu bude netko tko nije rođen u Berlinu nego je stranac ili doseljenik u Berlin, kao i ja. Ja sam moju izbornu kampanju radila od vrata do vrata u Berlinu.
Kada bi došla u Mostar ljudi bi me pitali, šta to ti tamo radiš. Jesi li normalna! Gdje ti je auto, gdje su pare! Zašto se ne vrti sve oko tebe? Govori nam Maja Lasić uz veliki osmijeh, te nastavlja. U Njemačkoj demokracija funkcionira drugačije. Ako ti ne odeš do ljudi, ne pokucaš konkretno na vrata i ne baviš se pitanjima koja su stvarno za njih važna, to su prije svega socijalna pitanja glede stanarine, plaćanja troškova, pitanja primanja za poslove koje obavljaju, jesu li pristojno plaćeni ili ima li njihovo dijete dobro obrazovanje. To su pitanja koja u Njamačkoj igraju najveću ulogi i time moraš dobiti ljude i motivirati ih da izađu na izbore.
Radila sam dosta s mladima u školskom sustavu. Radila sam u dvije različite srednje škole u Weddingu i bila prije svega nastavnica za Biologiju i Kemiju. Pored toga pratila sam našu djecu u Weddingu i njihove pokušaje da se što bolje snađu u njemačkom društvu. To još uvijek nije jednostavno. Vidjela sam koliko je to komplicirano, to me motiviralo isto ući u Berlinski parlament i popraviti te uvijete za učenike u Weddingu.
Mi još uvijek u Berlinu živimo segregirano. Imamo još uvijek kvartove gdje žive ljudi koji su ili njemačkog podrijekla ili ako ništa koji pripadaju srednjoj klasi. Mi smo mnogo više segrerirani na osnovu toga koliko novca imamo a ne u prvom redu odakle dolzimo. Tako da ako govorimo o migrantima onda je sve povezano s socijalnom stanjem obitelji a ne u prvom redu na to odakle potičemo.
Samim time što migranti rade često na poslovima gdje se manje zarađuje, oni završe u tim kvartovima gdje žive ljudi s manje novca. Odnosno njihova dijeca na kraju idu u škole gdje su i druga dijeca iz obitelji gdje se ima manje novca.
U suštini to nebi bio problem kad bi ta dijeca dobila iste šanse koje imaju i druga djeca u drugim berlinskim školama. Samim time što u tim razredima ima previše učenika kojima treba pomoći, nastavnici ne mogu pomoći u dovoljnoj mjeri i to je ključan razlog zašto nam treba mješovitih škola u Berlinu, odnosno djeca s manjim roditeljskim primanjima i djeca čiji roditelji pripadaju srednjoj klasi.
To je jedna od ključnih stvari za koju se ja borim. Multi kulti proces u Berlinu je još uvijek aktualan. U svakoj školi postoji mogućnost da svako dijete završi maturu ili da se odluči za zanat i visoko obrazovanje. Znači mi smo se pomakli daleko u odnosu gdje smo počeli kada sam ja došla ali sve to jako jako dugo traje.
Potrebni su ljudi koji imaju strpljenja a napredak će se vidjeti tek za nekoliko generacija. Za mene je interesantno pitanje poređenja školstva u Njemačkoj i BiH ili Hrvatskoj. Neke stvari ovdje u Njemačkoj ne igraju ulogu a tamo su ključne. Kao na primjer dvije škole pod jednim krovom. To je priča koja u Njemačkoj nebi mogla nikako preživjeti a koja doli igra veliku ulogu. Ima tema i koje su zajedničke, na primjer teme pitanja pedagoških radnika koje imaju puno zajedničkog s njemačkim temama. Ja sam u općini Berlin-Mitte predvodila listu socijaldemokrata (SPD).
Ključna stvar moje pobjede bilo je to da su me većinom birali ljudi koji su bili skloni mojoj predizbornoj kamapnji koja se zasnivala između ostaloga pitanjima obrazovanja, stanarina i drugih važnih socijalnih pitanja. Da sam se morala osloniti na to da me biraju Hrvati nebi bila u Parlamentu, jer nažalost ljudi koji dolaze podrijeklom iz naše regije, ne intereresiraju se dovoljno za njemačku politiku, govori nam uz osmijeh Maja Lasić. Tako da sam se koncentrirala na probleme koji većinu ljudi interesuju u ovoj državi.
Nedavno ponovljeni izbori 2023. godine za Berlinski parlament ponovljeni su jer su izbori 2021. bili katostarofalno loše organizirani. Ponovljeni su po odluci Ustavnog suda jer su redoviti, održani u rujnu 2021. provedeni uz čitav niz ozbiljnih propusta. Sud je konstatirao poražavajuće okolnosti tih berlinskih izbora: građani su satima čekali pred biralištima jer je nedostajalo biračkih listića, na nekima su bila imena pogrešnih kandidata, neka izborna mjesta su zatvorena prije roka, druga pak su ostala otvorena i duže nego što su smjeli.
Vrhunac tih propusta je bio veliki Berlinski maraton kojeg je gradska Uprava odredila baš tog dana izbora, što je stvorilo nesnosne gužve i logističke probleme.
Ovim ponovljenim izborima ja sam se vratila u Berlinski parlament. Krajem travnja konstituirala se nova Vlada između SPD-a i CDU-a. Mi smo početkom svibnja krenuli s našim redovnim zasjedanjima. Prvi posao će biti donošenje proračuna da bi se moglo krenuti s funkcioniranjem Grada.
Ja ću se u ovom sazivu najvjerojatnije kao i u prošlosti baviti obrazovanjem i naukom jer to su područja o kojima ja najviše znam. U politici čovjek mora biti spreman na kompromise. A nakon sedam godina ljevičarske koalicije i moga iskustva u Berlinu ja nisam sigurna hoće li ovo biti pozitivna ili negativna koalicija za Berlin, koje je neka sredina za ovaj Grad. Sljedeće tri godine sigurno će pokazati jeli ovo bilo za nas kao SDP dobro ili će doći nove promjene.
Ja imam veliku poveznicu s rodnim Mostarom. Jela sam cijelo proljeće „kuke“ (divlje šparoge). Svakih nekoliko mjeseci se vraćam u Mostar, zato jer u Mostaru živi moja obitelj i obitelj moga muža. Važno nam je i da naš sin ostane u kontaktu s našim roditeljima i Hercegovinom. U Berlinu imam puno kontakata s našim ljudima konkretno u Weddingu, gdje sam njihova zastupnica. Ljudi se raduju svakom našem kontaktu, pogotovo ljudi s našeg govornog područja, ali nisam šire povezana s ljudima u drugim berlinskim općinama. To do sada u velikoj mjeri, nisam prakticirala. Kazala nam je u razgovoru dr. Maja Lasić, koja je po drugi put osvojila mandat u zastupničkim redovima (SPD-a) za Berlinski parlament, ovog puta u 19. sazivu koji ima 159 zastupnika u Berlinu od kojih: CDU (52), SPD (34), GRÜNE (34), LINKE (22) i AfD (17).
BERLINSKI PARLAMENT –ABGEORDNETENHAUS
Ponovljeni izbori u Berlinu u veljači 2023. promijenili su sastav Zastupničkog doma u Berlinu. Berlinski parlament je porastao za 12 mjesta na 159 zastupnika. Od svih izabrani članova, 121 član je uspio zadržati svoje mjesto, 38 zastupnika zaradilo je reizbor.
28 političara izgubilo je svoja mjesta, uključujući i cijeli parlamentarni klub FDP-a (12 zastupnika). Deset zastupnika SPD-a je izbačeno iz aktualnog saziva Parlamenta ali osam je novih dobilo mandat.
Troje zastupnika Zelenih izgubilo je svoje mandate, ali suština je da Zeleni imaju dva mjesta više nego 2021. Nasuprot tome, ljevica je izgubila dva mjesta u odnosu na 2021. uz tri odlaska i jednog novog člana.
Veliki pobjednik izbora je Klub zastupnika CDU-a: osvojio je ukupno 22 mandata, a potvrđeni su svi dosadašnji zastupnici CDU-a. AfD također je zadržao svoja mjesta i dobio još četiri mandata.
Najniži udio žena je u AfD-u, najveći u Zelenima. Žene su i dalje znatno podzastupljene, iako je parlament sada postao nešto više ženski s udjelom od 40 % (2021. bilo je 35 %). Nizak udio žena uglavnom je posljedica CDU-a (25 %) i AfD-a (18 %), gdje se čini da je parlamentarni rad i dalje prvenstveno muška stvar.
U slučaju Zelenih (59 %) i ljevice (55 %), s druge strane, žene vode riječ o pozitivnoj statistici kroz brojeve. Zeleni su najmlađi, CDU daje najstarijeg zatupnika. Prosječna dob svih parlamentaraca u Berlinu u trenutku reizbora bila je oko 47 godina, dakle na sličnoj razini kao i 2021. Najstarija parlamentarna skupina je AFD, s prosječnom dobi izbora od 52 godine. Za razliku od njih, Zeleni su najmlađi (prosječna dob na izborima: 43 godine).
Zastupnica Zelenih u Parlamentu je i najmlađa zastupnica: studentica KlaraSchedlich (hrvatskog podrijekla) imala je 23 godine kada je izabrana. Višeg predsjednika osigurao je CDU s zastupnikom iz Kreuzberga Kurtom Wansnerom (na dan izbora 75 godina).
Zastupnici u Berlinskom Parlamentu rođeni Berlinci sada su u manjini, kao što se i Berlin smatra gradom došljaka. I u parlamentu su rođeni Berlinci nakon reizbora u manjini s 48 %. To je preokrenulo tijesan omjer između Berlinčana i pridošlica u usporedbi s izborima 2021. (52 % zastupnika je iz Berlina).
Klub zastupnika CDU-a ima daleko najveći udio rođenih u Berlinu: ondje ostvaruju dvotrećinsku većinu (71 %), a najmanji udio ima ljevica (32 %). Samo 15 zastupnika (9,4 %) rođeno je u inozemstvu: tu prednjače Zeleni sa šest zastupnika (18 %). Lijevo je na dnu, ovdje nitko nema mjesto rođenja izvan Njemačke.
Po četiri zastupnika CDU i SPD te jedan AfD rođeni su u inozemstvu.
Odvjetnici su daleko najjača profesionalna skupina iako je berlinski Zastupnički dom parlament s punim radnim vremenom od kraja 2019., većina zastupnika prije toga nije bila isključivo uključena u politički rad. Daleko većina saborskih zastupnika izvorno su pravnici (21 %), slijede politolozi i društveni znanstvenici (14 %) te diplomirani poslovni ljudi i ekonomisti (11%). S druge strane, rjeđe su zastupljeni KV (3 %), informatičari (2 %) i liječnici (1 %). Inače: Bettina i Franziska nisu samo u vrhu Zelenih i SPD-a. One su ujedno i najpopularnija ženska imena među izabranima (svaka tri puta). Kod muškaraca to su Martin i Stefan (po četiri puta). I tri zastupnika se prezivaju Schmidt, po dvojica su Schneider i Schulze.
