2000. - 2023.
Najstariji mjesečnik u Njemačkoj
23 godine s Vama!

2000. - 2023.

Najstariji mjesečnik u Njemačkoj
23 godine s Vama!

Nijemci pišu o Hrvatskoj kao energetskom spasitelju s Jadrana

Datum:

Nijemci pišu o Hrvatskoj kao energetskom spasitelju s Jadrana

Rheinische Post regionalne dnevne novine sa sjedištem u Düsseldorfu koje pripadaju medijskoj grupi Rheinische Post i izlazi u njemačkoj oblasti Donjoj Rajni te u dijelovima Bergisches Landa u nakladi od 237.000 primjeraka, u današnjem broju donosi naslov Energetski spasitelj s Jadrana – „Die Energieretter von der Adria“, autora Thomasa Rosera. Prilog je opremljen slikom: Hrvatski premijer Andrej Plenković (u sredini) u studenom 2022. na LNG terminalu s Markusom Söderom (lijevo), i austrijski kancelar Karl Nehammer (desno).

Ledeni zimski vjetar mreška sivo-plave valove na kamenoj obali u industrijskoj zoni hrvatskog primorskog grada Omišlja. Prigušeni huk čuje se iz moćnih cijevi koje vode od plutajućeg terminala za ukapljeni plin na zapadu otoka Krka do početka plinovoda na rivi LNG Hrvatska.

Unatoč tmurnim oblacima koji se nadvijaju nad Kvarnerskim zaljevom u snježnim vrhovima masiva Učka, operativni direktor Hrvoje Krhen optimističan je u pogledu budućnosti nove ključne tvrtke u Hrvatskoj. Zahvaljujući LNG terminalu opskrba Hrvatske plinom “potpuno je osigurana”, kaže inženjer za tehnologiju nafte i plina: “Bez terminala naša situacija u energetskoj krizi bila bi puno teža.”

Od otvaranja u veljači 2021. LNG prijevoznici iz cijeloga svijeta kreću prema jedinom LNG terminalu na istočnoj obali Jadrana. “Prije nego što smo krenuli s našim radom, za Hrvatsku su postojale samo dvije opcije – ili plin iz domaće proizvodnje ili iz Rusije”, kaže Krhen.

“Sada se raspon zemalja iz kojih uvozimo plin znatno povećao.”

Hlađenjem na minus 161 stupanj, prirodni plin se ukapljuje u zemlji proizvođaču. Nakon istovremenog smanjenja izvornog volumena za faktor 600, tekući plin (Liquefied Natural Gas, skraćeno LNG) izvozi se u duboko zamrznutim tankerima diljem svijeta: U LNG terminalima zagrijava se uz pomoć morske vode i glikola i “ponovno rasplinjen”: Nakon ponovnog povećanja volumena, prirodni plin, koji je vraćen u prvobitno stanje, dovodi se u sustav cjevovoda.

Planovi su to o kojima se govori od 1990-ih. Izgradnja LNG terminala vodila je život “vampira”, kaže Krhen: “Projekt je redovito umirao – i uvijek se ponovno dizao.” Državni tajnik odgovoran za gospodarska pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova. No, tek kada je Hrvatska ušla u EU 2013., za projekt su se otvorile “nove mogućnosti financiranja”.

Nezanemariva ulaganja od ukupno 234 milijuna eura trebala bi se jadranskoj državi (Hrvatska) isplatiti i prije energetske krize izazvane ruskim agresorskim ratom u Ukrajini. Gotovo dvije trećine domaće potražnje od oko 2,9 milijardi kubičnih metara (BCM) prirodnog plina godišnje Hrvatska sada pokriva ukapljenim plinom prerađenim u Omišlju, a ostatak plinom iz domaće proizvodnje: Hrvatska je potpuno neovisna o ruskim isporukama plina. Srećom, LNG terminal u Omišlju izgrađen je na vrijeme, kaže državni tajnik Lučić: “A sada ulažemo u proširenje kapaciteta kako bismo mogli opskrbljivati ​​i zemlje u našem susjedstvu.”

Godišnji kapacitet LNG terminala, koji se nakon izbijanja ukrajinskog rata povećao s 2,6 na 2,9 BCM godišnje, već premašuje vlastite potrebe Hrvatske. Otkako je Zagreb u kolovozu najavio da će uložiti dodatnih 180 milijuna eura u udvostručenje godišnjeg kapaciteta na 6,1 BCM, strani gosti hrle u Omišalj: ne samo susjedi BiH, Slovenija i Mađarska, već i Austrija i Bavarska signaliziraju povećanje interes za alternativno energetsko čvorište na Jadranu.

Hoće li plin iz Hrvatsku uskoro teći prema srednjoj Europi? “Krk smatram vrlo važnim”, ustvrdio je austrijski kancelar Karl Nehammer.

“Također moramo vidjeti potencijal juga” naglasio je Markus Söder (CSU), premijer Bavarske, tijekom posjeta terminalu u studenom. Beč će zagovarati financiranje u Bruxellesu: “U interesu je Europe da se terminal proširi.” držati na oku, ali i vidjeti potencijal Juga”.

Ne samo proširenjem LNG terminala, već i takozvanim Jadranskim plinovodom, Hrvatska sve više postaje energetsko središte cijele regije: plinovod postavljen 1974. ne samo da opskrbljuje susjede BiH, Srbiju, Sloveniju i Mađarska, već i Slovačka i Češka s naftom koja se pretovara na Krku.

Novopridošla država u EU Hrvatska mogla bi “iz europske energetske krize izaći kao pobjednik”, predviđa “Financial Times”. Čini se da se Zagrebu zapravo sviđa zamjena uloga od molitelja EU do pomoćnika u potrebi za energijom. “Uvijek je bolje moći pomoći drugima nego biti ovisan o pomoći drugih”, kaže državni tajnik Lučić – i ne isključuje daljnje povećanje kapaciteta: “Jedina granica nam je potražnja.”

Do kraja 2023. kapaciteti LNG terminala  su”100 posto rasprodani”, zadovoljno kaže operativni direktor Krhen. No, prema njegovim riječima, manje zahtjeva za zaštitu okoliša od europske mreže plinovoda također ograničava širenje kapaciteta: “Mi bismo dugoročno mogli ovdje prerađivati ​​puno više tekućeg plina, ali cjevovodi su usko grlo.”

Pogled na kartu europskih plinovoda pokazuje da plinovodi gotovo svi “vode od istoka prema zapadu” zbog desetljeća orijentacije prema Rusiji, kaže Krhen. Sigurno postoji potencijal i potražnja kupaca za novim priključcima, ali u konačnici je “politička odluka o tome hoće li se novi cjevovodi postaviti – ili ne”. Uvjeren je da će EU nakon što se situacija u Ukrajini smiri ponovno početi kupovati plin od Rusije: “Ali uvijek je dobro imati alternativu”.

EU JE SUDJELOVALA U IZGRADNJI TERMINALA

Od ukupnih 234 milijuna eura troškova izgradnje LNG terminala, 101,4 milijuna eura pokriveno je bespovratnim sredstvima EU-a. Hrvatska država izravno je sudjelovala sa 100 milijuna eura.

Državne energetske tvrtke HEP i Plinacro preuzele su ostatak kao vlasnici novog terminala.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti Berlinski magazin i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Podijelite vijest:

spot_img

Najčitanije

Povezane vijesti
Povezano

ISELJENIČKE PRIČE: Razgovor: Pero Marić – mojih 53 godine u Njemačkoj

ISELJENIČKE PRIČE: Razgovor: Pero Marić – mojih 53 godine u...

(VIDEO) Razgovor: Filip Uremović – Hrvatski nogometaš u redovima Hertha BSC iz Berlina

Razgovor: Filip Uremović - Hrvatski nogometaš u redovima Hertha...

Novi broj tiskanog izdanja: Berlinski magazin – Broj 238 – Veljača 2023.

Novi broj: Berlinski magazin - Broj 238 - Veljača 2023. Veljača...

Nastavak špijunske afere u Njemačkoj – Uhićen i kurir koji je tajne podatke nosio u Rusiju

Nastavak špijunske afere u Njemačkoj: Kurir uhićen zbog špijunaže...