Njemačka: Puno posla, mala mirovina! 1200 Euro mirovina za 36% Nijemaca
Svaki treći zaposlenik u Bavarskoj i Baden-Württembergu dobiva samo oko 1200 eura mjesečne mirovine, unatoč 45 godina plaćanja doprinosa. Na istoku se još više ljudi mora zadovoljiti mini-mirovinom.
Nedovoljno novca za život u starosti strah je koji muči milijune zaposlenika u Njemačkoj. No, ne moraju brinuti samo oni koji su dugo nezaposleni ili su se kod kuće brinuli o djeci i kućanstvu. Čak i ako radite s punim radnim vremenom 45 godina, može se dogoditi da odete u mirovinu s mirovinom koja je sve samo ne raskošna.
U Bavarskoj gotovo trećina od 3,75 milijuna stalno zaposlenih može očekivati zakonsku mirovinu od samo 1200 eura neto mjesečno.
Ista situacija je u Baden-Württembergu i Hessenu. Od 3,2 milijuna na jugozapadu s punim radnim vremenom, 914.000 stanovnika završi s mirovinom od 1.200 eura nakon odbitka poreza i pristojbi. U Hessenu ih je 540.000 od 1,7 milijuna.
Stranka ljevice zatražila je podatke od savezne vlade, po ovom pitanju, koja je svoj odgovor temeljila na podacima zavoda za zapošljavanje. Da bi budući umirovljenici dobili 1200 eura iz mirovinskog fonda, oni bi kao zaposlenici tijekom cijelog radnog vijeka morali zaraživati oko 3000 eura bruto.
Stranka Ljevica odnos uplaćenog i isplaćenog smatra krivim. “Potrebna nam je velika mirovinska reforma u Njemačkoj. Razine plaća i mirovina često su preniske”, naglasio je Dietmar Bartsch, čelnik stranke Ljevica.
Znatnom dijelu zaposlenika bit će financijski tijesno u mirovini. Austriju je naveo kao uzor za mirovinsku reformu. Treba nam mirovinski fond kao u Austriji, gdje je prosječna mirovina 800 eura viša nego u Njemačkoj, rekao je Bartsch.
Presudna razlika: U susjednoj Austriji, za razliku od Njemačke, u blagajnu ne uplaćuju samo zaposlenici, već i samozaposleni, državni službenici, saborski zastupnici i menadžeri.
Problem mizernih mirovina čak i uz puni staž i 45 godina rada mnogo je veći u istočnoj Njemačkoj nego u zapadnoj. To je zbog manje ekonomske moći i nižih plaća. Prema službenim podacima, više od polovice budućih umirovljenika u Saskoj će iz zakonskog osiguranja otići kući s 1200 eura, u Tiringiji čak 57 posto. Prosjek za cijelu Saveznu Republiku Njemačku je oko 36 posto.
Poboljšanje situacije se ne nazire. Nego suprotno. Zbog starenja društva, čak i relativno skromne mirovine bit će pod pritiskom u nadolazećim godinama. Već danas više od 100 milijardi eura dotacija teče iz saveznog proračuna u mirovinski fond kako bi se sustav održao stabilnim.
Münchenska profesorica ekonomije i voditeljica Ekonomskih stručnjaka Monika Schnitzer prije nekoliko je dana u Süddeutsche Zeitungu ponovno otvorila raspravu o mirovinama. Ekonomski stručnjaci saveznoj vladi savjetuju postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu i povezivanje faza s produljenjem životnog vijeka. Za svaku godinu produžetka životnog vijeka netko može izvući četiri mjeseca više mirovine, ali mora i raditi osam mjeseci duže, računa Schnitzer. Po pravilu, očekivani životni vijek produljuje se za jednu godinu svakih deset godina. Dakle, radni vijek polako raste.
Schnitzer ne samo da želi iskoristiti dobnu skupinu za potporu mirovini, koja još uvijek mora raditi desetljećima, već i takozvane baby boomere, koji će uskoro otići u mirovinu. S njihova stajališta stoga bi već danas trebalo povećati doprinose kako bi imali veći udio u financiranju mirovine na domaćem dijelu radnog vijeka. Profesorica ekonomije smatra i primjerenim da plaće u budućnosti rastu brže od mirovina. Do sada su oboje povezani.
Semafor koalicija na proljeće se želi pozabaviti reformom osiguranja u starosti. SPD i Zeleni, suprotno FDP-u i Vijeću ekonomskih stručnjaka, zalažu se za snažnije povećanje mirovina. Liberali se, pak, zalažu za dioničku rentu kako bi umirovljenici zaradili dodatna sredstva na burzi. Prema modelu, država gradi temeljni kapital od dionica i obveznica, a dobit raspodjeljuje umirovljenicima.
Nijemci će vjerojatno morati raditi duže!
