VIDEO+FOTO) Berlin: Sastanak ministara vanjskih poslova u sklopu Berlinskog procesa. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlic-Radman istaknuo je na sastanka ministra vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana i EU-a u sklopu Berlinskog procesa u Berlinu, kako sve zemlje kandidatkinje za ulazak u EU moraju uskladiti svoju vanjsku i viznu politiku s politikom EU-a. Sve zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati jasnu opredijeljenost prema politikama Europske unije, uskladiti svoje politike, a to naravno ukljucuje i vizni režim”, rekao je Gordan Grlic-Radman u Berlinu. On je istaknuo potrebu da zemlje zapadnog Balkana moraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku. Grlic-Radman je istaknuo važnost Berlinskog procesa za daljnju integraciju zemalja zapadnog Balkana koje sve aspiriraju na clanstvo u Europskoj uniji.
Video: Berlinski proces 2022. – Ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlic Radman
Berlinski proces zemljama zapadnog Balkana pokazuje da se moraju staviti na ispravnu stranu povijesti i iskazati solidarnost s ukrajinskim narodom, ali i jedinstvo u osudi ruske agresije, rekao je Grlic-Radman. Hrvatski ministar vanjskih poslova je rekao kako ce na današnjem sastanku biti rijeci i o energetskoj i gospodarskoj politici te narocito postizanju energetske neovisnosti.
Hrvatska s obzirom na svoje iskustvo i geopoliticke prednosti se može ponuditi kao energetsko cvorište za zemlje srednje Europe, rekao je Grlic-Radman. Sastanak ministara vanjskih poslova u sklopu Berlinskog procesa se održava kao priprema za samit Europske unije i zemalja zapadnog Balkana koji se održava 3. studenog. Njemacka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock želi poduzeti konkretne korake za bolju regionalnu suradnju na zapadnom Balkanu. To je glavna tema sastanka ministara vanjskih poslova regije i EU-a u Berlinu.
Sastanak ministara vanjskih poslova u formatu takozvanog Berlinskog procesa, u glavnom gradu Njemacke, fokusiran je prije svega na napore za stvaranje zajednickog regionalnog tržišta.
Pored toga, tema su i energetska sigurnost u svjetlu ruskog agresorskog rata u Ukrajini, kao i zajednicka „zelena agenda“.
Pored zemalja zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, na sastanku u Berlinu sudjeluju ci šefovi diplomacija Bugarske, Grcke, Austrije, Hrvatske, Slovenije i Ceške. Diskusija u tom formatu uvijek ima za temu i izglede zemalja zapadnog Balkana za pristupanje Europskoj uniji, što je obecano još 2003. godine. Od tada je postignut napredak, ali je proces sada zaustavljen.
Berlinski proces 2014. pokrenula tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU) na prvoj Konferenciji zapadnog Balkana u Berlinu. Format ima za cilj približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. Pored toga, cilj je i poboljšanje gospodarske situacije u regiji i unapredenje dobrosusjedskih odnosa.
Njemacka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) vec´ neko vrijeme inzistira na intenziviranju tempa rasprave o zbližavanju zemalja zapadnog Balkana i Europske unije. Ona je tako pocetkom srpnja, nakon razgovora sa slovenskom kolegicom Tanjom Fajon, upozorila da na Balkanu ne bi trebalo omoguciti stvaranje prostora u koji bi stupili Rusija ili drugi akteri. Osim Moskve, Kina takoder pokušava povecati svoj utjecaj na zapadnom Balkanu, kao i u Srbiji i Republici Srpskoj u BiH.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti Berlinski magazin i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Sve zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati jasnu opredijeljenost prema politikama Europske unije, uskladiti svoje politike, a to naravno ukljucuje i vizni režim”, rekao je Gordan Grlic-Radman u Berlinu.
